Kada je Džo Bajden preuzeo Bijelu kuću od Donalda Trampa prošle godine, odnos SAD sa Saudijskom Arabijom se naglo i drastično promijenio.
Bajden je tokom kampanje obećavao da će tu kraljevinu tretirati kao “otpadnicu” usljed sve brojnijih dokaza da saudijski zvaničnici stoje iza ubistva novinara Džamala Hašogija 2018. Nakon mjesec na funkciji, Bajden je skinuo oznaku tajnosti sa američkih obavještajnih podataka koji ukazuju na to da princ prestolonasljednik Muhamed bin Salman, de fakto lider države, stoji iza ubistva.
Mađutim, usred vrtoglavog rasta cijena i rekordne inflacije kod kuće, predsjednik SAD, koji je svojevremeno rekao da je “borba između demokratija i autokratija” centralni vodeći princip njegove spoljne politike - primoran je da napravi oštar zaokret.
Bajden je u petak javno priznao da bi uskoro mogao otputovati u Saudijsku Arabiju, gdje bi, prema riječima nekoliko izvora, mogao razgovarati sa princom prestolonasljednikom Muhamedom, prenio je Rojters.
“Fajnenšl tajms” piše da je to omogućeno diplomatskom ofanzivom na visokom nivou glavnog Bajdenovog savjetnika za Bliski istok i savjetnika za energetiku.
Rojters je juče objavio da dvije saudijske delegacije planiraju da posjete SAD ovog mjeseca. Prva se očekuje u Vašingtonu 15. juna i predvodiće je saudijski ministar trgovine Madžid bin Abdulah al-Kasabi. Druga, predvođena ministrom za investicije Kaledom al-Falihom, planirana je do kraja mjeseca.
Bijela kuća je u utorak pokazala prve znakove promjene politike: OPEC+, organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, saglasio se da poveća proizvodnju kako bi pomogao da se nadomjesti gubitak usljed međunarodnih sankcija protiv Rusije. Rijad je pomogao u produžetku primirja između jemenske vlade koju podržavaju Saudijci, i Huti pobunjenika koji su u savezništvu sa Iranom. Bajden i Bijela kuća su pohvalili Saudijsku Arabije za obje odluke.
“Bajden je bio skeptičan prema Saudijcima dugo prije nego što se MBS pojavio na sceni”, rekao je Danijel Šapiro, bivši ambasador u Izraelu tokom administracije Baraka Obame, koristeći nadimak saudijskog lidera.
Na promjenu američkog stava utiču i sve dublje veze zalivskih država sa Kinom i Rusijom.
Šapiro, istaknuti saradnik u Atlantskom savjetu, kaže da je Bijela kuća morala da napravi “neemotivni” izbor kako bi dodala zalihe nafte globalnom tržištu tog energenta i da bi osigurala da Rijad podrži sve tvrđi američki pristup Rusiji i Kini.
“To je ključna pogodba koja bi posjetu učinila vrijednom truda”, rekao je. U zamjenu, Saudijska Arabija želi garancije da će Vašington obezbijediti oružje i koordinaciju kako bi je zaštitio od Irana i njegovih posrednika.
FT piše da je dogovor o proizvodnji nafte uslijedio nakon višemjesečne šatl diplomatije koju su predvodili Bret Megurk, Bajdenov savjetnik za Bliski istok, i Ejmos Hokstajn, njegov visoki savjetnik za energetiku. Njih dvojica su bili su u Rijadu nedjelju uoči sastanka OPEC-a u četvrtak, što je njihova četvrta posjeta saudijskoj prijestonici posljednjih sedmica.
Ali diplomatija je, dodaje FT pozivajući se na izvore upućene u razgovore, uključivala više od snabdijevanja naftom, pri čemu je na stolu bio širi sporazum o energetskoj bezbjednosti, kao i resetovanje bezbjednosnog aranžmana.
Saudijci traže više odbrambene opreme, uključujući protivraketne sisteme “patriot”, nove bezbjednosne garancije i pomoć oko civilnog nuklearnog programa, kaže Helima Kroft iz investicione banke RBC Capital Markets i bivša analitičarka CIA.
Na promjenu američkog stava utiču i sve dublje veze zalivskih država sa Kinom i Rusijom
Posjeta Rijadu bi trebalo da se održi u okviru većeg okupljanja Savjeta za saradnju u Zalivu tokom već planirane predsjedničke turneje po Izraelu i Evropi.
Bajden je u petak branio otvaranje prema Saudijcima, insistirajući da je to dio promovisanja mira na Bliskom istoku, a ne rezultat ekonomskih potreba SAD. “Vidite, neću mijenjati stav kada su u pitanju ljudska prava”, rekao je Bajden. “Ali kao predsjednik Sjedinjenih Država, imam zadatak da donesem mir ako mogu”.
Za tržište, dogovor od četvrtka može biti uglavnom simboličan, što je signal spremnosti Saudijske Arabije da nastavi ulogu aktivnog sving snabdjevača - “centralne banke za naftu”. Stvarne dodatne zalihe nafte mogu biti manje od objavljenih, dodaje FT. OPEC+ je obećao da će povećati snabdijevanje za 648.000 barela dnevno u julu i avgustu. Ali većina toga je već bila planirana. Predloženo neto povećanje je samo 216.000 barela dnevno.
FT piše da bi ekstra zalihe mogle biti zanemarljive u odnosu na gubitke iz Rusije, koja proizvodi 10 odsto od 100 miliona barela sirove nafte u svijetu dnevno. Međunarodna agencija za energetiku saopštila je da bi Rusija mogla izgubiti do tri miliona barela dnevno proizvodnje kasnije ove godine jer sankcije guše njenu industriju.
Pored napetosti zbog ubistva Hašogija, američko-saudijske veze su zategnute zato što Bajden nije podržao Rijad u jemenskom građanskom ratu, koji se uveliko smatra sukobom preko posrednika između Saudijaca i njihovog glavnog regionalnog rivala, Irana.
Bajden je takođe pokazao da radije sarađuje sa kraljem Salmanom, nego sa prestolonasljednikom Muhamedom, što je velika promjena u odnosu na godine vladavine Donalda Trampa, kada se prestolonasljedniku dodvoravao Džared Kušner, Trampov zet i savjetnik.
FT navodi da su neki iz Bajdenovog tima mjesecima pozivali na približavanje Saudijcima, tvrdeći da je potrebno uspostaviti novi odnos sa 36-godišnjim princom, koji će vjerovatno decenijama vladati dugogodišnjim saveznikom SAD.
Rat u Ukrajini je primorao Bijelu kuću da ponovo razmotri veći dio svoje prvobitne spoljnopolitičke agende, od klimatske politike do fokusiranja na rivalstvo SAD sa Kinom
Ostaje samo da se vidi koliko daleko je predsjednik SAD spreman da ide. Bajden je u kampanji obećao da neće prodavati dodatno oružje kraljevini, i pokušao je da ljudska prava i demokratske vrijednosti drži u vrhu svoje međunarodne agende.
“Jasno sam rekao da će ljudska prava biti u centru naše spoljne politike”, rekao je prošlog ljeta kada su se američke trupe povukle iz Avganistana.
Međutim, kako ocjenjuje FT, rat u Ukrajini je primorao Bijelu kuću da ponovo razmotri veći dio svoje prvobitne spoljnopolitičke agende, od klimatske politike do fokusiranja na rivalstvo SAD sa Kinom.
“Ovo je bila administracija koja je stupila na dužnost govoreći o nultoj neto emisiji štetnih gasova, o kraju ere nafte, o novoj političkoj paradigmi, o zaokretu ka Aziji - ali se u krizi sada vratila isprobanoj diplomatiji”, rekla je Kroft. “To je povratak u realpolitiku ... u krizi, uvijek uzmeš slušalicu i pozoveš Rijad”.
Bonus video:
