OBILJEŽENO 220 GODINA

"Martinićka bitka udarila temelj naše savremene države, koji je odolijevao vremenima, bitkama i ideologijama"

"Danas, kada obilježavamo 220 godina od boja na Martinićima, s ponosom vraćamo sjećanja na ta vremena i naše pretke koji su viteštvom zadivili svijet i zlatnim slovima ispisali najljepše stranice naše istorije. Za predragu slobodu i ljubezno otečestvo bila je čast i privilegija položiti život na bojištu. Smrt su prezirali, a život pod tuđinom nijesu prihvatali", kazao je Jočić
350 pregleda 40 komentar(a)
Ažurirano: 11.07.2016. 23:07h

Martinićka bitka, jedna od najslavnijih pobjeda u našoj viševjekovnoj istoriji ratovanja, opredijelila je dalju sudbinu Crne Gore, udarila temelj naše savremene države, koji je odolijevao vremenima, bitkama i ideologijama, kazao je dr Đoko Jočić sinoć na otvaranju Svečane akademije organizovane povodom obilježavanja 220 godina od Martinićke bitke.

Jočić, koji je ispred spomen doma u Pištetu, u danilovgradsko selu Martinići, govorio u ime oganizatora, kazao je da se 11. jul 1796. godine "presudni događaj koji je opredijelio sudbinu Crne Gore, ne zaboravlja".

"Danas, kada obilježavamo 220 godina od boja na Martinićima, s ponosom vraćamo sjećanja na ta vremena i naše pretke koji su viteštvom zadivili svijet i zlatnim slovima ispisali najljepše stranice naše istorije. Za predragu slobodu i ljubezno otečestvo bila je čast i privilegija položiti život na bojištu. Smrt su prezirali, a život pod tuđinom nijesu prihvatali", kazao je Jočić.

Na Svečanoj akademiji govorio je i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je kazao da Martinićka, uz bitku na Krusima, po mišljenju brojnih istoričara, predstavlja najznačajniji crnogorski datum u XVIII stoljeću.

"Tom velikom pobjedom, postavljeni su trajni temelji slobode i konačnog ujedinjenja Crne Gore. U istorijskoj nauci opširnije su rastumačeni pohodi Mahmut-paše Bušatlije na Crnu Goru. Međutim, ovo je prilika da ukažemo na dalekosežne oslobodilačke i ujediniteljske reperkusije koje je Martinićka bitka, kao odgovor na jedan od turskih pohoda, ostvarila u zemlji i inostranstvu. Bitku na Martinićima sa današnje distance valja sagledati i kroz prizmu tadašnjih crnogorskih državno-pravnih, građansko-političkih, i konačno, ujediniteljskih potreba i prilika", kazao je Marković.

Potpredsjednik Vlade govorio je o Petru I Petroviću "koji je odnio nekoliko blistavih pobjeda nad Turcima i Napoleonovom vojskom, i tako svom nasljedniku Njegošu ostavio ne samo tekuće izazove, nego i svoju pozamašnu slavu".

"Ipak, od tada pa nadalje, bez obzira na evidentne državno-ratničke uspjehe Petrovića, bilo je u Crnoj Gori otpora, zavjera, kleveta i mržnje prema njenim vladarima, ali se sa distance da zaključiti da su ti zadesi i mijene ojačali državu i njeno građansko jedinstvo. Bojno polje i Cetinjski manastir, dakle velike ratne pobjede i uspjesi u vođenju države, nijesu mogli biti ostvarivani bez, kako se kaže u knjizi Njegoš izbliza – 'biča i tamjana, simbola dvostruke vlasti u zemlji'", kazao je Marković.

Svečana akademija nastavljena je kul­tur­nim pro­gramom u ko­m su učestvovali sopran San­dra Pla­me­nac, pijanista Ri­nat Hur­ma­šev, ba­let­ski an­sambl ško­le "Prin­ce­za Kse­ni­ja", kantautor Slo­bo­dan Ko­va­če­vić, vokalni solisti Mi­le­na Jan­ko­vić, Sr­đan Še­šić i Mi­o­na Cvi­jo­vić, glumac Slo­bo­dan Ma­ru­no­vić, glu­mi­ca Kra­ljev­skog po­zo­ri­šta iz Šved­ske Je­le­na Iva­ni­še­vić, violončelista Bog­dan Asa­no­vić, Folklorni ansambl "Oro" iz Da­ni­lov­grada, profesor gitare Ra­de Ama­no­vić, guslari Raj­ko Ra­do­vić i Ma­ti­ja Đu­rič­ko­vić, kompozitor Bo­ba­na Da­bo­vić i kostimograf Ma­ri­na Ba­no­vić.

Galerija

Preporučujemo za Vas