Izrael dobio novi parlament, formiranje vlade i dalje neizvjesno

Novi saziv izraelskog parlamenta konstituisan je danas, ali bez nove vlade, nakon što je premijer Benjamin Netanjahu na parlamentarnim izborima izgubio većinu, dok njegovi glavni protivnici nemaju jasan put do preuzimanja vlasti, prenosi Rojters.

Poslanici izabrani na izborima 27. oktobra položili su zakletvu, dok bivši general Gadi Ajzenkot pokušava da formira koaliciju, nakon što mu je predsjednik Izraela u nedjelju povjerio mandat za sastav vlade.

Ni Ajzenkot i njegovi saveznici nemaju većinu, a on još nije postigao dogovor sa strankama koje bi mu omogućile dolazak na vlast. Politička blokada povećava rizik da mandat novog saziva parlamenta bude izuzetno kratak, jer bi, ukoliko ni Ajzenkot ni Netanjahu ne uspiju da formiraju vladu, mogli biti raspisani novi izbori.

Predsjednik Izraela Isak Hercog, koji je predsjedavao ceremonijom polaganja zakletve, poručio je poslanicima da moraju učiniti sve kako bi izbjegli nove izbore.

„Pružite ruku kompromisa, čak i političkim protivnicima. Pokažite velikodušnost jedni prema drugima. Pred nama je mnogo posla, a za to su potrebni sposobnost i iskustvo koji postoje u svim djelovima ovog parlamenta“, rekao je Hercog.

Netanjahu ostaje na čelu tehničke vlade dok neko od kandidata ne uspije da formira novu. Savez njegove desničarske partije Likud sa krajnje desničarskim i ultraortodoksnim strankama ostvario je bolji rezultat od očekivanog, ali je ipak izgubio parlamentarnu većinu i sada ima 53 od ukupno 120 poslaničkih mjesta u Knesetu.

Ajzenkotova partija Jašar, koja pripada desnom centru, i njene ideološki raznolike partnerske stranke imaju svega 48 poslaničkih mjesta. Međutim, potencijalne saveznike imaju u arapskim partijama, koje raspolažu sa 19 mandata i sa Ajzenkotom dijele snažno protivljenje Netanjahuu.

Rojters piše da to znači da bi novi saziv parlamenta ipak mogao da ispuni neka od Ajzenkotovih predizbornih obećanja, poput osnivanja komisije za istragu napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, što podržavaju arapske partije, a čemu se Netanjahu protivi.

Opozicija, koja ima 67 poslaničkih mjesta, planira da smijeni predsjednika Kneseta Amira Ohanu, bliskog Netanjahuovog saveznika, i na njegovo mjesto izabere Matana Kahanu iz Ajzenkotove partije Jašar, piše „Gardijan“. Predsjednik Kneseta ima značajan uticaj jer kontroliše dnevni red parlamenta i izbor predsjednika parlamentarnih odbora.

Hercog je poručio poslanicima da je parlament dužan da učini sve kako bi istražio i rasvijetlio „katastrofu“ od 7. oktobra, dok se Izrael i dalje suočava sa prijetnjama Irana i grupa koje on podržava.

Ajzenkot ima rok do 6. decembra da formira vladu, ali može da zatraži produženje od dvije sedmice, do 20. decembra. I sam je priznao da je njegov put do vlasti „izuzetno složen“.

Među mogućnostima koje su mu na raspolaganju su formiranje manjinske vlade uz podršku arapskih partija, koalicija sa ultraortodoksnim strankama, sa kojima su on i njegovi saveznici ranije odbijali saradnju, ili formiranje vlade nacionalnog jedinstva sa Netanjahuom. Sve tri opcije suočavaju se sa ozbiljnim preprekama.

Ultraortodoksne stranke su do sada poručivale da neće ući u vladu koju bi predvodio Ajzenkot.

Netanjahu je, sa svoje strane, doveo u pitanje izborne rezultate iznoseći neosnovane tvrdnje o izbornoj prevari koju su navodno počinili Arapi, koji čine petinu stanovništva Izraela. Izborni zvaničnici su saopštili da ispituju moguće nepravilnosti, ali da nijesu pronašli dokaze o prevari koja bi mogla da utiče na ishod izbora.

Ako Ajzenkot ne uspije da formira vladu, Hercog će vjerovatno mandat povjeriti Netanjahuu. Ukoliko ni on ne uspije, priliku će dobiti još jedan kandidat, a ako i njegov pokušaj propadne, biće raspisani novi izbori.