UHAPŠENO SEDAM "DJEČIJIH PREDATORA"

Javna otkrivanja pedofila najčešće štete istrazi

U jednom slučaju je pedofil nakon što je shvatio da je otkriven, uništio tragove svih aktivnosti na internetu i time je sabotirana policijska istraga
5809 pregleda 4 komentar(a)
Najviše prijava podnijeto iz oblasti dječije pornografije, Foto: Shutterstock
Najviše prijava podnijeto iz oblasti dječije pornografije, Foto: Shutterstock

Pripadnici policije dobili su operativne podatke da jedan građanin na društvenim mrežama uhodi djecu, šalje im lascivne poruke i traži neprimjerene fotografije. Policajci ih nazivaju „dječjim predatorima“. U saradnji sa tužilaštvom formirali su predmet i počeli da prikupljaju dokaze o pedofilu.

U međuvremenu, pojedini građani su, svojim metodama (nezakonitim), takođe došli do saznanja o njegovim „predatorskim“ aktivnostima na internetu. Kako bi upozorili zajednicu na opasnog člana, na društvenim mrežama javno objavljuju njegovu fotografiju i lične podatke o pedofilu. Njihove objave odmah prate i mediji.

Međutim, takvim postupanjem upozorili su i pedofila. Nakon što je shvatio da je otkriven, uništio je tragove svih aktivnosti na internetu i time je sabotirana policijska istraga. Bez dokaza predator ne može biti uhapšen i procesuiran, zbog čega ostaje na slobodi dok policija ponovo ne sakupi dovoljno dokaza.

Sličan problem sa građanskim internet inicijativama ima i vrlo mlada Grupa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, osnovana 2015. godine, koja djeluje u okviru Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u crnogorskoj Upravi policije.

Rukovodilac Grupe, viši policijski inspektor prve klase, Jakša Backović objašnjava da im građani i mediji odmažu ukoliko pišu o počiniocima krivičnih djela prije nego policija prikupi dovoljno dokaza u tom procesu.

"Nakon objavljivanja nekih nedozvoljenih radnji na društvenim mrežama ili medijima, svaki počinilac, ukoliko prepozna sebe u navedenim radnjama, pristupiće sakrivanju dokaza, što nama dodatno otežava istragu“, pojasnio je Backović.

Do sada uhapšeno sedam "dječijih predatora"

Upravo su, tvrdi, najviše krivičnih prijava podnijeli iz oblasti dječje pornografije, kao i ugrožavanja sigurnosti posredstvom informacionih tehnologija – digitalnih uređaja.

Policija je uspješna u procesuiranju do sada zabilježenih slučajeva dječje pornografije, kaže Backović.

On se osvrnuo na akciju „Posmatrač“, koju su službenici Uprave policije 2015. godine pokrenuli radi zaštite djece na internetu. U okviru navedene operacije je, tvrdi Backović, do sada lišeno slobode sedam osoba zbog krivičnog djela dječja pornografija.

Za njih postoji osnovana sumnja da su na svojim računarima posjedovali dječju pornografiju – materijale nastale u inostranstvu i na kojima su se nalazila djeca koja nisu iz Crne Gore. Do sada među takvim video i foto sadržajima nije identifikovano nijedno dijete iz naše države.

"U okviru navedene operacije, pored sedam lica lišenih slobode, oduzeto je preko devet digitalnih uređaja, preko devet personalnih računara i telefona, i zaplijenjeno je preko 400.000 fotografija i video snimaka na kojima se nalaze djeca u erotskim ili seksualnim pozama“, kazao je Backović "Vijestima".

Posljednju veliku uspješnu akciju te vrste su, tvrdi, imali su početkom marta ove godine kada su podnijeli krivičnu prijavu protiv jednog lica iz Bara zbog sumnje da je na svom računaru posjedovao dječju pornografiju. To lice je na svom računaru imalo 62 fajla nezakonitog materijala, ukupne težine 26 gigabajta.

"Dobili smo operativne podatke da jedno lice u Crnoj Gori preuzima dječju pornografiju sa interneta. Nakon toga, obavijestili smo tužioca i nakon naredbe Osnovnog suda identifikovali smo IP adresu (identifikacioni broj svakog uređaja koji pristupa internetu) i pristupili smo prikupljanju informacija iz naših baza i zatvorenih izvora. Identifikovali smo lice i u saradnji sa barskom policijom izvršili pretres kuće, pronašli smo materijale, elemente krivičnoga djela i lišili ga slobode“, ispričao je Backović.

Pojasnio je da je riječ o najčešćem redosljedu koraka u svim istragama iz oblasti visokotehnološkog kriminala.

Backović je istakao da je krivično djelo i samo posjedovanje dječje pornografije na računaru ili drugom digitalnom uređaju. Crna Gora je takvo rješenje implementirala u svom zakonodavstvu na osnovu Konvencije o kompjuterskom kriminalu, čija je potpisnica.

"Pored prosljeđivanja, nuđenja i preuzimanja, i samo posjedovanje dječije pornografije na svom računaru ili drugom digitalnom uređaju je krivično djelo“, pojasnio je.

Backović navodi da su analize pokazale da su u najvećem broju slučajeva djeca koja se zloupotrebljavaju za proizvodnju dječje pornografije bliski rođaci samih pedofila ili osobe koje dijete poznaje i u koje ima povjerenje.

"Do sada nijesmo imali tu problematiku u našoj državi, na svu sreću po nas. Međutim to što na tim snimcima i fotografijama nisu djeca sa ovih prostora, odnosno iz naše države i susjednih zemalja, nije olakšavajuća okolnost za počinioca krivičnog djela“, kazao je.

Dječja pornografija obuhvata zloupotrebu djece starosti do 14 godina, a Krivični Zakonik Crne Gore je definiše kao "svaki materijal koji vizuelno prikazuje dijete koje se bavi stvarnim ili simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem i svako prikazivanje polnih organa djeteta u primarno seksualne svrhe“. Isti zakon je za ovo krivično djelo zaprijetio zatvorskom kaznom od jedne do osam godina.

"Pazite šta vam djeca rade na internetu"

Backović je zbog ove problematike apelovao na roditelje da „dobro paze“ što rade i sa kime komuniciraju njihova djeca na internetu, jer trenutno u svijetu postoje veliki broj "dječjih predatora".

Oni na svaki način, tvrdi viši policijski inspektor, pokušavaju da dođu i da navedu maloljetno dijete da im pošalje bilo kakvu vrstu neprimjerene fotografije ili video materijala.

"Razvoj tehnologije i interneta je dosta omogućio ’predatorima’ da dođu do dječjih fotografija. Koliko je internet dobar u edukativne svrhe i spajanje ljudi, toliko je, nažalost, 'dobar' u pružanju anonimnosti prilikom namjere zloupotrebe i u ove svrhe", pojasnio je.

Smatra da zbog opasnosti koje sa sobom nose, djeci ne treba potpuno uskratiti korišćenje digitalnih tehnologija. Dovoljno je, tvrdi, ograničiti ili kontrolisati korišćenje interneta.

To će, ocijenio je Backović, najbolje postići ukoliko paze gdje djeca najviše vremena provode na internetu i sa kim komuniciraju posredstvom društvenih mreža.

"Bilo bi korisno da se pronađe način da ’Fejsbuk’ ne dozvoljava da njihovu platformu koriste djeca mlađa od 13 godina“, kazao je Backović.

Savjetovao je roditelje da na računarima, telefonima ili tabletima instaliraju program za nadzor djece, ukoliko samim razgovorom ne mogu da prate aktivnosti djeteta na internetu.

"Ti programi su ili besplatni ili koštaju veoma malo. Tako će roditelji imati kontrolu nad tim sa kim im djeca komuniciraju, sa kim su im djeca u kontaktu. Ne govorim samo za dječju pornografiju, nego i na vršnjačko nasilje, na zloupotrebu, na maltretiranje djece od strane vršnjaka i slično“, pojasnio je.

On, međutim, smatra da bi internet ograničeno i kontrolisano trebalo da koriste i odrasli, ne samo djeca.

"Nijesu samo tu djeca žrtve, nego ima i odraslih ljudi“, kazao je on. Naveo je primjer seksualnih ucjena preko interneta, takozvanih ’sekstoršn’:

"Ljudi obično prihvate za prijatelja neku zgodnu djevojku na Fejsbuku ili na Instagramu, koja im se kasnije obrati posredstvom ’mesindžera’. Nakon određenog vremena traži da se uključi video veza i ona počne da se skida, što zahtijeva i od tog muškarca. Ukoliko žrtva pristane, šalje kompromitujući snimak građaninu i ucjenjuje ga.“

Backović tvrdi da je bilo prijavljenih slučajeva "sekstoršna" i u Crnoj Gori, ali da su počinioci obično iz drugih država, što, kaže, usporava postupak njihovog privođenja pravdi.

Kazao je da se u praksi srijeću sa određenim brojem takvih krivičnih djela, gdje su štetne posljedice nastale unutar Crne Gore, dok su počinioci izvan teritorije države, regiona i Balkana. U tim slučajevima, kako je rekao, Uprava policije koristi kanale međunarodne saradnje, kao što su Interpol, Europol, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć...

"Za uspješno obavljanje ovih poslova i zadataka su jako bitne unutardržavna i međudržavna saradnja“, ocijenio je Backović.

Najčešće se bave internet prevarama

Pored seksualnih zločina na internetu, Grupa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala radi i na rasvjetljavanju drugih krivičnih djela, počinjenih uz pomoć informacionih tehnologija ili protiv njih.

U to spadaju klasična krivična djela iz kompjuterskog kriminala, kao što su DDoS napadi (napadi na kompjuterske sisteme); napadi na zaštićene informacione sisteme (hakovanje); kreiranje i pravljenje malvera, virusa, trojanaca i njihovo ubacivanje u sisteme; zloupotreba kreditnih kartica, kartica za bezgotovinsko plaćanje na internetu; krivična djela iz oblasti intelektualne svojine; ugrožavanje sigurnosti uz pomoć informacionih tehnologija; širenja vjerske i nacionalne mržnje uz pomoć informacionih tehnologija.

Tvrdi da se najčešće bave internet prevarama. Jedno vrijeme su, kaže, bile popularne prevare posredstvom mejla, gdje se građani nasijedali na informacije da su dobitnici ogromnog bogatstva ili nasljedstva.

"Srećom ljudi su prestali da reaguju na te mejlove. Ranije je bilo primjera gdje je to bilo veoma intenzivno“, kazao je Backović.

On je apelovao na građane da "dobro razmisle" kome daju lične podatke, kome daju brojeve kreditnih kartica, kako se uplaćuju određena sredstva…

Internet nam omogućava da pronađemo nešto korisno i jeftino, međutim, Backović tvrdi da sa druge strane lako može biti kriminalac koji će pokušati da dođe do osnovnih podataka o kreditnoj (debitnoj) kartici i zloupotrijebiti je. Tvrdi da to znatno otežava ulogu policije, jer građani daju svojevoljno brojeve kreditne kartice.

"Trgovina preko interneta može da bude predivno iskustvo, a može da bude košmar“, kazao je.

Takođe, preporučuje građanima da, pored informacija o kreditnim karticama, nikom ne daju ni lične podatke. Tvrdi da su mnogi nasijedali na lažne nagradne igre i lažnim stranicama neke kompanije davali lične podatke.

Backović tvrdi da ta vrsta prevare nije kvalifikovana kao krivično djelo, ali ti njihovi podaci (lične karte ili pasoša) neće biti iskorišćeni u drugim prevarama. Sada je, kaže, novi trend internet prevara u trgovini nekretninama.

Građani unaprijed uplate avans za kupovinu ili iznajmljivanje neke nekretnine u inostranstvu i na neki način su uvjereni da novac ide na pravu adresu.

"Međutim, kada dođu na lokaciju gdje treba da iznajme nekretninu – ili stan ne postoji, ili im vrata otvori potpuno nepoznata osoba“, kazao je.

Zato, naglašava, treba voditi računa o tome: gdje se i šta kupuje; da li su sajtovi na kojima se trguje već na crnoj listi sajtova, da li neko ima već prethodna iskustva sa kupovinom; čitati komentare i čitati iskustva korisnika interneta koji su prethodno bili prevareni ili su otkrili prevaru.

Backović tvrdi da se trenutno u kompjuterskom kriminalu radi na 90 odsto represije, a 10 odsto prevencije. Međutim, ocijenio je da će za deset godina biti obrnuto – radiće se na 10 odsto represije, a 90 odsto prevencije.

"Jer je samo preventivni rad ključan u borbi protiv ove vrste kriminala“, kazao je.

Izmjena digitalnog dokaza otežava istragu

Grupa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala od početka godine započela je 71 predmet, što podrazumijeva da su primili prijavu, obavijestili nadležne tužioce, podnijeli prijave prema tužilaštvu …

Backović tvrdi da su digitalni dokazi ključni kako bi se adekvatno formirao predmet u njihovom poslu. Otežavajuća okolnost je što postoje razni načini izmjene digitalnog dokaza.

"Digitalni dokaz je sklon promjenama, ali uz adekvatnu digitalnu forenziku svaki dokaz se može povratiti“, kazao je on.

Pojasnio je da za digitalnu forenziku postoje dvije vrste alata. Na internetu postoje takozvani „open sors“ alati – besplatne platforme koje mogu da koriste svi građani. Takve alatke su veoma komplikovane za koristiti, a svaka obavlja samo jednu ili par stvari. Postoje i licencirani alati koji odrađuju više stvari odjednom, ali dosta koštaju. Backović tvrdi da Uprava policije ima u posjedu dosta licenciranih alata, koji omogućavaju digitalnu forenziku u svim slučajevima kompjuterskog kriminala.

"U toku je nabavka dodatnih softvera i mi smo u konstantnom traženju dobrih i adekvatnih alata za naš rad“, kazao je.

Tvrdi da se digitalne tehnologije konstantno razvijaju, zbog čega su uvijek potrebni novi alati i tehnološko unapređenje samih službenika policije.

Teško je pratiti aktivnosti na virtuelnom "crnom tržištu"

Termini “dark net” (mračni internet), “dip veb” (dubine mreže) već su učestali pri korišćenju interneta. U slobodnom prevodu riječ je o “crnom tržištu interneta” i aktivnosti u tom sektoru je mnogo teže pratiti.

"Postoji uvjerenje da ’Gugl’ prilikom pretraživanja pretražuje samo 10 odsto interneta, dok 90 odsto ostane sakriveno. To su ozbiljne stvari i ozbiljni problemi prilikom korišćenja interneta“, rekao je Backović.

Na “dark netu” i “dip vebu” može se naći dosta nelegalnih aktivnosti i nelegalnih stvari - od toga kako napraviti bombu od kućnih elemenata i materijala u svakodnevnoj upotrebi, do poručivanja ubistva.

"A da se ne dotičemo tržišta na kojem možete da poručite maliciozne programe ili DDoS napade koji su se desili, između ostalih, i portalu ’Vijesti’", istakao je on.

“Dip veb” funkcioniše posredstvom TOR mreže - sistema napravljenog po principu krugova. To znači, objašnjava Backović, da sistem korisnika mreže od tačke A do tačke B neće odvesti direktno, kao u uobičajenim programima interneta, već će preći sva ostala slova azbuke kako bi se spojila dva početna.

"Svako slovo azbuke mijenja određeni podatak ili mijenja određenu proceduru, i tako mijenja podatke koji su potrebni za identifikaciju“, pojasnio je.

Ako bi internet saobraćaj preveli u drumski i recimo da vozač želi da od Podgorice dođe do Danilovgrada, TOR mreža ga ne bi vozila direktno magistralnim ili „starim“ putem, već bi, na primjer, uzeo putanju Podgorica – Bar – Budva – Tivat – Nikšić – Danilovgrad, pri čemu bi u svakom mjestu zastao da promijeni vozilo, odjeću, obuću, frizuru – odnosno svaki znak prepoznavanja.

  • 6 krivičnih prijava protiv šest fizičkih i jednog pravnog lica podnijela je od početka godine Uprava policije za krivična djela počinjena uz pomoć (ili protiv) informacionih tehnologija. Prethodne godina je zbog ovih krivičnih djela podnijeto 19 krivičnih prijava, dok je godinu ranije - 2017, podneseno 11 krivičnih prijava. U toku 2016. godine Grupa za visokotehnološki kriminal podnijela je 18 krivičnih prijava.
Preporučujemo za Vas