Preko 70 zemalja u svijetu

Izbore odlažu i demokratije i diktature: Pandemija - valjan razlog za odlaganje?

„Ekonomist“ navodi da su tokom pandemije izbori odlagani ne samo u demokratijama, nego i u diktaturama gdje vlastodršci ne moraju toliko da brinu oko ishoda

10990 pregleda 37 reakcija 2 komentar(a)
Ardern je izbore pomjerila za 17. oktobar, Foto: AP
Ardern je izbore pomjerila za 17. oktobar, Foto: AP

Način na koji je kovid-19 poremetio živote ljudi i ekonomije je bolno očigledan, piše „Ekonomist“ i dodaje da se, nažalost, ispostavilo da ni demokratski procesi nijesu imuni na virus.

Premijerka Novog Zelanda Jasinda Ardern saopštila je u ponedjeljak da će za oktobar odložiti parlamentarne izbore koji su u toj zemlji bili planirani za septembar. Odluku su pozdravile i njena partija i opozicija.

S druge strane, piše list, predsjednik SAD Donald Tramp je 30. jula u trenutku kada, prema prognozama, ima slabe šanse za reizbor u novembru predstavio ideju da odloži američke predsjedničke izbore, ali je naišao na žestok otpor demokrata i njegovih republikanaca u Kongresu. Pojedini su njegov predlog nazvali autoritarnim.

„Ekonomist“ navodi da su tokom pandemije izbori odlagani ne samo u demokratijama, nego i u diktaturama gdje vlastodršci ne moraju toliko da brinu oko ishoda. Prema podacima Međunarodnog instituta za demokratiju, švedske organizacije, najmanje 70 država i teritorija je pomjerilo izbore od sredine februara. Ovi podaci, kako se navodi u Indeksu demokratije, jednako se odnose na demokratije i autoritarne države.

Tri demokratije koje su odložile izbore učinile su to iz opravdanih razloga. Sredinom marta, s 35 potvrđenih slučajeva kovida -19 na 100.000 stanovnika, Švajcarska je saopštila da će odložiti savezne referendume, koji su bili zakazani za 17. maj. Sljedećeg dana Čile je pomjerio glasanje o izmjenama ustava, koje je trebalo da bude održano 26. aprila. U isto vrijeme Čile je imao najveći broj potvrđenih slučajeva po glavi stanovnika u Južnoj Americi.

Novi Zeland, rijetka uspješna država koja je nedjeljama bila bez potvrđenog slučaja obolijevanja od kovida-19, odlučio je da odloži izbore nakon što je epidemija izbila u Ouklendu.

Pojedine autoritarne države su, takođe, imale opravdane razloge za odlaganje izbora, navodi „Ekonomist“, i podsjeća da je Iran odlučio da odloži drugi krug parlamentarnih izbora u trenutku kada je ta zemlja bila treća u svijetu po broju potvrđenih slučajeva.

Međutim, bilo je i onih koji su odložili izbore iako za to nije bilo valjanih razloga. Čad je 9. juna saopštio da odlaže glasanje zbog kovida-19 premda je u toj zemlji relativno mali broj potvrđenih slučajeva. To je peti put da predsjednik te zemlje Idris Debi Itno odlaže izbore koji je trebalo da budu održani 2015. godine. Prethodno je Itno za odlaganje okrivljivao nedovoljno sredstava i napade džihadističke grupe Boko haram.

Kada je šefica Hong Konga Keri Lem u julu saopštila da će zbog pandemije na godinu dana odložiti izbore koji je trebalo da budu u septembru, njeni kritičari su tvrdili da je virus samo izgovor, a da iza odluke zapravo stoji strah od popularnosti opozicije.

Međutim, i održavanje izbora može biti u suprotnosti s demokratskim principima. Kao primjer „Ekonomist“ navodi Gvineju koja je 22. marta nakon odlaganja organizovala referendum o ustavnim izmjenama kako bi omogućila predsjedniku da vlada još 12 godina uprkos teškoj epidemiji kovida-19, zbog koje je opozicionim partijama bilo teško da vode kampanju.

Dok se svijet bori kako bi stavio pod kontrolu kovid-19, sljedećih mjeseci mogu se očekivati nova odlaganja izbora zaključuje list i dodaje da će na kraju birači procijeniti da li su ona bila opravdana.

Na Balkanu zaraza „u službi” partijskih interesa

Na Balkanu koji se sada, kako piše Glas Amerike, nalazi u samom žarištu epidemiološke oluje, lideri su, prema mišljenju kritičara, mjere za suzbijanje širenja zaraze prilagođavali uskim partijskim interesima. Nakon nekih od najstrožih mjera, uključujući policijski čas i zatvaranje, vlasti u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji su ukinule zabrane dijelom radi održavanja izbora u trenutku kada je djelovalo da to pogoduje vladajućim partijama. Srbija je od strogih zabrana kretanja iznenada prešla na održavanje događaja kojima je prisustvovalo 20.000 ljudi.

Kritičari tvrde da je odluka Aleksandra Vučića da otvori zemlju, uoči izbora 21. juna, omogućila porast broja zaraženih i dovela do desetina smrtnih slučajeva. S druge strane, Vučićev SNS je dobio priliku za kampanju i ubjedljivu pobjedu dok su sve ostale partije bojkotovale izbore. Istraživačka mreža BIRN je takođe objavila da je Beograd u cilju održavanja izbora prikrivao broj zaraženih i umrlih od kovida-19 u to vrijeme.