Martinićka bitka, jedna od najslavnijih pobjeda u našoj viševjekovnoj istoriji ratovanja, opredijelila je dalju sudbinu Crne Gore, udarila temelj naše savremene države, koji je odolijevao vremenima, bitkama i ideologijama, kazao je dr Đoko Jočić sinoć na otvaranju Svečane akademije organizovane povodom obilježavanja 220 godina od Martinićke bitke.
Jočić, koji je ispred spomen doma u Pištetu, u danilovgradsko selu Martinići, govorio u ime oganizatora, kazao je da se 11. jul 1796. godine "presudni događaj koji je opredijelio sudbinu Crne Gore, ne zaboravlja".
"Danas, kada obilježavamo 220 godina od boja na Martinićima, s ponosom vraćamo sjećanja na ta vremena i naše pretke koji su viteštvom zadivili svijet i zlatnim slovima ispisali najljepše stranice naše istorije. Za predragu slobodu i ljubezno otečestvo bila je čast i privilegija položiti život na bojištu. Smrt su prezirali, a život pod tuđinom nijesu prihvatali", kazao je Jočić.
Na Svečanoj akademiji govorio je i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je kazao da Martinićka, uz bitku na Krusima, po mišljenju brojnih istoričara, predstavlja najznačajniji crnogorski datum u XVIII stoljeću.
"Tom velikom pobjedom, postavljeni su trajni temelji slobode i konačnog ujedinjenja Crne Gore. U istorijskoj nauci opširnije su rastumačeni pohodi Mahmut-paše Bušatlije na Crnu Goru. Međutim, ovo je prilika da ukažemo na dalekosežne oslobodilačke i ujediniteljske reperkusije koje je Martinićka bitka, kao odgovor na jedan od turskih pohoda, ostvarila u zemlji i inostranstvu. Bitku na Martinićima sa današnje distance valja sagledati i kroz prizmu tadašnjih crnogorskih državno-pravnih, građansko-političkih, i konačno, ujediniteljskih potreba i prilika", kazao je Marković.
Potpredsjednik Vlade govorio je o Petru I Petroviću "koji je odnio nekoliko blistavih pobjeda nad Turcima i Napoleonovom vojskom, i tako svom nasljedniku Njegošu ostavio ne samo tekuće izazove, nego i svoju pozamašnu slavu".
"Ipak, od tada pa nadalje, bez obzira na evidentne državno-ratničke uspjehe Petrovića, bilo je u Crnoj Gori otpora, zavjera, kleveta i mržnje prema njenim vladarima, ali se sa distance da zaključiti da su ti zadesi i mijene ojačali državu i njeno građansko jedinstvo. Bojno polje i Cetinjski manastir, dakle velike ratne pobjede i uspjesi u vođenju države, nijesu mogli biti ostvarivani bez, kako se kaže u knjizi Njegoš izbliza – 'biča i tamjana, simbola dvostruke vlasti u zemlji'", kazao je Marković.
Svečana akademija nastavljena je kulturnim programom u kom su učestvovali sopran Sandra Plamenac, pijanista Rinat Hurmašev, baletski ansambl škole "Princeza Ksenija", kantautor Slobodan Kovačević, vokalni solisti Milena Janković, Srđan Šešić i Miona Cvijović, glumac Slobodan Marunović, glumica Kraljevskog pozorišta iz Švedske Jelena Ivanišević, violončelista Bogdan Asanović, Folklorni ansambl "Oro" iz Danilovgrada, profesor gitare Rade Amanović, guslari Rajko Radović i Matija Đuričković, kompozitor Bobana Dabović i kostimograf Marina Banović.
Galerija
Bonus video:
