Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je da njegova zemlja nikada nije odbila da pregovara o separatističkom regionu Nagorno Karabah, ali da taj proces ne može biti jednostran.
Kako prenosi TASS, Alijev je dodao i da je jermenski premijer Nikol Pašinjan uništio sve što je do sada postignuto u okviru pregovaračkog procesa.
"Mi nikada nismo odbili da pregovaramo. Prethodnih godina smo imali teške trenutke u pregovaračkom procesu, nije sve išlo glatko, ali je proces tekao. S prethodnim jermenskim liderima smo dogovorili postupni pristup. Inače ne bismo toliko dugo učestvovali u procesu. To nije bilo gubljenje vremena. Vjerujem da smo ostvarili veliki napredak", rekao je azerbejdžanski lider u intervjuu za televiziju al-Džazira.
Alijev je naveo da je učestvovao u pregovaračkom procesu od 2003. godine i da je sarađivao s dvojicom jermenskih predsjednika.
"Ostvarili smo napredak i to nije bilo lako. Oko mnogo stvari se ne slažemo. Ipak smo išli napred korak po korak i stigli gdje smo sada", rekao je on.
Azerbejdžanski predsjednik je naveo da je jermenski premijer "uništio sve što se desilo prije njega".
"On (Pašinjan) je uništio sve dogovorene principe. Sva odgovornost leži na njemu i njegovoj vladi", izjavio je Alijev i dodao da su poslije Pašinjanove izjave da je "Karabah Jermenija" pregovori suštinski obustavljeni.
"Poslije te izjave sam se sastajao s jermenskim premijerom. Iako su ti sastanci bili apsolutno besmisleni i formalnog karaktera. On mi je govorio da teritorije neče biti vraćene. Ako oni to neće da urade, ako rade protiv principa grupe iz Minska, do kojih se došlo poslije dugih godina razgovora, i ruše pregovore, o čemu onda imamo da razgovaramo", upitao je Alijev.
On je izjavio da pregovori ne mogu biti jednostrani i da njegova zemlja trenutno "u Jermeniji nema partnera za pregovore".
Kako prenosi Asošiejted pres, Alijev je kritikovao i međunarodne posrednike dok se i danas vode žestoke borbe Jermenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu.
Alijev je kritikovao Minsku grupu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, koja se bavi rješavanjem spora oko Nagorno-Karabaha.
Jedan od razloga za trenutne sukobe je taj što "posrednici ne insistiraju niti vrše pritisak da se počne sa sprovođenjem rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", rekao je on.
"Nemamo vremena da čekamo još 30 godina. Konflikt mora da riješiti sada", rekao je Alijev.
Rat koji je počeo 27. septembra, najžešći je od 1994. godine u Nagorno-Karabahu koji je dio Azerbejdžana, ali je pod kontrolom Jermena.
Portparolka Ministarstva odbrane Jermenije Šušan Stepanjan izjavila je za AP da se "intenzivne borbe vode duž cijele linije fronta ", i da su jermenske snage oborile tri aviona.
Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane nije reagovalo na tvrdnju o obaranju aviona, ali je saopštilo da su jermenske snage topovima gađale teritoriju u Azerbejdžanu, uključujući i grad Terter.
Zvaničnici Nagorno-Karabaha su saopštili da je do sada poginulo više od 150 njihovih vojnika. Azerbejdžanske vlasti nisu iznijele detalje o svojim vojnim žrtvama, ali su navele da je 19 civila poginulo, a 55 ranjeno.
Nagorno-Karabah je bio autonomna oblast u sastavu Azerbejdžana tokom sovjetske ere. Nezavisnost od Azerbejdžana zatražila je 1991. godine, oko tri mjeseca prije raspada Sovjetskog Saveza.
Procjenjuje se da je u ratu koji je izbio 1992. godine poginulo oko 30.000 ljudi. Do završetka rata 1994. godine, jermenske snage ne samo da su držale sam Nagorno-Karabah, već i mnoga područja van formalnih granica te teritorije.
Nekoliko rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija tražilo je povlačenje iz tih područja, što su jermenske snage ignorisale.
Bonus video:
