Kineski lider, Si Đinping, i njegovi saradnici sprovode intenzivnu diplomatsku ofanzivu kako bi pokušali da ubijede druge zemlje da ne popuste pred pritiscima Trampove administracije u vezi sa carinama, nadajući se da će time pokazati da Kina neće biti izolovana u trgovinskom ratu.
Posljednjih dana, kineski ministar trgovine održao je onlajn sastanak sa najvišim trgovinskim zvaničnikom Evropske unije, insistirajući na bližoj saradnji. Kineske diplomate su u kontaktu sa zvaničnicima u Tokiju i Seulu. Si je ove nedjelje doputovao u Vijetnam i Maleziju u okviru državnih posjeta, gdje su ga dočekale pažljivo organizovane grupe pristalica.
Ulog za Sija je visok budući da je dovedena u pitanje budućnost globalnog trgovinskog sistema koji je omogućio uspon Kine kao svjetske proizvodne sile, kao i pristup stranim tržištima za brojne kineske izvozne proizvode, pošto su SAD pokušale da ih isključe putem iscrpljujućih carina.
Diplomatska inicijativa takođe predstavlja test kineskog statusa kao globalne sile, u trenutku kada Peking vidi napore Vašingtona kao pokušaj obuzdavanja i potiskivanja ključnog rivala. Kina je uzvratila Trampovoj administraciji sopstvenim drastičnim carinama na američku robu, kao i uvođenjem ograničenja na izvoz rijetkih zemnih minerala i magneta koji su od ključnog značaja za sklapanje automobila, raketa i dronova.
Si pokušava da okupi širu koaliciju nadajući se da će spriječiti druge zemlje da uvedu sopstvene carine na kineske proizvode ili da popuste pred zahtjevima Vašingtona da se udalje od kineske proizvodnje.
Tokom posjete Jugoistočnoj Aziji, Si je predstavio Kinu kao vodećeg branitelja globalnog poretka, dok je posredno predstavio SAD kao nepouzdane. U Hanoju je pozvao Vijetnam da se pridruži Kini u suprotstavljanju “jednostranom nasilništvu”. U Kuala Lumpuru je pozvao zemlje Jugoistočne Azije da takođe “odbace razdvajanje, poremećaje u snabdijevanju” i “zloupotrebu carina”.
“Kineski zvaničnici su tiho prenijeli poruku da način na koji SAD tretiraju svoje dugogodišnje saveznike i partnere u Evropi predstavlja nagovještaj onoga što čeka Jugoistočnu Aziju”, rekla je Lin Kuok sa Institutu Brukings u Vašingtonu. “Sa Trampovim drastičnim, sveobuhvatnim carinama u cijelom regionu, ta poruka se praktično sama nameće.”
Ipak, pokušaji Sija da predstavi Kinu kao uzor slobodne trgovine i zagovornika međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima zanemaruju godine grubog ekonomskog ponašanja Pekinga i velikodušnih subvencija određenim industrijama, što je često udaljavalo trgovinske partnere i susjede od Kine. To djelimično objašnjava zašto pad povjerenje svijeta u Vašington nije automatski doveo do većeg približavanja Pekingu, mada ne treba zanemariti i rizike od Trampove odmazde prema onima koji bi se svrstali uz Kinu.
Evropska unija, Japan i Južna Koreja već su odbacili pokušaje Kine da sugeriše kako su se saglasili sa zajedničkim otporom Trampovim carinama. Zvaničnici EU su istakli zabrinutost zbog plasiranja kineske robe po jeftinim cijenama na njihovo tržište. Prošle nedelje, Australija je odbila poziv kineskog ambasadora Sjao Ćijana da “udruže snage” u suprotstavljanju administraciji Donalda Trampa.
Ovakve reakcije na kineske pozive pokazuju da “Peking ne uspijeva da popuni vakuum povjerenja koji su SAD ostavile za sobom, već samo nudi trenutno olakšanje od šok terapije koju je Trampova administracija nametnula svijetu”, rekla je Rori Danijels, izvršna direktorka Instituta za politiku Azijskog društva u Njujorku.
Pokušaji Sija da predstavi Kinu kao uzor slobodne trgovine i zagovornika međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima zanemaruju godine grubog ekonomskog ponašanja Pekinga i velikodušnih subvencija određenim industrijama
Dugo planirana posjeta Sija Vijetnamu, praćena putovanjem u Maleziju i zatim u Kambodžu, dobila je na značaju dok Tramp koristi svoju 90-dnevnu pauzu u carinskom ratu da bi izvršio pritisak na zemlje da sklope trgovinske sporazume sa SAD. Tramp je takođe pokazao da je svjestan koliko je situacija urgentna i u srijedu se lično uključio u trgovinske pregovore sa japanskim zvaničnicima koji su posjetili Vašington.
Analitičari smatraju da Kina strahuje da bi sporazumi mogli da je izoluju, uključujući odredbe koje bi ugušile kineski izvoz. To bi moglo biti kroz usklađene carine, suzbijanje kineskih kompanija koje preusmjeravaju robu kroz treće zemlje poput Vijetnama kako bi prikrile njeno stvarno porijeklo, ili targetiranje kineskih sirovina u izvozu namijenjenom SAD.
Vijetnam je ukazao Siju rijedak izraz poštovanja kada ga je na pisti dočekao predsjednik zemlje. Ipak, Hanoj je odolio pritiscima da se usaglasi sa Sijevim najglasnijim izjavama protiv protekcionizma, te je na kraju potpisao samo nejasnu zajedničku izjavu o protivljenju “hegemoniji i politici sile” - optužbi koju mnogi u Vijetnamu upućuju upravo Kini u kontekstu teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru.
Za Vijetnam, prijetnja američkom carinom od 46 odsto podstakla je pregovaračke timove da otputuju u Vašington kako bi apelovali na snižavanje tarifa. Kao ustupak Trampu, vijetnamska vlada je ove nedjelje obećala da će suzbiti trgovinsku prevaru - što se tumači kao referenca na kompanije koje šalju kineske proizvode preko Vijetnama kako bi izbjegle američke carine.
Ipak, Tramp je nastavio da vrši pritisak na Hanoj, rekavši novinarima u ponedjeljak da je sastanak Sija i najvišeg vijetnamskog lidera, To Lama, vjerovatno bio fokusiran na to kako da “zeznu” Ameriku.
“Hanoj pažljivo pazi da ne pošalje signal da se previše naginje ka Pekingu, naročito u oblastima koje bi mogle da izazovu nezadovoljstvo Trampove administracije”, rekao je Ngujen Kac Giang, gostujući istraživač u Institutu ISEAS u Singapuru. “U suštini, Hanoj i dalje balansira između dvije svjetske sile. Ali kako se geopolitička klima zaoštrava, prostor za takvu strategiju brzo se sužava.”
Vijetnam rizikuje odmazdu od svog znatno većeg susjeda ako Peking procijeni da Hanoj pokušava da se dodvori Trampovoj administraciji na račun Kine.
Kina je prošlog mjeseca uvela carine i do 100 odsto na kanolu, svinjetinu i druge prehrambene proizvode iz Kanade, što se tumači kao jasna poruka zemljama da ne sarađuju sa Vašingtonom po pitanju trgovine.
Za Peking, ako trgovinski partneri “podilaze SAD, oni time štete Kini, ali istovremeno štete i sopstvenoj zemlji”, rekao je Šen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose iz Šangaja.
Tu prijetnju dodatno je pojačao Yuyuan Tantian, blog povezan sa kineskim državnim emiterom CCTV. Kina neće komentarisati pregovore drugih zemalja sa SAD, navodi se u objavi. “Ali ako neko koristi kineske interese kao zalog lojalnosti prema SAD, Kina to nikada neće prihvatiti!”
Ovo upozorenje naglašava kako Peking istovremeno izaziva i udvara se svojim susjedima, dok predsjednik Tramp redefiniše poziciju Vašingtona u svijetu. Izraz “dubokog prijateljstva” koji je Si uputio tokom posjete Vijetnamu, uslijedio je ubrzo nakon što je Kina sprovela vojne vežbe bojevom municijom u Tonkinskom zalivu kako bi reafirmisala svoje teritorijalne pretenzije na te vode, koje osporava Hanoj.
Čak i ako Kina ne uspije da izgradi jedinstven front protiv Trampovih carina, mogla bi imati koristi od toga što će druge zemlje natjerati da dvaput razmisle prije nego što usklade svoje trgovinske politike sa SAD, rekao je Džonatan Čin, saradnik Instituta Brukings i bivši analitičar CIA-e koji proučava kinesku politiku.
“Siju zapravo nije neophodno da se te zemlje odluče za Peking”, rekao je Čin. “Njemu je dovoljno da spriječi da izaberu Vašington. Zbog toga kineska ‘ofanziva šarma’ do sada i nije bila tako šarmantna”.
Prevod: N.B.
Bonus video:
