Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od kovida-19 pojavio se novi obrazac - osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentisani da ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina.
Ponekad je to povezano s niskim nivoom kiseonika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni nezavisno od toga, prenosi Hina.
Dženifer Frontera, neurološkinja u bolnici Lengon Bruklin, sve je zabrinutija zbog uticaja koronavirusa na mozak i nervni sistem.
Dosad je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi "zaštitni znak" kovida-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema.
Od 214 analiziranih kineskih pacijenata njih 36,4 odsto imalo neurološke simptome
Studija objavljena prošle sedmice u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 odsto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napada i moždanih udara.
Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strazburu i uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihovog mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu "New England Journal of Medicine".
"Svi smo slušali o tome kako je kovid zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo - mozak", kazao je Endru Džozefson, šef odjeljenja za neurologiju na kalifornijskom univerzitetu.
"Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se ljekaru. Dosadašnja mantra - 'ne dolazite osim ako ne možete disati' - vjerovatno više ne vrijedi", rekao je on.
Virusi i mozak
Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utiče na mozak i nervni sistem jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV.
Virusi mogu uticati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Mišel Toledano, neurolog iz klinike Mejo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga - autoimuni encefalitis. Drugi je direktna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis, piše Hina.
Zašto se to događa? Mozak štiti opna koja blokira strane stvari, ali ona može biti "probijena". Budući da je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma koronavirusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna duplja put do mozga.
Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.
Ljekari stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki uticaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak. Kako bi dokazali da se posljednje uopšte dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnoj tečnosti.
Neurolozi potrebni mnogima koji prežive kovid nakon što su bili na respiratoru
To je dosad dokazano samo jednom, u slučaju 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu "International Journal of Infectious Disease". Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne vrijedi i za tečnost, naučnici ne brzaju sa zaključcima.
Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. No sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive kovid nakon što su bili na respiratoru.
Američki neurolog: Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju
"Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju", kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills.
Zasad još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjeljenjima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentišuće iskustvo, što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake ljekove.
Ipak, čini se da njihov oporavak traje duže nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.
Bonus video:
