izvještaj objavljen danas

UN: 2,3 milijarde ljudi teško ili umjereno gladno u 2021. godini

"U 2021. glad je pogodila 278 miliona ljudi u Africi, 425 miliona u Aziji i 56,5 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima"

3919 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu suočava sa umjerenim ili ozbiljnim poteškoćama da dobiju dovoljno hrane što je situacija prije početka rata u Ukrajini, koji je izazvao povećanje cijene žita, đubriva i energije, navodi se u izvještaju UN objavljenom danas.

"Najnoviji dostupni dokazi sugerišu da je broj ljudi koji nisu u mogućnosti da priušte zdravu ishranu širom svijeta porastao za 112 miliona na skoro 3,1 milijardu, što odražava posledice rasta potrošačkih cijena hrane tokom pandemije korona virusa", navodi se u saopštenju.

UN je upozorio da rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara, "ometa snabdijevanje i utiče na cijene žita, đubriva i energenata", što je dovelo do povećanja cijena u prvoj polovini 2022. dok i sve češći i ekstremniji klimatski događaji takođe remete lance snabdijevanja, posebno u zemljama sa niskim prihodima.

Prema izvještaju, glad je nastavila da raste u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima 2021. godine, ali sporijim tempom nego od 2019. do 2020. godine.

"U 2021. glad je pogodila 278 miliona ljudi u Africi, 425 miliona u Aziji i 56,5 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima", navodi se u saopštenju.

Razvojni ciljevi UN zahtjevaju okončanje ekstremnog siromaštva i gladi do 2030. godine, ali izvještaj kaže da projekcije pokazuju da će se osam odsto svjetske populacije, oko 670 miliona ljudi, suočiti sa glađu na kraju decenije.

Rodni jaz u nesigurnosti hrane, koji je rastao tokom pandemije korona virusa, još više se povećao od 2020. do 2021. godine. Podstaknut uglavnom sve većim razlikama u Latinskoj Americi, Karibima i Aziji "2021. godine 31,9 odsto žena u svijetu bilo umjereno ili ozbiljno ugroženo u poređenju sa 27,6 odsto muškaraca".

U 2020. je 22 odsto mlađih od pet godina, ili 149 miliona, imalo zastoj u rastu i razvoju, dok je 6,7 odsto patilo od najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti.