Priključivanje Crne Gore bilo kojem vojnom savezu, pa i NATO, bilo bi u konfliktu sa ustavnim opredjeljenjem ekološke države, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon.
Izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO), Aleksandar Perović, kazao je da bi pristupanje tom savezu jednom za svagda stavilo tačku na mogućnost da Crna Gora suštinski, a ne samo deklarativno, postane ekološka država.
Prema njegovim riječima, članstvo u NATO bi negativno uticalo i na pravilnu i turističku valorizaciju prirodnih ljepota, po kojima je Crna Gora već prepoznatljiva na globalnom nivou, čime bi i teorija o održivom razvoju pala u vodu.
“Većina nas koji imamo pravo glasa dobro se sjeća bombardovanja SR Jugoslavije, koje je uzrokovalo nemjerljivu ekološku štetu ovim prostorima, zbog čega će, sem današnjih, trpjeti i buduće generacije, tako da nema potrebe mnogo polemisati o ‘benefitima’ po životnu sredinu ako postanemo članica tog vojnog saveza”, rekao je Perović agenciji MINA.
Na pitanje koji su glavni ekološki rizici članstva u NATO, on je rekao da bi, između ostalog, postojala i neuporedivo veća opasnost od ekoterorizma.
“Crna Gora nije teritorijalno velika, ali ima značajne prirodne resurse, naročito vode, kojima se pritom i sada nepravilno upravlja, što bi moglo biti predmet interesovanja onih koji NATO smatraju agresivnom alijansom i krive za različite nesreće širom planete”, pojasnio je Perović.
On je podsjetio da Crna Gora svake godine ima problem sa šumskim požarima, čiji je uzrok najčešće antropogeni faktor, što nanosi nesagledivu i ekološku i ekonomsku štetu.
“Postoji opravdana bojazan da bi takve pojave mogle biti jedan od načina na koji bi se oni, koji NATO ne vide onako kako to naša Vlada pokušava da predstavi, pokušali osvetiti i tom dominantno vojnom savezu, ali i našoj državi kao članici”, smatra Perović.
On je ocijenio da je veliki ekološki rizik i to što se velika većina građana, naročito onih koji imaju senzibilitet prema prirodi, ne slaže sa tim da Crna Gora treba da uđe u NATO.
“Što se kroz različite načine može negativno odraziti i na kvalitet životne sredine”, dodao je Perović.
Na pitanje da li bi se porast stranih investicija, koji zagovornici članstva u NATO navode kao jedan od glavnih argumenata, mogao pozitivno odraziti na životnu sredinu, na primjer kroz uređenje infrastrukture ili rješavanjekomunalnih problema, Perović je kazao da se rast direktnih stranih investicija “ne može gledati na tako plitak način”.
“Jer članstvo u NATO nikako neće biti garancija koja bi nekom potencijalnom investitoru mogla da bude odlučujuća prilikom odluke o tome da li će, recimo, uložiti u Kombinat aluminijuma”, pojasnio je Perović.
On je naglasio da bi direktne strane investicije u zemljama koje su vojno neutralne morale takođe biti tema u javnom dijalogu koji, kako je naveo, nikako ne smije biti jednostran kao što je to trenutno slučaj.
“Promoterima NATO-a, bez obzira da li su iz nadležnih institucija ili civilnog društva, makar ubjedljivoj većini njih, moralo bi se tražiti da navedu izvore informacija koje iznose kako bi se, u slučaju da se ispostavi da je riječ o nepouzdanim izvorima ili namjernim pokušajima manipulacije javnosti, pozvali na odgovornost”, poručio je Perović.
On smatra da bi se, kada se govori o eventualnim ulaganju u životnu sredinu ili komunalni razvoj iz nekih programa i fondova NATO-a, morala napraviti kalkulaciju
troškova koje bi Crna Gora imala kao punopravna članica, uključujući i učešće u misijama.
“Bilo bi dobro da neko kaže koliko nas je do sada koštalo učešće u vojnim misijama, kako bismo to mogli preračunati kroz vrijednost, recimo, sistema za prečišćavanje otpadnih voda, saniratne kade ili filterskih postrojenja za prečišćavanje vazduha”, kazao je Perović.
On je dodao da bi bilo pošteno napraviti I projekciju koliko je sredstava potrebno za sanaciju svih šteta koje su nastale tokom i nakon NATO bombardovanja, a tiču se životnesredine.
“Naravno da je neke štete, poput izgubljenih života i unesrećenih porodica, nemoguće procijeniti”, dodao je Perović.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
Bonus video:
