Više od polovine velikih svjetskih jezera i rezervoara gubi vodu i presušuje još od ranih devedesetih, uglavnom zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, što pojačava zabrinutost u pogledu potrebe za vodom za poljoprivredu, hidroenergiju i ljudsku potrošnju, pokazala je nova studija koju je u četvrtak objavio međunarodni istraživački tim u časopisu Science.
Naučnici su objavili da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode – od Kaspijskog mora između Evrope i Azije do južnoameričkog jezera Titicaca – postupno gubili vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatona godišnje tokom gotovo 30 godina, što je oko 17 puta više od volumena jezera Mead, najvećega rezervoara u Sjedinjenim Državama (SAD), prenosi N1.
Istaknuli su da je isušivanje velikim dijelom prouzrokovano globalnim zagrijavanjem i ljudskim aktivnostima, a rezultate istraživanja temelje na podacima koje su satelitskim snimcima prikupili između 1992. i 2020. godine.
Istraživački tim, koji je predvodio hidrolog Fangfang Jao sa Univerziteta u Koloradu, satelitska je mjerenja kombinovao s mjerenjem promjena nivoa vode u gotovo 2000 najvećih svjetskih jezera i rezervoara.
Prirodna jezera i rezervoari čuvaju oko 87 posto slatke vode na Zemlji
Naučnici podsjećaju da prirodna jezera i rezervoari čuvaju oko 87 posto slatke vode na Zemlji, premda prekrivaju tek 3 posto površine planeta. Upozorili su da su u mnogim slučajevima ti rezervoari vode ugroženi.
Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u količini padavina i oticanju vode, sedimentacija i sve veće temperature rezultirali padom nivoa jezera na globalnom nivou, pri čemu je pad primijećen u 53 odsto jezera u razdoblju od 1992. do 2020.
Pogođeno gotovo dvije milijarde stanovnika
Gotovo dvije milijarde ljudi, stanovnika jezerskog bazena koji se postupno isušuje, direktno je pogođeno, a brojne su se regije u svijetu posljednjih godina suočile s nestašicama vode.
Španija je nedavno izvijestila da su rezervoari u sjeveroistočnoj regiji Kataloniji puni samo oko 26 odsto nakon višemjesečne suše.
Godine 2022. ta je brojka iznosila 58 odsto.
I u Italiji je nedavno zabilježen neuobičajeno nizak vodostaj jezera Garda. U poređenju s istim razdobljem 2022., nivo je niži za čak 50 odsto.
Klima i ljudska aktivnost smanjuju obim jezera u svijetu
Studije sprovedene posljednjih godina ukazuju na to da se obim jezera širom svijeta konstantno smanjuju, a kao glavni urok navode klimatske promjene.
Pogubne su i ljudske aktivnosti, poput upravljanja akumulacijskim jezerima, crpljenja vode i izmjena u korišćenju zemljišta.
No naučnici kažu da je teško precizno odrediti kakav kratkoročan i dugoročan uticaj na globalnom nivou na vodu u jezerima i rezervoarima imaju klimatske fluktuacije.
Naučnici i aktivisti već dugo upozoravaju na to da je neophodno potrebno spriječiti globalno zagrijavanje iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva da bi se izbjegle najgore posledice klimatskih promjena. Svijet se trenutno zagrijava brzinom od oko 1,1C.
Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korišćenje isušilo više jezera, poput Aralskog jezera u središnjoj Aziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, a i jezera u Afganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena su sve višim temperaturama.
Klimatolozi, generalno, misle da će sušna područja u svijetu postati još više suva zbog klimatskih promjena, a vlažna će područja biti sve vlažnija, no studija ukazuje na znatan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.
"Ovo se ne smije zanemariti", upozorio je Jao.
Bonus video:
