SVIJET U 2022.

Još jedna godina opasnog života

Klima, pandemija i tenzije između država znače da će i ova godina biti napeta kao i prethodnih 12 mjeseci

21041 pregleda 21 reakcija 8 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Na početku nove kalendarske godine, svijet je suočen sa nizom izazova počev od pandemije, klimatskih promjena, borbe između demokratije i autokratije, humanitarnih kriza do masovne migracije.

Postoji rizik od izbijanja novih ratova koji je pojačan kolapsom međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i širenjem smrtonosnog autonomnog oružja, navodi Sajmon Tisdal kolumnista i jedan od urednika britanskog “Gardijana”. On ističe da će za većinu ljudi na Zemlji, ali za nekolicinu njih u svemiru 2022. biti još jedna godina opasnog života.

Bliski istok

Događaji na Bliskom istoku će ponovo puniti naslovnice, piše Tisdal i dodaje da će to u narednih 12 mjeseci za to biti i pozitivnih i negativnih razloga. Razlog za optimizam je Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje u novembru počinje uz Kataru. To je prvi put da je jedna arapska i muslimanska zemlja domaćin tog turnira. Međutim, izbor Katara, u sjenci je optužbi za korupciju, kontroverzan je od samog početka.

Pored fudbala tamošnjom regionalnom agendom će dominirati i uobičajenije teme, a među njima je prvenstveno pitanje hoće li Izrael i SAD preduzeti nove vojne ili ekonomske korake kako bi suzbili pokušaje Irana da dođe do nuklearnog oružja.

Izrael već neko vrijeme prijeti vazdušnim napadima ukoliko spori pregovori za oživljavanje nuklearnog dogovora iz 2015. budu neuspješni, a čak ni fudbalski navijači ne mogu ignorisati rat u Zalivu, ističe britanski novinar.

Pažnja će biti usmjerena i na turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, čija će neoislamistička AKP ove godine obilježiti 20 godina na vlasti. Erdoganova vladavina kod kuće postaje sve represivnija, dok njegova agresivna spoljna politika, sporenja sa EU i SAD, kao i povremena trvenja sa Rusijom oko Sirije i hronično loše ekonomsko upravljanje mogu imati nepredvidive posljedice.

Druga potencijalna žarišta su Liban - koji je na ivici da postane propala država poput ratom razorenog Jemena, kao i vječito haotična Libija. Iz vida ne treba izgubiti ni Palestinu, gdje odlaganja izbora od strane nepopularnog predsjednika Mahmuda Abasa, izraelsko naseljeničko nasilje i grabež teritorije na Zapadnoj, obali kao i nedostatak aktivnih mirovnih napora, stvaraju uslove za savršenu oluju.

Azija

Početkom godine sve oči su uprte u Kinu i to će vjerovatno biti slučaj i u narednom periodu, ističe Tisdal i dodaje da će jedan od bitnijih dođaja biti 20. Kongres Kineske komunističke partije koji se održava krajem godine. Naime, na tom Kongresu predsjednik Si Đinping bi trebalo da obezbijedi sebi treći petogodišnji mandat što bi, ukoliko u tome uspije, potvrdilo njegovu poziciju kao najmoćnijeg lidera Kine nakon Mao Cedunga.

Ukoliko dobije i treći petogodišnji mandat Si Đinping će i zvanično biti najmoćniji kineski lider poslije Mao Cedunga
Ukoliko dobije i treći petogodišnji mandat Si Đinping će i zvanično biti najmoćniji kineski lider poslije Mao Cedungafoto: REUTERS

Tisdal ističe da se zapadni analitičari ne slažu u procjenama oko toga koliko je Sijeva pozicija istinski sigurna budući da usporavanje ekonomije, dužnička kriza, staranje populacije, veliki ekološki izazovi, kao i napori SAD da obuzda Kinu stvaraju pritisak na Sija. Autor ipak ističe da je prilično vjerovatno da će Kina i u 2022. godini nastaviti da štiti globalni ekonomski i geopolitički uticaj. Vojni napad na Tajvan, za koji je Si kazao da će ponovo osvojiti svim sredstvima, bi mogao sve da promijeni.

Sa druge strane, populacija Indije, najvećeg regionalnog konkurenta Kine, mogla bi uskoro prema nekim procjenama premašiti kinesku od 1,41 milijardu.

U drugim djelovima Azije, nasilna represija u Mjanmaru i očaj avganistanskog naroda nakon što su talibani preuzeli vlast u toj zemlji, vjerovatno će na Zapadu izazivati više nervoze nego konkretnih djela. Avganistan je na ivici katastrofe. “Gledamo kako 23 miliona ljudi zapada u glad”, kazao je o toj zemlji Dejvid Bisli iz Svjetskog programa hrane. “Sljedećih šest mjeseci će biti katastrofalni”.

Evropa

Tisdal smatra da će ovo biti ključna godina za Evropu, budući da su evropski državni lideri suočeni sa internim i eksternim podjelama, socijalnim i ekonomskim uticajem pandemije kojoj se ne nazire kraj, migracijom i novim izazovima u smislu postizanja nulte emisije štetnih gasova.

Ono što je važnije jeste da Evropa mora da odluči da li želi da je ozbiljno doživljavaju kao globalnog igrača, ili će se predati međunarodnom uticaju Kine, SAD ili Rusije.

Ton bi mogli odrediti izbori u Franbcuskoj i Mađarskoj koji se održavau na proljeće, gdje desničarske populističke snage ponovo forsiraju razdorne agende. Viktor Orban koji praktično ismijava EU oko vladavine prava, demokratije i slobode govora, prvi put će se suočiti sa ujedinjenom opozicijom. Njegovu sudbinu će pažljivo pratiti u Poljskoj, Češkoj, Sloveniji i drugim EU državama gdje cvjetaju desničarske stranke.

Emanuel Makron, centrista koji se 2017. godine pojavio praktično niotkud, tražiće od francuskih birača da mu daju drugi mandat i odluče se za njega umjesto za rasističke islamofobične rivale u vidu Marin le Pen i Erika Zemura.

Prema anketama Makron je u prednosti, ali bi se mogao suočiti sa snažnim izazovom od Republikanaca desnog centra, čija kandidatkinja Valeri Pekres je prva žena na čelu konzervativaca. Budući da je ljevica u rasulu, izbori bi mogli radikalizovati Francusku na reakcionarne načine.

Zastava EU je juče uklonjena sa Trijumfalne kapije
Zastava EU je juče uklonjena sa Trijumfalne kapije foto: REUTERS

U pokazatelju pod kakvim je Makron pritiskom, njegova vlada je juče uklonila zastavu EU sa Trijumfalne kapije u Parizu popuštajući pred kritikama konzervativnih i desničarskih protivnika koji su tvrdili da je zamijenivši francusku zastavu, u znak obilježavanja početka francuskog predsjedavanja blokom, Makron “izbrisao” francuski identitet. “Predsjedavanje Evropom da, brisanje francuskog identiteta ne”, objavila je Pekres na Tviteru u jednom od poziva da vlasti vrate francusku zastavu.

Izbori se sljedeće godine održavaju u Švedskoj, Srbiji i Austriji.

U Njemačkoj, uprkos pomirljivim obećanjima nove koalicione vlade koju predvodi SPD, teško da će moći da izbjegnu trvenja sa Evropskom komisijom, na čijem čelu je Ursula fon der Lajen, dugogodišnja saveznica Angele Merkel, kao i sa Francuskom i drugim južnijim evropskim članicama oko budžetne politike i duga.

Makronovo ubjeđenje da Evropa mora da se zauzme za sebe u neprijateljskom svijetu će biti stavljeno na probu u nizu frontova, a najviše Ukrajini na čijoj granici Rusija nagomilava snage.

Među drugim okidačima su bjeloruska upotrebe migracije kao oružja, kao i odsustvo humane panevropske migracione politike i rastući separatizam u Bosni i Hercegovini.

Tisdal predviđa tešku godinu za NATO koji, narušenog kredibiliteta nakon kraha u Avganistanu, traži novog generalnog sekretara. Tu poziciju bi prvi put mogla dobiti žena, a među kandidatima je pominjana i bivša britanska premijerka Tereza Mej. Mada, Francuzi teško da će pristati da ta funkcija pripadne Britancima.

Južna Amerika

Borba za pobjedu nad Žairom Bolsonarom, desničarskim predsjednikom Brazila, na nacionalnim izborima u oktobru mogla bi se pretvoriti u epsku bitku sa međunarodnim posljedicama. Unutar Brazila, Bolsonara osuđuju zbog načina na koji je postupao tokom pandemije.

Ankete pokazuju, da ukoliko bi se kandidovao, Luis Injasio Lula da Silva, bivši predsjednik koji je hapšen i zatvaran a zatim oslobođen optužbi za korupciju, lako bi pobijedio Bolsonara. Međutim, novinar britanskog lista ističe da rastu bojazni da pristalice bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa podučavaju Bolsonarov tabor kako da pokradu izbore ili da pokrenu puč kako bi preinačili rezultat.

Mada istraživanja pokazuju da u Evropi jenjava podrška desničarskim nacionalističkim poličarima, to, izuzev Brazila, nije slučaj u Južnoj Americi i drugim djelovima svijeta u razvoju.

Populizam hrani jaz između korumpirane “elite” i takozvanih “običnih ljudi” i u mnogim siromašnijim zemljama, taj jaz, mjeren bogatstvom i moći raste.

Sjeverna Amerika

U Sjedinjenim Državama sve oči će biti usmjerene na novembarske izbore na sredini mandata kada će demokrate pokušati da se odbrane od pokušaja republikanaca da preuzmu kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom. Rezultat će se smatrati referendumom o mandatu Džoa Bajdena. Ukoliko Republikanci dobro prođi u ključnim državama, Donald Tramp - koji i dalje lažno tvrdi da je pobijedio na izborima 2020 - skoro sigurno će se kandidovati za drugi mandat 2024.

Na ishod izbora će uticati tok pandemije u SAD, ekonomija, događaji koji se odnose na teme poput migracije, rase i prava na abortus.

Najveći problem američkih demokrata u 2022. godine mogle bi biti unutrašnje partijske podjele. Podjela na takozvane progresivce i umjerenjake, naročito u Senatu, podrila je Bajdenove socijalne i infrastrukturne predloge, koji su morali biti ublaženi. Dio fokusa će biti i na Bajdenu lično u smisli da li će se ponovo kandidovati 2024, na njegove godine (u novembru puni 80), mentalnu spremnost i sposobnost da ispuni agendu. Pad popularnosti od sedam odsto sredinom decembra biće teško povratiti.

Američkoj Demokratskoj partiji najveću prijetnju predstavljaju unutrašnje podjele
Američkoj Demokratskoj partiji najveću prijetnju predstavljaju unutrašnje podjelefoto: REUTERS

Pod mikroskopom će biti i Kamala Haris, potpredsjednica, za koju se priča da se nije dobro snašla na toj funkciji, makar to govore oni koji žele da destabilizuju Bijelu kuću. Pit Butidžidž, sekretar za saobraćaj koji je želio demokratsku nominaciju 2020, jeste čovjek na kojeg treba obratiti pažnju kao na zamjenu za Harisovu ili čak za Bajdena, ukoliko predsjednik odluči da mu je jedan mandat dovoljan.

Afrika

Kao što i priliči ovom ogromnom kontinetu, neke od najvećuh tema 2022. godine će odigrati u Africi. Među najvećim pitanjima jeste hoće li Afrikanci, u velikoj mjeri još nevakcinisani, platiti ogromnu cijenu monopolizacije vakcina od strane razvijenog svijeta.

Sljedeće pitanje je, ističe novinar “Gardijana”, hoće li se takva sebičnost obiti o glavu bogatom svijetu.

Tok globalne pandemije u 2022. godini – u smislu prijetnje za zdravlje i globalni prosperitet – nepoznat je. Međutim, u mnogim afričkim zemljama, sa relativno mladom populacijom koja je manje ranjiva na teške posljedice kovida-19, veću problem mogao bi biti negativni uticaj na upravljanje drugim bolestima.

Procjenjuje se da će 25 miliona ljudi u Africi živjeti sa HIV-om u 2022. Malarija svake godine odnese skoro 400 000 života. Liječenje tih bolesti i ostalih, poput tuberkuloze i dijabetesa može biti dodatno pogoršano kao rezultat opterećenja koje kovid predstavlja za zdravstvene sisteme.

Takođe, mnogi analitičari smatraju da je Afrika zamijenila Bliski istok u smislu plodnog tla za međunarodni terorizam. Taj trend će se vjerovatno nastavitit u 2022.

Međunarodna organizacija za migracije UN saopštila je da je rekordnih 281 milion ljudi, ili 3,6 odsto globalne populacije u 2020. klasifikovano kao međunarodni migranti. Ta cifra raste uprkos pandemijskim ograničenjima na kretanje preko granice.

Ova nevjerovatna kretanja populacije tek treba da dovedu do koordinisanih, pa čak i racionalnih reakcija većine vlada naročito onih u bogatoj Sjevernoj Americi i Evropi. To će se možda promijeniti u 2022. godini, ali Tisdal zaključuje da on ne bi računao na to.

“Planetarna odbrana” ili korak unazad za čovječanstvo

Nerealno je očekivati brzu promjene u prognozama globalnog zagrijavanja u ovoj godini. Ekstremni vremenski događaji kakvi su zabilježeni tokom 2021 - požari, suše, poplave, oluje i rekordne temperature - sasvim će se izvjesno ponoviti. Kao i ranije, posljedice će naročiti biti vidljive u najosjetljivijm sredinama na svijetu, na Antartiku i Akrtiku.

U oba polarna regiona biće zabilježena pojačana ljudska aktvinost - što i nije baš najsretniji razvoj događaja. Na Antarktiku, na primjer, masovni turizam kreće sa ledenim pistama namijenjenim avionima. Tisdal međutim smatra da veći problem predstavlja interesovanje država, uključujući i Kinu, za resurse Antarktika, kao i za raspoređivanje vojnih snaga.

Pomračenje Sunca sa polarne stanice na Antarktiku
Pomračenje Sunca sa polarne stanice na Antarktikufoto: Reuters

Takođe topljenje leda na Arktiku je otvorilo komeracijalne i vojne morske rute do vrha svijeta, koje trenutno razvija Rusija u užarenoj trci sa nekoliko drugih država. Dugo zanemarivani Grenland je novi El Dorado za kompanije koje se bave mineralima i rudarstvom i privlači sve veće interesovanje odbrambenih planera - čemu pokušava da se suprotstavi lokalno stanovništvo.

Biće ovo i zanimljiva godina u smislu svemirskih istraživanja i vojne konkurencije. Nasa priprema 18 zasebnih misija u 2022.

Rusija, Južna Koreja, Indija i Japan će lansirati letjelicu na Mjesec. Evropska svemirska agencija planira da pošalje misiju na Mars. Kina se nada da će imati potpuno funkcionalnu svemirsku stanicu u orbiti do kraja godine.

Očekuje se ubrzavanje i nuklearne oružane trke u svemiru. SAD, Rusija i Kina eksperimentišu sa novim oružjem, poput hipersoničnih letjelica koje mogu lansirati nuklearne projektile sa bilo kojeg mjesta na nebu. Rusija je krajem 2021. izavala bijes lansiranjen antisatelitskog projektila. Ostali će slijediti taj primjer, što bi moglo ugroziti globalnu komunikaciju.

U septembru, Nasa planira da skrene sa kursa ogromni asteroid koristeći letjelicu koju će lansirati sa rakete koju je izgradio SpaceX Ilona Maska.

SAD to nazivaju “planetarnom odbranom”, ali ta tehnologija generalno ima ofanzivnu primjenu. Neki će to smatrati napretkom, a drugi ogromnim korakom unazad za čovječanstvo.