Advokati-borci za pravdu ili lovci na novac

Advokat Branislav Lutovac, koji se tim poslom bavi već 25 godina, smatra da u svakoj profesiji ima pojedinaca koji narušavaju ugled
493 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 09.01.2012. 09:19h

Advokat je, pored ljekara, osoba koju po narodnom vjerovanju, nikada ne treba lagati.

Da li ipak oni nekada ne govore istinu ili da li ima đavoljih advokata u crnogorskom pravosuđu teško je reći, ali su zvanični podaci da licencu za takav posao u našoj zemlji ima preko 800 pravnika.

Pitanje je da li je advokatura danas profesija koja afirmiše ideju pravde, posao koji vam daje slobodu i nezavisnost, način da se dobro zaradi na legalan način, ili je kako bi je neki okarakterisali, “način da se zaradi na tuđoj muci”.

Erozija moralnih postulata

Advokat Branislav Lutovac, koji se tim poslom bavi već 25 godina, smatra da u svakoj profesiji ima pojedinaca koji narušavaju ugled i koji “od jedne intelektualne i nadasve humane profesije prave menadžersko-trgovačku profesiju".

“Nije ih mnogo, ali šteta koju nam nanose je nemjerljiva. Koriste tuđu nesreću za svoju ličnu dobit. To je erozija osnovnih moralnih postulata na kojima počiva naša profesija. Taj gordijev čvor mora da presječe naša Komora uz svesrdnu pomoć svih časnih advokata", ističe Lutovac.

Kada se on upisao u imenik, advokata u Podgorici je bilo 17, a sada samo ih u glavnom gradu ima preko 300, što je po mišljenju Lutovca preveliki broj advokata kod ovako slabe platežne moći građana.

“Tu je i problem mladih i neafirmisanih advokata da dođu u priliku da pokažu svoje profesionalne i stručne potencijale. Ja sam uvijek bio za to da se advokatura podmlađuje iz svojih redova. Nažalost, ona se „podmlađuje„ kadrovima iz pravosuđa koji iz raznih razloga dolaze u advokaturu. Da budem jasan, onaj ko ne zaslužuje da bude sudija ili tužilac, ne zaslužuje da bude ni advokat", ocijenio je Lutovac.

Osnovno što je potrebno da bi neko postao dobar advokat, po mišljenju Lutovca, je da voli poziv kojim se bavi i da shvati da advokatura nije samo poziv, već i stil življenja.

Ja sam najviše pravnih savjeta dao na ulici, u hotelima i na drugim mjestima, gdje provodim slobodno vrijeme.

On je poručio “mladim pravnicima koji imaju želju i ambiciju da prihvate težak, odgovoran i često nezahvalan, ali uzvišen posao branioca, da u svom radu kao odrednicu imaju one četiri riječi koje su bile uklesane iznad prostorije za branice u starom Rimu: pravdoljublje, čovječnost, znanje i vrlina".

Za dobar dan uzimaju novac

Njegov mladi kolega Marko Ivanović, koji se advokaturom bavi pola godine, i taj posao vidi kao veoma dinamičan i zanimljiv, takođe smatra da je Crna Gora malo tržište za preko 800 advokata koliko ih ima u Crnoj Gori, ali dodaje da obim posla zavisi prije svega od ličnih kvaliteta, od spremnosti da istrajete i ljubavi prema poslu kojim se bavite.

"Pored velikog znanja iz oblasti prava, mislim da su neophodne osobine dobrog advokata i upornost, prodornost, samouvjerenost, a naravno ni u jednom ozbiljnom i odgovornom poslu uspjeh ne dolazi preko noći. U svakom slučaju to je odličan posao u kojem čovjek može da iskaže svoju samostalnost", smatra Ivanović.

On se slaže sa svojim starijim kolegom da većina advokata taj posao obavlja časno, ali da uvijek postoje pojedinci koji "hrane" predrasude koje postoje o advokatima da za "dobar dan uzimaju novac".

"Mislim da to ne radi nijedan ozbiljan i odgovoran advokat, jer se podrazumijeva da se u dogovor o naplati ulazi tek po proučavanju spisa", navodi Ivanović.

U samom startu bavljenja advokaturom, kaže on, troškovi su veliki, obzirom da je potrebno određeno vrijeme da se stekne klijentela i krene da se zarađuje.

"Formalno, svako može nakon položenog pravosudnog ispita početi da radi kao advokat, ali suštinski je prerano sa tim poslom krenuti odmah, dok čovjek ne stekne neko dodatno iskustvo", ocijenio je Ivanović.

U samom startu bavljenja advokaturom, kaže on, troškovi su veliki, obzirom da je potrebno određeno vrijeme da se stekne klijentela i krene da se zarađuje.

"Za sada mnogo više zastupam stranke u građanskoj materiji, što mi je prilično lagano obzirom da sam godinama radio predmete naknade šteta i imovinsko pravnih odnosa. Nije lako doći do klijenata u početku, ali najbitnije je kvalitetno i odgovorno obavljanje posla, obzirom da 90 odsto stranaka dolazi po preporuci”, kaže on.

Ne vole fiskalne kase

Lutovac i Ivanović se slažu da su fiskalne kase nepotrebne, te da država i ovako ima velike benefite od njihove profesije.

“Zamislite mene u hodniku suda sa tašnom u jednoj ruci i fiskalnom kasom u drugoj - to bi bio teatar apsurda. Fiskalna kasa je pravi antipod advokatske profesije. I bez fiskalne kase naše poreske obaveze su ogromne i to posebno kod nas advokata koji smo registrovani kao PDV obveznici”, navodi Lutovac.

Ivanović dodaje da smatra da bi fiskalne kase znatno otežale posao, a ne bi poboljšale naplatu poreza.

“Strankama bi bili skuplji troškovi postupka, a ne bi mogli da smanjujemo cijene usluga, što često radimo budući da je takva ekonomska situacija u zemlji da mnogi nemaju mogućnost da isplate novac predviđen tarifom”, kaže on.

Galerija

Bonus video: