Ministar spoljnih poslova Ukrajine upozorio je juče Rusiju da bi napad na njegovu zemlju izazvao “političke, ekonomske i ljudske gubitke” i da bi bio preskup.
Rusija nagomilava snage blizu granice s Ukrajinom a Kijev, SAD i NATO su izrazili zabrinutost zbog mogućeg ruskog napada, što je Kremlj odbacio kao širenje straha.
Namjere Rusije su i dalje nejasne a tenzije između Istoka i Zapada rastu dok Ukrajina, Rusija i NATO izvode vojne manevre a Moskva je optužila Vašington da je vježbao nuklearni napad na Rusiju ranije ovog mjeseca.
Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba je rekao da je glavni cilj Kijeva da odvrati Rusiju od “dodatnih agresivnih akcija”.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe, general Kiril Budanov, izjavio je za vikend da je Rusija nagomilala više od 92.000 vojnika oko granica Ukrajine i da sprema napad do kraja januara ili početka februara.
Drugi kažu da prijetnja nije tako neposredna i da bi Rusija puno izgubila napadom na Ukrajinu, ali malo koji ekspert potpuno isključuje mogućnost invazije.
Ruska vojska prati razarač sa navođenim raketama američke mornarice “Arli Burk”, nakon što je ušao u Crno more da patrolira sa NATO saveznicima, objavila je juče agencija TASS citirajući navode ruskog ministarstva odbrane. Šesta flota SAD saopštila je da je “Arli Burk” ušao u Crno more tokom rutinske patrole, samo dan nakon što je Rusija rekla da je tamo izvodila vojne vježbe koje su uključivale avione i brodove.
Ukrajina, koja želi da se pridruži NATO, dobila je veliku pošiljku američke municije i raketa “džavelin” ranije ove godine, što je izazvalo kritike Moskve. Vojska Ukrajine je u utorak dobila dva preuređena patrolna čamca koji su pripadali obalskoj straži SAD u okviru paketa pomoći od 2,5 milijardi dolara.
Osobe bliske zvaničnim ruskim spoljnopolitičkim krugovima kazale su da je premještanje trupa bliže Ukrajini dio nastojanja Rusije da osigura još jedan samit sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom i da formuliše uslove tog susreta. Drugi veliki cilj je da se pošalje signal Zapadu da prestane da pomaže Ukrajini da unaprijedi vojsku i da osigura da Kijev ne eskalira sukob sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine.
Putinova taktika ima višestruke ciljeve, ali je jedan od prioriteta Moskve da privuče Bajdenovu pažnju tako da pristane na još jedan samit na kojem bi se on i Putin bavili zabrinutošću Rusije oko Ukrajine, kazale su te dvije osobe za Rojters.
”Putinu je potreban još jedan samit sa Bajdenom”, rekao je Andrej Kortunov, šef moskovskog instituta RIAC, bliskog ministarstvu spoljnih poslova.
”On očigledno sada vjeruje da Evropljani ne mogu baš puno učiniti bez Amerikanaca i da predsjednik SAD ima posljednju riječ o evropskim bezbjednosnim mjerama u ime zapadne alijanse”.
Putin je rekao da ga brine vojna pomoć SAD i NATO Ukrajini i dosta mu je onoga što opisuje kao širenje alijanse na istok.
Kremlj je saopštio da se sa Bijelom kućom vode razgovori iza kulisa o mogućem susretu Putin-Bajden, a ruski list “Komersant” je ovog mjeseca objavio da bi do njega moglo doći početkom 2022.
Portparolka Bijele kuće Džen Psaki rekla je ove nedjelje da nema informacija o bilo kakvim planovima za samit, ali da je “diplomatija ne visokom nivou predsjednikov prioritet”. Ona je kazala da Vašington u Ukrajini razgovara sa ruskim zvaničnicima.
Putin je već jednom ove godine privukao pažnju Bijele kuće nagomilavanjem trupa bliže Ukrajini. Rusija je u aprilu na sličan način premjestila trupe što je, kako je kasnije saopštila, bila vojna vježba, ali je to tada izazvalo strah od ruskog napada na Ukrajinu. Mjesec kasnije, Bijela kuća je objavila da će Bajden održati samit sa Putinom u Ženevi.
”Očigledno, Moskva je od aprila otkrila da nova kubanska raketna kriza oko Ukrajine može biti veoma efikasna u privlačenju Bajdenove pažnje i podsticanju njegove želje da se lično sretne s Putinom”, izjavio je za Rojters Vladimir Frolov, bivši ruski diplomata u SAD koji je sada spoljnopolitički analitičar.
”Moskva, naravno, to koristi kao politički uticaj na SAD, jer je posljednje što Bajdenu trenutno treba još jedna kriza ‘ratu u Ukrajini’ koja bi mu odvukla pažnju od Kine”.
Putin je u govoru prošle nedjelje rekao da Moskva nema apetita za rat, ali je ukazao na to da držanje Rusije na istoku Evrope daje određene rezultate i tjera njene protivnike da obrate pažnju.
”Naša nedavna upozorenja imala su određeni učinak: tenzije su tamo svakako nastale”, rekao je Putin. “Važno je da što duže ostanu u tom stanju kako im ne bi palo na pament da insceniraju nekakav sukob na našim zapadnim granicama... nije nam potreban novi sukob.”
Ruski lider je potom naložio ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu da od Zapada traži ozbiljne dugoročne garancije koje, kako je rekao, mogu osigurati bezbjednost Rusije.
NATO u Ukrajini nova crvena linija
Godinama je crvena linija Moskve sprečavanje ulaska Ukrajine u NATO, što se i daje smatra dalekim. Frolov, međutim, kaže da drugi oblici podrške Zapada Kijevu znače da Moskva sada ima nove brige.
Američke pošiljke protivtenkovskih raketa i municije, britanske pomoć ukrajinskoj mornarici i turska prodaja dronova Ukrajini uznemirli su Kremlj.
”Pomjerile su se crvene linije Rusije: Ukrajina u NATO nije više crvena linija, nego je NATO u Ukrajini nova crvena linija”, rekao je Frolov.
Kortunov kaže da Rusija želi novu evropsku bezbjednosnu arhitekturu u kojoj se nijedna odluka koja bi mogla uticati na bezbjednost Rusije ne donosi bez nje.
Bonus video:
