Za Gvajanu, malu i siromašnu državu Južne Amerike, sada je najbolji trenutak da ubere plodove svog naftnog džekpota.
Sa vrtoglavim rastom cijena nafte, tranzicijom ka obnovljivoj energiji na pomolu i 750 hiljada stanovnika koji očajnički žele bolji život, Gvajana je odlučila da ubrza eksploataciju ogromnih naftnih rezervi, čak i ako bi to značilo žrtvovanje nekih dugoročnih benefita.
Već vezana ugovorima sa naftnim firmama, koje su kritikovane za loše poslovanje, Gvajana se nadala da će osnovati državnu naftnu kompaniju koja bi vodila sljedeću fazu razvoja i sprovodila sopstvena seizmička ispitivanja neistraženih polja - sve u cilju osiguravanja najboljeg mogućeg ishoda.
Ovi planovi nijesu se ostvarili, jer se vlada suočila sa realnošću da Gvajana nema vještine niti resurse da ih sprovede brzo, što je za njih od ključnog značaja, rekli su zvaničnici za Rojters.
”Nemamo novca niti sposobnosti”, rekao je zamjenik premijera Bharat Jagdeo, oglasivši se po prvi put od odluke da se prekine sa planovima o državnoj naftnoj firmi. “Model u kojem vlada ulaže novac i upravlja imovinom nije više opcija.”
Ugovorom o podjeli proizvodnje profit od nafte dijeli se na 50/50 između grupe Exxon i Gvajane, ali prethodno 75% od ukupnog prihoda ide na pokrivanje troškova kompanije. To ostavlja Gvajani 12,5% profita sa dodatnom isplatom od 2%
U nizu razgovora sa Rojtersom, Jagdeo je takođe rekao da je nedavna odluka o napuštanju ideje da Gvajana sama sprovodi ispitivanja u neistraženim područjima da bi privukla više ponuda od naftnih kompanija zapravo rezultat nedostatka kapaciteta i vremena.
”Želimo da ubrzamo istraživanja da bismo mogli razviti ekonomiju što je brže moguće”, rekao je Jagdeo, koji je ranije bio na funkciji predsjednika države i može se smatrati najuticajnijim političarom Gvajane. “Vjerovatno ćemo dobiti manje, ali ćemo se možda brže razvijati.”
Od prvog naftnog otkrića 2015, konzorcijum vođen američkim naftnim divom Exxon Mobil XOM.N, zajedno sa partnerima Hess Corp HES.N i kineskim CNOOC-om, našao je 11 milijardi barela nafte i gasa u masovnim blokovima koji pokrivaju 2,6 miliona hektara, oko 190 kilometara od obale. Na osnovu trenutnog plana ekspanzije, grupa očekuje da ispumpa 1.2 miliona barela nafte dnevno u 2027, čime bi Gvajana pretekla susjednu Venecuelu, kao i svakog proizvođača nafte u Africi (osim Nigerije), po pitanju izvoza.
Ovo bi, takođe, dalo Gvajani najviši izvoz nafte po glavi stanovnika na svijetu, postavivši ih ispred zalivskih država, kao što su Kuvajt, Katar i Saudijska Arabija.
”Prokletstvo nafte”
Dok Exxon pumpa naftu iz Gvajane od 2019. i povećava izvoz, vlada, koja je dobila moć prije dvije godine sa slabom većinom u parlamentu, je pod pritiskom da ubrza ekonomski razvoj.
Ugovorom o podjeli proizvodnje, koji je potpisala prethodna administracija 2016, profit od nafte dijeli se na 50/50 između grupe Exxon i Gvajane, ali prethodno 75% od ukupnog prihoda ide na pokrivanje troškova kompanije.
To ostavlja Gvajani 12,5% profita sa dodatnom isplatom od 2%. Njihova dobit će se povećati ako i kada se troškovi proizvodnje smanje - što može biti godinama daleko.
Ova podjela nije mnogo drugačija od ugovora u afričkim državama, koje na primjer nisu imale prethodnu naftnu industriju ili zakonske okvire, smatra Teodor Kan, analitičar u sigurnosnoj konsultantskoj kući “Control Risks”.
To nije utjeha stanovnicima glavnog grada Džordžtauna, koji i dalje čekaju da im nafta poboljša živote.
”Dogovor nije fer od početka”, rekao je Majkl Džejms, prodavac voća u Džordžtaunu.
Njegov nećak, vozač taksija, zarađuje za život vozeći direktore naftnih kompanija na sastanke, ali ostatak njegove porodice se muči usljed nedostatka pristupačnih nekretnina, zdravstvenog osiguranja i obrazovanja, kako je naveo.
”Naftne kompanije zarađuju sav taj novac, vlada je plaćena, ali ja ne vidim mnogo promjena u svom životu”, rekao je Džejms.
Ove godine će biti prvi put da vlada koristi profite od nafte da finansira nove škole, puteve i elektrane. Međutim, moraće da djeluje uz deficit od oko 470 miliona dolara u 2022. protiv čega je upozoravao Međunarodni monetarni fond.
”Želimo da izbjegnemo prokletstvo nafte i izgradimo otpornu ekonomiju koja će nam svima donijeti prosperitet”, rekao je za Rojters predsjednik Gvajane Muhamed Irfan Ali u odvojenim intervjuima. “Ali, kao i svaka zemlja u razvoju, imamo mnoge izazove.”
Najviša zgrada Gvajane
Gvajana insistira na započinjanju istraživanja i proizvodnji nafte u netaknutim ofšor blokovima izvan domena Exxon-a – potencijalno sa boljim uslovima za državu. Teme o kojima se raspravlja su i prebacivanje na obnovljive izvore energije i težnja da se smanji emisija fosilnih goriva.
”Bitno je da u kontekstu “net zero” strategije, rezerve istražujemo, otkrivamo, dokazujemo i razvijamo što je brže moguće”, kazao je zamjenik premijera Jagdeo.
Ipak, Gvajana nikad nije održala aukciju oko prava za bušenje nafte i nedostaje joj vještina da je sastavi bez strane firme koja bi vodila proces, dodao je on.
Trenutni cilj je da počnemo nuditi nove blokove u septembru ove godine. Ustanovljavanje državne naftne kompanije ili vršenje istraživanja odložilo bi predviđeni rok, kažu zvaničnici.
Alternativa aukciji, koja se i dalje razmatra, je izbor spoljašnjeg partnera koji bi finansirao i vodio kompaniju u kojoj bi vlada Gvajane imala udio, kazao je Jagdeo.
Više od 30 istraživačkih uspjeha Exxon-a naveli su i druge kompanije da ponude investicije u neistraženim predjelima, rekao je on, odbijajući da navede primjere.
”Licencirali smo blokove tako da pravo na njih ima ko se prvi prijavi. Sada je situacija potpuno drugačija”, dodao je.
Ranije ove godine, Jagdeo je za Rojters izjavio da je Gvajana učestvovala u razgovorima sa kompanijama Bliskog istoka o potencijalnom partnerstvu.
Delegacija od oko 40 predstavnika iz Saudijske Arabije bila je u Džordžtaunu prošle nedjelje na konferenciji na temu investicija, kada je naftni div Saudi Aramco 2222.SE bio nagrađen jednogodišnjim ugovorom da u septembru naftu Gvajane stavi na tržište.
Dva kandidata za dodatne ugovore su katarski EneryQATPE.UL i “National Oil Company” iz Abu Dabija, rekao je Artur Deakin, jedan do direktora konsultantske kuće “Americas Market Intelligence”. Kompanije nijesu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar.
Znaci Gvajaninog novootkrivenog bogatstva prepoznaju se u glavnom gradu. Novi 12-spratni hotel izgrađen od strane lokalne grupe Pegasus trebalo bi uskoro da bude otvoren - i sada je najviša zgrada u bivšoj britanskoj koloniji, koja je dugo bila zavisna od poljoprivrednih usjeva kao što su šećer, riža i kokos.
Ovu gradnju pratiće još hotela, iako je grad i dalje zahvaćen prekidima u snabdijevanju električnom energijom i lošim telekomunikacijskim sistemima.
Zvaničnici su se složili da Exxon izgradi cjevovod dug 227 kilometara koji će dovoditi prirodni gas na obalu, a koji će služiti kao pogon za nove elektrane glavnog grada. Exxon će moći da odbije troškove za projekat od naftnog profita.
Jagdeo, koji je kritikovao prethodne lidere zbog njihove nespremnosti da pregovaraju sa timom Exxon-a branio je odluku govoreći da je američka kompanija najbolja za postavljanje cjevoda u predviđenom roku.
Nova elektrana od 100 miliona dolara smanjiće troškove struje i obezbijediće pouzdanije snabdijevanje u državi koja je dugo bila zavisna od uvoza goriva, a predviđeni rok je produžen za godinu dana, na 2025.
Tek je početak
Exxon i partneri imaju velike planove. Više od 300 radnika ukrcano je na prva dva od planiranih deset brodova, koji služe kao proizvodne jedinice za skladištenje i istovar. Viši od novog hotela u Džordžtaunu, brodovi koštaju po dvije milijarde dolara i sadrže stambene prostore, teretane, kao i prostore za ručavanje i zabavu.
Gvajanina ekonomija bez nafte će porasti za 7,7% ove godine, procjenjuju poslovni konsultanti “Ernst & Young Services”, dok se za Gvajanin bruto domaći proizvod očekuje da će sa naftom porasti za 47.5%.
Konzorcijum je eksploatisao 120,000 barela nafte dnevno na početku 2022. i planira da dostigne broj od 360,000 barela do kraja godine. Pripremaju treći brod koji će dodati 250,000 BDP-a do kraja 2023, šest mjeseci prije roka. Takođe ima planove da razvije četvrto ofšor područje sa još jednim specijalizovanim brodom.
Hes procjenjuje da će se proizvodnjom četvrtog broda troškovi izjednačiti sa profitom, sa cijenama nafte od 25 do 35 dolara po barelu. Brent sirova nafta je dostigla cijenu od 139 dolara po barelu nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu i trenutno se kreće oko 100 dolara.
Zajedno, četiri broda trebalo bi da proizvedu oko 800.000 barela dnevno do 2025, što je više od godišnjeg izvoza Venecuele koja ima najveće naftne rezerve. Grupa je postavila cilj od 6 brodova koji obezbjeđuju 1,2 miliona barela dnevno u 2027. godini.
Alistar Rautledž, najstariji direktor Exxona u Gvajani, izjavio je da je 7 od 10 naftnih platformi obezbijeđeno. To bi moglo udvostručiti budžet od 30 milijardi dolara oko kojeg su se dogovorili Exxon, Hess i CNOOC za prva četiri broda i drugu intrastrukturu.
Džon Hes, izvršni direktor “Hess”-a, rekao je prošlog mjeseca da misli da postoji još mnogo milijardi barela nafte u Gvajani – pored 11 milijardi već procijenjenih.
”Tek smo na početku”, rekao je on.
Prevod: M. Ćorović
Bonus video:
