Nastavljeni su radovi u park-šumi Savinska dubrava, uprkos što je gradnja zabranjena dok se ne usvoji urbanistički projekat za taj dio Herceg Novog.
Starosjedilac u tom dijelu grada Dejan Miljević, rekao je da je blokirano korišćenje pješačke staze iz pravca gornjeg manastirskog groblja, a dijelom dubrave koji se nalazi u zoni "režima zaštite II".
“Neko je blokirao pješačku komunikaciju i postavio armaturnu mrežu na toj kamenoj međi sa koje se direktno uključuje na put za gumno i sjeveroistočni dio dubrave”, kazao je Miljević.
On tvrdi da je o svemu obavještavao komunalnu policiju, nakon čega se prepreka kratkotrajno ukloni, pa opet vrati.
Rekao je da to nije jedini problem, već da se u tom gradskom park - šetalištu gradi bez građevinskih dozvola i saglasnosti.
“Komunalni inspektori se mogu uvjeriti i u druge zloupotrebe zaštićenog prostora Savinska dubrava, što utiče na uništavanje šume”, rekao je Miljević.
On je ocijenio da zabrinjava nezaintresovanost lokalne uprave na sprovođenju zaštite te zone od onih “koji našu zajednicu gledaju samo kroz lični intres i moguće bogaćenje zloupotrebom i otimačinom”.
U posljednjoj deceniji na Ruskom groblju u Savinskoj dubravi bez dozvole je izgrađena crkva Sv. Ušakova, prošireno je groblje uz Manastir Savina, podignute su mnoge ograde i podzide, ali i neki objekti.
Starosjedioci, od kojih neki u Savinskoj dubravi imaju imanja u vlasništvu preko jednog vijeka, tvrde da su na djelu “dvostruki aršini”.
“Jedni mogu da grade bez ikakve dozvole nekažnjeno, dok drugi koji žele da ispoštuju zakonske propise, ne uspijevaju da dobiju građevinsku dozvolu”, kazao je jedan od njih.
Gradi se, iako nadležni tvrde da već godinu dozvole nisu izdavali
“Nismo izdali nijednu građevinsku dozvolu u proteklih godinu”, kazao je za “Vijesti” načelnik Sekretarijata za prostorno planiranje, izgradnju komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladen Kadić.
On je rekao da će se nakon usvajanja planskih dokumenata definisati šta je i kako moguće graditi u Savinskoj dubravi.
“Lokalna vlast, ni sadašnja (DPS-Izbor), ni prethodne, od 1999. godine nisu ništa uradili na zaštiti Savinske dubrave”, rekla je predjsednica Ekološkog društva Boke Kotorske Olivera Doklestić.
Tvrdi i da bi trebalo razgovarati sa vlasnicima imanja u Savinskoj dubravi i nakon toga napraviti program novčanog obeštećenja vlasnicima koji bi cjelokupno ili dijelove njihovih imanja ustupili na korišćenje svim građanima.
Od 50 hektara zelenila iz 1965. godine ostalo manje od 20
Zaštita Savinske dubrave - park šume u centru Herceg Novog sa rijetkim vrstama primorskog hrasta, pinije i pitomog kestena i manastirom Savina - jedinstvenim objektom sakralne arhitekture 17. vijeka, bila je aktuelna i u prošlom vijeku.
Tako je hercegnovska Skupština 1965. godine donijela odluku kojom se zabranjuje svaka gradnja u ovom dijelu grada. Koliko je poštovana vidi se iz podatka da je tada pod zelenom površinom bilo više od 50, a sada je manje od 20 hektara . Hercegnovska skupština je 1999. godine Savinsku dubravu proglasila prirodnim predjelom posebne vrijednosti.
Međutim, formalna zaštita nije spriječila ekološku i urbanističu devastaciju tog vrijednog dijela hercegnovske opštine, već se ona nastavlja.
Bonus video:
