Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV stigao je danas u Liban kako bi prenio poruku mira zemlji koja pati od endemske privredne i političke krize i izlazi iz smrtonosnog rata sa Izraelom.
Na aerodromu u Bejrutu dočekali su ga libanski zvaničnici, uključujući predsjednika Žozefa Auna, jedinog hrišćanskog šefa države u arapskom svijetu.
Artiljerija libanske vojske ispalila je 21 počasni topovski plotun, a brodovi usidreni u luci Bejrut oglasili su sirenama u znak proslave.
Posjeta pape, koja traje 48 sati, njegova je prva toj multikonfesionalnoj zemlji sa 5,8 miliona stanovnika.
Uprkos značajnoj političkoj ulozi koju hrišćani igraju u Libanu, njihov broj je opao posljednjih decenija, uglavnom zbog emigracije mladih ljudi.
Lav XIV, prvi papa koji je u Libanu od 2012. godine, kada je tamo bio papa Benedikt XVI, a večeras se sastao s vlastima i diplomatskim korom u predsjedničkoj palati.
Na putu donde prošao je kroz južna predgrađa Bejruta, uporište Hezbolaha protiv kojeg ratuje Izrael, okićenih posterima s pozdravima papi, a i plakatima s portretima vođe Hezbolaha koga je Izrael nedavno ubio.
U špalirima građana s obje strane bulevara bile su i pristalice proiranskog Hezbolaha da pozdrave papu, a ta partija koja je u koalicionoj vlasti Libana, pozvala ga je da osudi izraelsku "nepravdu i agresiju".
Papa je jutros završio posjetu Turskoj, svoju prvu nekoj stranoj zemlji od maja, kada je izabran.
Tokom svečane liturgije u pravoslavnoj patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu, papa je jutros rekao da "u ovom vremenu krvavih sukoba i nasilja, na mjestima blizu i daleko, katolici i pravoslavni hrišćani su pozvani da budu graditelji mira".
Nedugo prije toga, u jermenskoj katedrali u Istanbulu papa je pohvalio "hrabro hrišćansko svjedočenje jermenskog naroda kroz vjekove, često u tragičnim okolnostima" što je aluzija na veoma osjetljivo pitanje genocida nad Jermenima 1915-1916. godine pod Osmanskim carstvom što Ankara žestoko negira.
Papu je u Turskoj srdačno dočekala mala katolička zajednica, ali je njegova posjeta ostala diskretna, uglavnom zbog jakog prisustva obezbjeđenja koje je sprečavalo svaki kontakt sa spoljnim svijetom.
Bonus video:
