Ročište o ekstradiciji Azre Bašić 7. novembra

Bašićeva se sumnjiči da je učestvovala u mučenjima i ubistvima Srba iz Dervente, u logorima, u periodu od aprila do juna 1992. godine
0 komentar(a)
Azra Bašić, Foto: Njujork tajms
Azra Bašić, Foto: Njujork tajms
Ažurirano: 22.08.2011. 19:27h

Sudsko ročište o ekstradiciji hrvatske državljanke Azre Bašić koja živi u Kentakiju u SAD, a osumnjičena je za ratne zločine nad Srbima tokom rata u BiH, zakazano je za 7. novembar, prenosi agencija AP.

Sudija Robert Vier iz Leksingtona rekao je na današnjem ročištu da detalji u tom slučaju "dolaze u oštar fokus", kao i da on treba da donese odluku da li bi nalog za ekstradiciju 52-godišnje Azre Bašić trebalo odbaciti ili prihvatiti.

Bašićeva, rođena u Hrvatskoj, koristila je i imena Azra Kovačević i Izabela Bašić, a sumnjiči se da je učestvovala u mučenjima i ubistvima Srba iz Dervente, u logorima, u periodu od aprila do juna 1992. godine.

Bašićeva je duže vrijeme živjela u Stentonu u Kentakiju, a uhapšena je u martu u SAD na osnovu potjernice iz BiH, koja traži njeno izručenje. Ona je prije hapšenja radila u jednom staračkom domu, kao i u fabrici hrane.

"Okružno tužilaštvo u Doboju vodi istragu protiv osumnjičene Azre Bašić zbog osnovane sumnje da je kao komandant grupe 108. Riječke brigade vojske Republike Hrvatske, u periodu april-juli 1992. na području opštine Derventa počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovnisstva", kazala je poslije hapšenja za portal Sarajevo-x.com Slobodanka Lukić iz Odjeljenja za informisanje pri tom tužilaštvu.

Pogrešno tumačenje sporazuma SAD i Bosne

Advokat Bašićeve Patrik Neš, kako je naveo, pokušava da dokaže da slučaj protiv nje treba da bude odbačen po višestrukim osnovama.

On smatra da su vlasti SAD pogrešno protumačile sporazum sa Bosnom, odnosno navodi da se radi o sporazumu o međusobnom izručenju građana koji su 1901. potpisali predstavnik srpskog kralja i predsjednik SAD Teodor Ruzvelt. Postavlja se pitanje da li sporazum i danas važi, uprkos promjenama imena i državnog uređenja država, dodaje on.

Neš se, takođe, pita da li je prošao zakonski rok u kome Bašićeva može da bude procesuirana za pomenute zločine.

Američki mediji navode da je Interpol 2004. godine locirao Bašićevu u Kentakiju, a da je Sud BiH u oktobru 2006. objavio međunarodnu potjernicu za njom.

SAD su zvaničan zahtjev za ekstradiciju Bašićeve navodno dobile u februaru 2007. godine, ali su američke vlasti tražile dodatne dokaze koje je tužilaštvo BiH poslalo u aprilu 2010. godine.

Ima li dovoljno dokaza

Na zakazanom ročištu o ekstradiciji Bašićeve trebalo bi da bude utvrđeno da li su vlasti BiH obezbijedile dovoljno dokaza u svom zahtjevu.

Zastupnik države Teri Šubert rekao je sudiji Vijeru da će se SAD na tom ročištu više osloniti na pomenute dokumente, nego na izjave svjedoka.

Poslije današnjeg ročita, Neš je rekao da Bašićeva "nije zadovoljna" trenutnom situacijom, ali da se nada da će sud na kraju donijeti "pravu odluku".

Azra Bašić je rođena 22. juna 1959. godine u Rijeci u Hrvatskoj kao Azra Alešević. Za Nedžada Bašića iz BiH udala se 1994. godine, navodi Sarajevo-x.com.

Bonus video: