Romni: Tramp griješi kada kaže da su izbori namješteni i pokradeni

Romni, senator iz Jute, rekao je da je Tramp imao pravo da zahtijeva ponovno brojanje glasova i da poziva na istragu tamo gdje ima dokaza za neregularnosti

15362 pregleda 7 komentar(a)
Romni, Foto: Reuters
Romni, Foto: Reuters

Pojedini senatori američke Republikanske stranke, među kojima je bivši predsjednički kandidat Mit Romni, kritikovali su danas nepotkrijepljene tvrdnje predsjednika SAD Donalda Trampa da demokrate pokušavaju da pokradu izbore.

Za razliku od njih, neki članovi Republikanske stranke su zauzeli neutralniju poziciju, dok su treći apelovali na Trampa, lidera republikanaca, da nastavi borbu protiv kandidata demokrata Džozefa Bajdena, navodi Asošiejted pres.

Romni, senator iz Jute, rekao je da je Tramp imao pravo da zahtijeva ponovno brojanje glasova i da poziva na istragu tamo gdje ima dokaza za neregularnosti, ali da "griješi kada kaže da su izbori namješteni i pokradeni".

"Trampova tvrdnja (da su izbori namješteni) urušava vrijednost slobode ovdje i u svijetu, i nepromišljeno potpaljuje destruktivne i opasne strasti", naveo je Romni na Tviteru.

Romni, rival bivšem predsjedniku SAD Baraku Obami na izborima 2012. godine, jedan je od najglasnijih kritičara Trampa među republikancima.

On je ove godine u Senatu glasao za opoziv Trampa s funkcije predsjednika, protiv čega je bila većina senatora.

Još jedan republikanski senator, Pet Tumi iz Pensilvanije, ključne države za ishod predsjedničkih izbora u kojoj se još broje glasovi, ocijenio je Trampovu tvrdnju kao "veoma uznemirujuću".

"Jednostavno, niko mi nije pokazao dokaz bilo kave raširene korupcije ili krađe. Predsjednikov govor sinoć veoma me je uznemirio jer je iznio veoma, veoma ozbiljne optužbe bez ijednog dokaza koji bi ih potkrijepio", kazao je Tumi.

Naveo je da "želi da naredni predsjednik bude osoba koja legitimno dobije većinu elektora" i dodao da će "prihvatiti onoga ko to bude", prenosi AP.

Tramp, koji nedjeljama prigovara zbog mogućnosti glasanja putem pošte, sinoć je pooštrio optužbem rekavši u Bijeloj kući da je proces brojanja glasova nepošten i ispunjen korupcijom.

Predsjednik SAD nije potkrijepio tvrdnje bilo kakvim detaljima ili dokazom, dok zvaničnici saveznih država i SAD nisu prijavili nikakve slučajeve masovne izborne prevare.

Lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel zauzeo je neutralniju poziciju od Romnija i Tumija, rekavši da "svaki legalan glas treba da bude uračunat" i da "sve strane moraju da nadgledaju proces".

Među liderima republikanaca ima i onih koji zauzimaju borbeniji stav i apeluju na Trampa da ne popušta, a jedan od njih je vodja republikanske manjine u Predstavničkom domu Kongresa SAD Kevin Mekarti, navodi AP.

Mekarti insistira da je Tramp pobijedio na izborima, iako se glasovi još broje u nekim ključnim državama u kojima je ishod neizvjestan.

"Svi vi koji slušate, ne budite tihi oko ovoga. Ne možemo da dozvolimo da nam se ovo desi pred očima. Udružimo se i zaustavimo ovo", rekao je Mekarti.

Tramp je još u izbornoj noći optužio demokrate za krađu izbora, ne navodeći nijedan dokaz, i najavio osporavanje rezultata pred Vrhovniijm sudom SAD.

Predsjednik SAD je kasnije u sredu rekao da je u mnogim ključnim državama imao solidnu prednost tokom izborne noći, ali da je ona onda počela "magično da nestaje".

Razlog za to je što se u nekim ključnim državama, među kojima je Pensilvanija, posljednji broje glasovi poslati poštom, a među tim glasačima Bajden ima ubjedljivu prednost, ponegdje i veću od 75 odsto.

Prema agenciji Asošiejted pres, Bajden je do sada pobijedio u 22 od 50 saveznih država i Distriktu Kolumbija i "osvojio" 264 elektora, čime je došao nadomak pobjede.

Tramp je dobio u 23 savezne države i "skupio" 214 elektorskih glasova.

Kandidatu je za pobjedu potrebna podrška 270 od 538 elektora, a Bajden za ulazak u Bijelu kuću treba da osvoji samo jednu od preostale četiri države u kojima je ishod neizvjestan, Pensilvaniju (nosi 20 elektora), Džordžiju (16), Sjevernu Karolinu (15) ili Nevadu (6).

Pobjeda Trampa na Aljasci (3) je neupitna.

Glasači se nisu opredjeljivali direktno za 74-godišnjeg Trampa ili 77-godišnjeg Bajdena, već su birali elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž).

Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.

Bonus video: