Da se ne bi desilo da Crna Gora ima lošiju sliku o stanju životne sredine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma krenulo je u promjene krovnog propisa u toj oblasti.
Zakon o životnoj sredini, usvojen prije četiri godine, kako navodi direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović, pretrpjeće izmjene zbog usaglašavanja sa propisima EU, kao što je dio koji se tiče dalje zabrane upotrebe žive, azbesta i drugih vrsta štetnih hemikalija.
Izuzetno otrovni azbest, koji se koristio u građevinarstvu, je zabranjen na nivou EU 2005. godine. Sličan slučaj je i sa živom, čija jedinjenja se, osim za punjenje termometara i barometara, koriste čak i kao sredstvo za zaštitu biljaka.
Najznačajnija izmjena je u dijelu koji tiče načina sprovođen ja programa monitoringa životne sredine.
"Često se dešava da se zbog neophodnosti tenderskog postupka kasni sa početkom realizacije i da ne dobijamo blagovremene podatke. Imali smo situaciju da prije dvije godine nismo imali uopšte podatke o stanju morskog ekosistema koji realizuje Institut za biologiju mora. Kao organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore, čiji je žiro-račun tada bio u blokadi, nisu mogli da se prijave na tender, jer nisu imali potvrdu da su im sve obaveze izmirene", kazala je Vojinović.
Ona je kazala da se još traži forma da se napravi svojevrsna mreža institucija koje su akreditovane za praćenje stanja životne sredine.
"Do sada su sve morale pojedinačno da se javljaju na tender. Imali smo Centar za ekotoksikološka istraživanja (CETI) koji prati kvaliet vazduha, Hidrometeorološki zavod kvalitet voda, Institut morski eko sistem... Mi razmišljamo o tome da se tačno zna koja je institucija akreditovana da se pojednom oblašću bavi. CETI za sada radi program praćenja kvaliteta vazduha. To im je povjerila Agencija za zaštitu životne sredine prije nekoliko godina, iako je državna mreža za praćenje kvaliteta vazduha, od osam stacionarnih stanica, vlasništvo Agencije", kazala je Vojinović.
Posebno poglavlje Zakona tiče se klimatskih promjena, jer one ni jesu imale mjesto u cjelokupnom pravnom sistemu koji se tiče životne sredine, što je i bila zamjerka u najnovijem izvještaju EK o napretku.
Bonus video:
