BRZA KONTROLA OPOZICIONARA, ZA DRŽAVNE FUNKCIONERE IMAJU KAD

CGO od rektora traži da što prije provjeri Veljovićev magistarski rad

4481 pregleda 6 komentar(a)
Veselin Veljović, Foto: Savo Prelević
Veselin Veljović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 18.12.2018. 21:22h

Centar za građansko obrazovanje uputio je juče urgenciju rektoru Univerziteta Crne Gore Danilu Nikoliću, kojom traži da se što hitnije ispita autentičnost magistarskog rada direktora Uprave policije Veselina Veljovića pod nazivom “Međunarodno priznanje države u međunarodno-javnom pravu “.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević u urgenciji podsjeća da je Nikolić u septembru donio odluku na osnovu koje se može provjeravati i da li su radovi nastali prije 2015. plagijati.

Uljarević napominje i da je Veljović magistarski rad odbranio u oktobru 2010, a da je “prema pisanju medija plagirao čak 40 strana knjige svog mentora Milenka Kreće”.

“S obzirom na to da ste vi lično pokrenuli proceduru provjere rada (iz perioda od prije 2015) jednog opozicionog lidera (Aleksa Bečić) i to u vrlo kratkom roku nakon usvajanja odluke o tretiranju plagijata na UCG, vjerujemo da je upravo vaša dužnost da, u situaciji kada se ova odluka primjenjuje, još žurnije nastupite u proceduri provjere rada visokog javnog funkcionera vlasti”, poručila je Uljarević u urgenciji.

RektoratZgrada Rektorata

“Vijesti” su ranije upoređivale rad Veljovića sa udžbenikom njegovog mentora i došle do podatka da je direktor policije doslovno prepisao skoro 40 stranica knjige, koja se izučava na trećoj godini Pravnog fakulteta, u okviru predmeta Međunarodno javno pravo. Tako je magistrirao na štivu sa osnovnih studija, sporadično navodeći da se radi o citatima iz Krećinog udžbenika.

U urgenciji Nikoliću, Uljarević napominje da je procesuiranje Veljovićevog rada “važno kako bi se otklonile sumnje da postoji vaš lični selektivan pristup kad su u pitanju ovakvi slučajevi”.

“... U zavisnosti od toga da li neko pripada vlasti ili onima koji kritikuju tu vlast, kao i da bismo dali primjer fakultetskim jedinicama da dalje, po vašem nalogu, podjednako žurno postupe, a nezavisno od toga čiji je rad predmet obrade nadležnih komisija”, poručila je Uljarević.

Ocjenjuje i da se ustanove visokog obrazovanja “ne smiju u svom radu rukovoditi kriterijumima bilo čije političke ili druge pripadnosti, niti biti „oružja“ u političkim borbama”.

“Već moraju neselektivno primjenjivati akademska pravila za sve jednako. Stoga vjerujemo da neće biti prepreka ni da se na isti način procesuira provjera autentičnosti radova i Bečića i Veljovića, odnosno ovog drugog i brže jer je primjena odluke već testirana, pa samim tim i procedura u svim narednim slučajevima može biti brža”, kazala je Uljarević.

Hanić: Iz medija sam saznao da je Erić član komisije

Predsjednik Beogradske bankarske akademije (BBA) Hasan Hanić kazao je da UCG nije tražio da ta ustanova delegira svog člana Dejana Erića u komisiju za ocjenu Bečićevog rada. On je “Vijestima” dostavio dvije odluke, obje stigle iz Crne Gore - sa UCG i državnog Ekonomskog fakulteta, kojima je Erić, aktuelni vršilac dužnosti dekana BBA, imenovan za člana te komisije.

“Ja sam o tome iz medija saznao. Dakle, osim ove dvije odluke ustanova iz Crne Gore, ja nemam drugih podataka u vezi sa Erićevim članstvom u toj komisiji”, kazao je Hanić “Vijestima”. Ocijenio je da bi “bilo logično da Ekonomski fakultet ima svog predstavnika u komisiji”.

Pored Erića, u komisiji za provjeru Bečićevog rada su i redovni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lidija Dedi (predaje poslovni engleski jezik) i docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Silvia Golem (katedra za opštu ekonomiju). Iz Splita i Zagreba nijesu odgovorili da li su delegirali dvije profesorice nakon zvaničnog zahtjeva UCG ili se radi o privatnom aranžmanu.

Redovni profesor UCG Vladimir Pešić ranije je kazao “Vijestima” da je poražavajuće da državni Ekonomski fakultet i UCG nemaju kapaciteta da procijene jedan studentski rad.

Rekao je i da je formiranje komisija od inostranih profesora samo paravan:

”Uvaljivanje vrućeg krompira ljudima sa strane, jer oni su tu sad, pa ko zna kad”.