Veliko pitanje na koje je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš sada laserski fokusiran, jeste da li se ta institucija nastala 1945. godine – u vrijeme kada su sredstva za rešavanje haosa i fragmentacije bila rudimentarnija, može ponovo opremiti i obnoviti da bi se uhvatila u koštac sa današnjim izazovima.
"Nemam iluzija", rekao je on, "reforme su pitanje moći. Znam da postoji mnogo suprotstavljenih interesa i agendi. Ali alternativa reformi nije status kvo. Alternativa reformi je dalja fragmentacija. To je reforma ili raskid".
To je zagonetka za u UN i njihovog šefa, odnosno da li 193 zemlje sa konkurentnim programima mogu da preduzmu velike reforme.
Da bi se suočio sa izazovom, Gutereš je pozvao svjetske lidere da prisustvuju "Samitu budućnosti" na zasjedanju Generalne skupštine UN septembra iduće godine, a potom će pregovarati o "Paktu za budućnost". Na pripremnom sastanku za to u četvrtak rekao je ministrima da će taj pakt "predstavljati vaše obećanje da ćete koristiti sva sredstva koja su vam na raspolaganju na globalnom nivou za rješavanje problema, pre no što nas ti problemi savladaju".
Generalni sekretar je rekao da zna da će postizanje sporazuma biti teško, ali, rekao je, "moguće je".
Vrijeme, kaže Gutereš, radi protiv Ujedinjenih nacija i zemalja koje podržavaju povratak ujedinjene svjetske akcije. Možda su zato njegove riječi svake godine sve oštrije.
On ukazuje na nove sukobe kao što je u Ukrajini, intenzivnije geopolitičke tenzije, znake "klimatskog sloma", krizu troškova života i dugove i neizvršenje obaveza koje muče više zemalja nego ikada.
"Ne možemo da idemo ka sporazumu dok svijet juri ka iščekivanju", rekao je Gutereš. "Moramo da unesemo novu hitnost u naše napore i zajednički osjećaj zajedničke svrhe.
To je lakše reći nego učiniti, i razjasniti i prioritete i probleme koje oni postavljaju, što su pokazali ovonedjeljni sastanci na visokom nivou u Njujorku.
Mogu li se sve međusobno toliko udaljene države UN ujediniti oko zajedničkog cilja? Da li će se to desiti u narednih 12 mjeseci ostaje da se vidi. Svakako da postoji podrška. Dovoljno je samo uzeti u obzir ministra spoljnih poslova Bahama Frederika Odlija Mičela koji je u u govoru u petak uveče rekao: "Sada, više nego ikad, potrebne su nam Ujedinjene nacije".
Ričard Govan, direktor Međunarodne krizne grupe UN, rekao je da je Guterešov uvodni govor o stanju u svijetu u kojem se založio da se "istini da moć" bila posebno oštra i sumorna ocjena.
"Izgleda da on zaista misli da je multilateralni sistem suštinski pokvaren", rekao je Govan. Čini se da je generalni sekretar frustriran poslije godina teških odnosa sa podeljenim Savjetom bezbjednosti UN, rekao je Govan, aludirajući na to što se Sjedinjene Države i njihovi zapadni saveznici sve više sukobljavaju sa Rusijom i Kinom.
"Ponekad se čini da Gutereš više ne vjeruje u instituciju koju vodi", rekao je Govan.
Za Gutereša, dakle, "Samit budućnosti" predstavlja priliku, ali i moguću tačku razgraničenja između svjetlije budućnosti i pustoši, između šanse za napredak i izgleda da se vrata zatvore. Za Govana, to će biti "posljednja šansa za članice UN da se okupe i preispitaju kako bi multilateralni sistem mogao da funkcioniše".
To bi moglo predstavljati potencijalno nepremostiv vrhunac za najvišeg svjetskog diplomatu. Mark Maloh-Braun, predsjednik Fondacije za otvoreno društvo i bivši zamjenik generalnog sekretara UN, proglasio je Guterešov glavni govor svjetskim liderima za "hrabro i iskreno priznanje da su se UN. pokvarile - više nisu pogodne svojoj svrsi".
"Problem je u tome što upravo zbog toga niko ne može čuti Gutereša", reklo je Maloh-Braun. "Možda razgovara sa praznom prostorijom".
Još na godišnjem sastanku svjetskih lidera prošle godine šef UN je oglasio globalnu uzbunu o opstanku čovječanstva i planete. Ove godine je alarm zazvonio glasnije i zlokobnije, a poruka je bila još hitnija: Probudite se i preduzmite akciju odmah!
Ocjena generalnog sekretara Antonija Gutereša, izrečena u njegovom stilu, sasvim otvoreno, imala je za cilj da šokira. Postajemo "otkačeni", rekao je. Približavamo se "velikom prelomu". Nastaju sukobi, državni udari i haos. Klimatska kriza raste. Produbljuju se podele između vojnih i ekonomskih sila, bogatijeg sjevera i siromašnijeg juga, istoka i zapada. U vještačkoj inteligenciji je pređen "novi Rubikon".
Gutereš je često govorio o svim ovim pitanjima, ali ove godine, koju je nazvao "vrijeme haotične tranzicije", njegovo obraćanje liderima bilo je oštrije i poruke još hitnije.
Gledajući njegove prethodne govore o stanju u svijetu, jasn je da u tom pravcu ide već duže vrijeme.
U svom prvom govoru svjetskim liderima 2017. pošto je preuzeo kormilo Ujedinjenih nacija sa 193 članice, Gutereš je naveo "nuklearnu opasnost" kao vodeću globalnu prijetnju.
Dvije godine kasnije, on je upozoravao da će se svijet podijeliti na dva dijela, pri čemu su Sjedinjene Države i Kina stvorile rivalski internet, valutu, trgovinu, finansijska pravila "i sopstvene geopolitičke i vojne strategije po kojima niko ne dobija". Pozvao je na energičnu akciju "kako bismo spriječili veliki prelom".
Zatim je uslijedila pandemija COVID-19 početkom 2020. Globalni odgovor na koji je Gutereš pozvao nikada se nije dogodio: bogatije zemlje su dobile vakcine, a siromašnije su čekale.
Na prošlogodišnjem skupu lidera, njegova poruka je bila gotovo jednako strašna kao i ovonedjeljna: "Naš svijet je u opasnosti i paralisan", rekao je Gutereš. "Zaglavljeni smo u kolosalnoj globalnoj disfunkciji".
Ove godine, njegova poruka predsjednicima i premijerima, monarsima i ministrima okupljenim u ogromnoj sali Generalne skupštine bila je nedvosmislena i oštra.
"Izgleda da nismo sposobni", rekao je Gutereš, "da se okupimo da odgovorimo".
U središtu Guterešovih brojnih govora ove nedjelje je sama budućnost Ujedinjenih nacija, institucije formirane neposredno poslije Drugog svjetskog rata da bi okupila države i spasla buduće generacije od rata. Ali, u svijetu 21. vijeka koji je mnogo više međusobno povezan, a takođe i ogorčenije podijeljen, može li to ostati relevantno?
Za Gutereša je odgovor jasan: mora.
Hladni rat je predstavljao dvije supersile — kapitalističke Sjedinjene Države i komunistički Sovjetski Savez. Kada se završio, postojao je kratak period unipolarnosti kojom su dominirale SAD poslije propasti Sovjetskog Saveza i njegovog raspada na dominantnu Rusiju i manje bivše republike. Sada se kreće ka haotičnijem "multipolarnom svijetu" i nastaju, kaže Gutereš, nove mogućnosti za razne vodeće zemlje.
Ali Guterešov ključni argument ima korijene u istoriji. On kaže da ona uči da svijet sa mnogo centara moći i malim grupama država ne može da riješi izazove koji pogađaju sve zemlje istovremeno. Zato su potrebne jake globalne institucije, rekao je liderima u četvrtak, a "Ujedinjene nacije su jedini forum gdje se to može desiti".
Bonus video:
