REKONSTRUKCIJA TRGA U NIKŠIĆU

Grbović: Kampanja "sačuvajmo lipe" je nestručna, neki žele jeftine politikanske poene

"Saznavši da je koleginica ujedno i stručni saradnik NVO ‘Ozon’ zamolio sam je da upita direktora te organizacije koji je razlog zloupotrebe javnosti u kampanji ‘Sačuvajmo lipe’. Njen odgovor mi je jasno dao do znanja o čemu se radi”, kazao je Grbović ne precizirajući o kakvom se odgovoru radi, već da je samo riječ o političkom angažmanu u pozadini
104 pregleda 0 komentar(a)
lipe Nikšić, Foto: Svetlana Mandić
lipe Nikšić, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 05.07.2016. 10:26h

Ekološki pokret “Ozon” predao je lokalnoj upravi u Nikšiću peticiju za očuvanje višedecinijskog drvoreda lipa na Trgu Slobode, koji će biti uklonjen prilikom rekonstrukcije trga. Peticiju je potpisalo 1.211 građana a iz “Ozona” su više puta isticali da je postupak rekonstrkcije trga netransparentan, da su izostali javni poziv za najbolje idejno rješenje i javna rasprava, da je namjerno izbjegnuta procedura procjene uticaja na životnu sredinu.

"Kako lokalna uprava nije željela da građane čiji interes treba da zastupa, pravovremeno i adekvatno informiše o cijelom projektu interesovanje javnosti, potvrđeno peticijom, trebalo bi da bude alarm da se trenutno obustave sve dalje aktivnosti kada je sporni projekat rekonstrukcije Trga Slobode u pitanju“, poručili su iz „Ozona“.

Za vikend su počeli pripremni radovi, obilježavanje i organizacija gradilišta, a nakon toga slijedi uklanjanje privremenih objekata.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović smatra da su “napor i želja da se uredi i oplemeni gradski trg” zloupotrebljeni od strane “vještih” pojedinaca koji pokušavaju da dobiju “jeftine politikantske poene”, kao i da je kampanja “sačuvajmo lipe” zasnovana na nestručnim i netačnim informacijama.

"Od 1885.godine pa do danas Trg se transformisao u skladu sa okolnostima, od gradske pijace, preko stočnog pazarišta, parkinga, pa i do buvljaka iz devedesetih. Može se reći da je bio slika i prilika vremena i okolnosti u kojima su živjeli njegovi stanovnici. Današnja slika Trga se ne može opisati drugačije nego kao ‘nažalost lijep Trg’”, kazao je Grbović za “Vijesti”.

Prema njegovim riječima urbanistički projekat Trga je nastao kao rezultat konkursa za spomeničku skulpturu kralja Nikole, sa uređenjem trga, a da je žiri sastavljan od najznačajnijih društveno političkih i kulturnih ličnosti toga vremena (članovi žirija su bili i Filip Vujanović i Amfilohije) bio do detalja upoznat sa svim aktivnostima vezanim za odabir najboljeg rješenja.

"U tom rješenju nije bilo nijedne sadnice drveta na trgu, ali je u tekstualnom dijelu data mogućnost formiranja drvoreda u liniji česama, što je iskorišćeno kao zakonska mogućnost i uvršteno u sadašnji projekat”, kazao je Grbović.

Prema njegovim riječima, razradom urbanističkog projekta Trga Slobode težilo se prevazilaženju postojećih prostornih problema koji se ogledaju u neproporcionalnoj podijeljenosti, kao i da je postojeći drvored uzrok fizičke podijeljenosti Trga.

“Teško je ne primijetiti da je postojeći drvored lipa pozicioniran u diskontinuitetu – drveće nije na jednakom rastojanju, postoje velike praznine, kao i asimetričnost između redova”, kazao je prvi čovjek Opštine Nikšić.

Prema njegovim riječima, novim projektom je planiran dvostruko veći broj sadnica nego sada, a umjesto lipa biće posađeni američki tulipaneri koje je izabrala koleginica koja je bila zadužena za projekat pejzažne arhitekture i koja je učestvovala u donošenju odluka vezanih za rekostrukciju Trga.

"Saznavši da je koleginica ujedno i stručni saradnik NVO ‘Ozon’ zamolio sam je da upita direktora te organizacije koji je razlog zloupotrebe javnosti u kampanji ‘Sačuvajmo lipe’. Njen odgovor mi je jasno dao do znanja o čemu se radi”, kazao je Grbović ne precizirajući o kakvom se odgovoru radi, već da je samo riječ o političkom angažmanu u pozadini.

Rekonstruisani Trg smatra Grbović biće pretvoren u “zelenu oazu i transformisan u najljepši gradski prostor na koji će svi biti ponosni”.

Nikšićki trg je u sadašnjem obliku formiran je 1885. godine kada je prema regulacionom planu Josipa Sladea izgrađena većina kuća, izvršeno nasipanje i popločavanje kaldrmom i zasađeni drvoredi. Radove je nadzirao Šako Petrović koji je na samom početku gradnje, 1884.godine, donio prvi kamen i stavio ga u kaldrmu trga, a sa građanima zasadio drvorede lipa i brestova čije sadnice su donešene iz Budoša, Duge i Vojnika. Nikšićki trg od 1885. godine do danas nije mnogo promijenio svoj izgled, ali je zato nekoliko puta mijenjao svoje ime. Prije Drugog svjetskog rata zvao se Karađorđev trg, nakon trg Maršala Tita, a od 1992. godine ima sadašnji naziv – trg Slobode.

Preporučujemo za Vas