TAJNO ISPRED JAVNOG

Lukšićev kabinet krenuo da se zatvori

Novi tekst zakona o slobodnom pristupu informacijama predviđa brojna ograničenja, zbog kojih opozicija i MANS smatraju da je korak unazad
4 komentar(a)
Vlada, Foto: Vesko Belojević
Vlada, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 23.02.2019. 21:29h

Predloženim zakonom o slobodnom pristupu informacijama državni organi biće dužni da objavljuju spiskove javnih funkcionera sa obračunima njihovih zarada, spiskove službenika i namještenika, ugovore firmi u kojima je država suvlasnik ili partner, planove, zakone, mišljenja eksperata...

Ipak, novi tekst predviđa brojna ograničenja, zbog kojih opozicija i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatraju da je korak unazad jer je zakonima o tajnosti podataka i zaštiti podataka o ličnost dat primat u odnosu na pravo javnosti da zna kako rade državni organi koji se finasiraju novcem građana.

U Vladi potenciraju da su uvedene i novčane kazne od 500 do 20.000 eura za nepoštovanje Zakona. Rokovi za dobijanje informacija najvjerovatnije će biti pomjereni sa osam na petnaest dana, na sugestiju evropskih eksperata koji smatraju da je rok od osam dana prekratak da bi se pripremila kvalitetna informacija.

Neće biti dostupne ni informacije kome ide novac sa iste adrese koji se opredjeljuje za zdrastvenu zaštitu

Predlog zakona, koji ćese uskoro razmatrati u parlamentu, ne precizira kriterijume na osnovu kojih će državni organi sprovoditi “test štetnosti”, odnosno “vagati” da li je važniji javni interes od privatnog ili interesa institucije od koje se zahtijevaju informacije.

Uz obrazloženje da se moraju štititi lični i tajni podaci, više se neće moći znati ništa o jednokratnoj socijalnoj pomoći Vladine komisije, koja je u doskorašnjoj praksi najčešće dijeljena uoči izbora.

Nedostupni podaci o radu policije

Neće biti dostupne ni informacije kome ide novac sa iste adrese koji se opredjeljuje za zdrastvenu zaštitu, što i kako rade državne institucije u oblasti bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike.

U predloženom zakonu se ističe da je interes javnosti da zna sve informacije koje će ukazivati na korupciju, nepoštovanje propisa, nezakonito korišćenje javnih sredstava ili zloupotrebu javnih funkcija

Obrazloženje je da su te informacije podvedene pod tajne podatke, ali se ne precizira koja su konkretno dokumenta zaštićena. Tajna će biti i što radi policija, koga goni tužilaštvo, interna komunikacija između državnih organa, zbog čega i kako se vode disciplinski postupci...

Nedostupni će biti i podaci koji se odnose na zaštitu konkurencije i poslovnu tajnu u vezi sa pravom intelektualne svojine, što će značiti da će biti nedostupni planovi partnera države u privatizacijama ako autori odluče da ih označe kao intelektualnu svojinu.

U predloženom zakonu se ističe da je interes javnosti da zna sve informacije koje će ukazivati na korupciju, nepoštovanje propisa, nezakonito korišćenje javnih sredstava ili zloupotrebu javnih funkcija, sumnju da je izvršeno krivično djelo ili postojanje razloga za pobijanje sudske odluke, nezakonito dobijanje ili trošenje sredstava iz javnih prihoda, ugrožavanje javne bezbjednosti, života, javnog zdravlja i životne sredine.

Crnovršanina zadužili da brani građane od vlasti

Ako Vladin predlog prođe, Agencija za zaštitu ličnih podataka će biti dužna da odlučuje o žalbama u roku od 15 dana, a biće ovlašćena i da kontroliše odluke i primjenu zakona.

Savjet agencije vodi Šefko Crnovršanin, bivši sudija Ustavnog suda i ombudsman, koji je, kao i ostali članovi tog tijela postavljen po partijskim kvotama vladajaće koalicije i opozicije. Crnovršanin je, inače, kadar DPS-a.

Savjet Agencije dužan je da podnosi Skupštini izvještaj, a u slučaju da Crnovršanin bude radio u korist Vlade i državnih institucija, a ne javnog interesa, on i Agencija mogu biti kažnjeni od 200 do 2.000 eura.

Prema predloženom tekstu, novčanom kaznom u iznosu od 500 do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravna lica ako ne sačine, ne objave i ne budu ažurirali vodiče za pristup informacijama. Zbog nepoštovanja zakona o slobodnom pristupu informacijama predviđene su i kazne rukovodiocima državnih institucija u iznosu od 200 do 2.000 eura.

Preporučujemo za Vas