Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko na putu je da ostvari još jednu ubjedljivu pobjedu, dok se suočava sa uličnim protestima koji predstavljaju dosad najveći izazov za čovjeka koji ovom zemljom vlada već 25 godina, piše Rojters.
Lukašenko (65) se bori protiv talasa bijesa zbog njegovog odgovora na krizu izazvanu pandemijom kovida-19, rukovođenja ekonomijom i kršenja ljudskih prava.
Prve izlazne ankete koje su sinoć potvrdile državne agencije pokazale su da Lukašenko osvaja čak 79,7 odsto glasova, dok njegova protivnica, Svetlana Tihanovskaja, bivša profesorka engleskog jezika, koja se uključila u trku prije nekoliko nedjelja i povela proteste protiv njega, ima 6,8 odsto podrške. Predizbornu kampanju su obilježila hapšenja i pritvaranja opozicionih političara i aktivista i neprijavljeni protesti.
Tihanovskaja se kandidovala nakon što su pritvorena tri glavna opoziciona lidera, uključujući njenog supruga Sergeja Tihanovskog, antivladinog blogera koji je namjeravao da uđe u predsjedničku trku.
Strani posmatrači još od 1955. godine nisu izbore u Bjelorusiji ocijenili kao slobodne i fer. Lukašenko je upozorio demonstrante da ne izlaze na ulice nakon glasanja.
Vojna vozila, vojnici i policija patrolirali su prijestonicom Minskom, očito spremni da se ponovo obračunaju sa učesnicima protesta. Na društvenim mrežama su uočene smetnje, navodi Rojters. Oštar odgovor na nove proteste bi mogao naškoditi Lukašenkovim pokušajima da popravi odnose sa Zapadom usljed poljuljanih odnosa sa tradicionalnim saveznikom Rusijom koja pokušava da izvrši protisak na Minsk kako bi uspostavili još tješnji ekonomski i politički savez. Posljednji evropski diktator, kako ga često nazivaju, Lukašenko autoritarno vlada Bjelorusijom od 1994.
Protesti koje je povela Tihanovskaja okupili su možda i najveću masu ljudi još od pada Sovjetskog Saveza 1991. Juče je na biračko mjesto stigla uz pratnju stotina pristalica koji su joj skandirali. Rekla je da se nada da će izbori biti slobodni. Grupe boraca za ljudska prava tvrde da je u obračunu s demonstrantima uhapšeno preko 1.300 ljudi, uključujući i nezavisne posmatrače izbora i članove izbornog štaba Tihanovskaje.
Nakon što je glasao, Lukašenko je negirao da je nametnuo represivne mjere i takve navode ocijenio kao „lažne vijesti ili nategnute optužbe“, dodajući da štab Tihanovskaje ne smatra prijetnjom, prenosi Rojters.
„Nisu vrijedni da bi se protiv njih primjenjivala bilo kakva represija“, kazao je. Dugi redovi glasača formirali su se juče ispred biračkih mjesta u Minsku, kao i ispred bjeloruskih ambasada u Moskvi i Kijevu.
„Nepodnošljivo je da toliko godina bude na vlasti. Taj čovjek treba sam da shvati da mora da ide“, kazao je Jurij Kanifatov pošto je glasao u Moskvi. Predstavljajući sebe kao garant stabilnosti, ali kritikovan od strane Zapada kao diktator, Lukašenko tvrdi da su opozicioni protesti potpomognuti sa strane sa ciljem destabilizacije zemlje.
„Lukašenko je unaprijed jasno stavio do znanja da ima namjeru da zadrži vlast po svaku cijenu. Ostaje pitanje koja je to cijena“, prokomentarisao je politički analitičar Aleksander Klaskovski.
Vjeran ekonomskom modelu sovjetskog stila, Lukašenko se posljednjih godina bori da poveća prihode i životni standard stanovništva. Takođe se suočava sa bijesom zbog odgovora na pandemiju koronavirusa koju je odbacivao kao „psihozu“ koja se može spriječiti pijenjem votke, voženjem traktora, igranjem hokeja ili odlaskom u saunu. Neki su uporedili Lukašenkov odgovor na pandemiju s postupanjem sovjetske vlade u nuklearnoj katastrofi u Černobilju.
U Bjelorusiji, u kojoj živi 9,5 miliona stanovnika, zabilježeno je skoro 70.000 slučajeva zaraze, dok je 600 ljudi preminulo.
Uz krizu izazvanu koronavirusom, predsjednik se suočava i sa otporom oko ekonomske integracije Bjelorusije sa Rusijom i prigovorima sa Zapada o stanju ljudskih prava.
Bonus video:
