Broj nezaposlenih osoba u Nikšiću se na kraju 2010. godine povećao za osam odsto u odnosu na godinu ranije. Razlog je, kaže direktor nikšićkog Biroa rada Slobodan Mirjačić, veliki broj tehnoloških viškova i stečaja, počev od Onogošta, Skupštine opštine, Boksita, Željezare.
„To direktno utiče i na kvalifikacionu i na starosnu strukturu, jer imamo gotovo 2.000 ljudi koji su prešli 40 godina starosti, a oko 1.300 koji su prešli preko 55 godina starosti, što predstavlja dodatni problem, jer znamo da poslodavci traže mlađe ljude“, kazao je Mirjačić.
Visoka škola, ne baš i visoke šanse za posao
Kada je u pitanju kvalifikaciona struktura, oko 60 odsto nezaposlenih čine osobe sa III, IV i V stepenom stručne spreme, dok je 950 nezaposlenih koji su završili višu ili visoku školu.
Na zaposlenje duže od jedne godine čeka 75 odsto od ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Biroa rada, a duže od tri godine 349 njih. Duže od pet godina posao čekaju 652 osobe.
U toku 2010. godine, na evidenciju Biroa rada prijavilo se 1.807 osoba. Od tog broja, prvi put se prijavilo njih 660, dok se 1.147 već prijavljivalo. Prošle godine je primljeno 1.405 zahtjeva o novčanoj naknadi, što je za 84 predmeta manje u odnosu na 2009. godinu.
Poslodavcima miliji oglas na tabli
„Ova godina donijela jednu novinu u načinu oglašavanja radnih mjesta. U pitanju je mogućnost primanja radnika bez potrebe javnog oglašavanja, odnosno samo isticanjem oglasa na oglasnoj tabli biroa. Poslodavci koji su u većini slučajeva imali u vidu osobu koju će zaposliti obično su se opredijelili za taj način oglašavanja“, kazao je Mirjačić.
Tako su prošle godine oglašena 2.053 slobodna radna mjesta, od čega skoro polovina na oglasnoj tabli Biroa, a 1.040 putem sredstava javnog informisanja. U radni odnos je primljeno njih 1.213.
Građevinarima najviše trebaju radnici sa I stepenom stručne spreme
„U odnosu na 2009. godinu, kada je broj oglašenih radnih mjesta bio znatno veći, 3.457 oglašeno, a u radni odnos primljena 1.661 osoba, možemo reći da je 2010. godina rezultirala padom zaposlenosti. Jedino što se može izdvojiti kao razlika i pomak nabolje u odnosu na prethodne godine je sve bolja saradnja sa poslodavcima kada je u pitanju realizacija povratnih informacija, vezano za oglašavanje radnih mjesta“, istakao je direktor nikšićkog Biroa rada.
Najveća potreba je, tvrdi, kao i prethodnih godina iskazana za prvi stepen srednje stručne spreme i to za potrebe građevinarstva, potom za III i IV SSS opšteg smjera, dok je prošle godine od zanimanja sedmog stepena velika potreba iskazana za diplomiranim pedagozima pripravnicima.
Spas u sezonskom zapošljavaju
„Ublažavanju posljedica stalne nezaposlenosti značajno doprinosi sezonsko zapošljavanje, pa je u toku prethodne godine sa teritorije regije Nikšić zaposleno 576 osoba, od čega je 345 ženskog pola. I pored velikog interesovanja muške radne snage, zbog prirode sezonskih poslova lakše i brže se zapošljava ženska radna snaga“, kazao je Mirjačić.
U 2010. godini realizovano je 16 programa pripreme za zapošljavanje, kroz koje je prošlo 236 polaznika. U toku prošle godine nikšićki Biro rada je izdao 156 dozvola za sezonski rad stranaca i 196 dozvola za zapošljavanje. Najviše dozvola za zapošljavanje izdato je u oblasti građevinarstva, a zatim u oblasti turizma.
Sezonski posao za osam Roma
Od ukupnog broja nezaposlenih, 1.261 su teže zaposlive osobe, od čega je njih 205 sa invaliditetom. U program izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom i drugih teže zaposlivih osoba, u toku prošle godine uključeno je 15 teže zaposlivih, dok je u sklopu „Sunčane radionice“ bilo angažovano njih sedam. Što se tiče pripadnika RAE populacije, u 2010. godini je neznatan broj njih bio uključen u obuke i sezonsko zapošljavanje. Kroz obuke je prošlo osam osoba, koliko je i zaposleno kroz sezonsko zapošljavanje.
Manje novca „Planovi za 2011. godinu biće nešto nepovoljniji, iz prostog razloga što su nam smanjili sredstva u budžetu blizu tri miliona eura. Mi ćemo realizovati sve projekte i programe koje smo planirali, ali će to biti u manjem obimu, tako da se plašim da će se to najviše odraziti na zapošljavanje putem kredita, na pripravnike i na javne radove, a samim tim će se i mogućnost zapošljavanja značajno smanjiti”, kazao je Mirjačić.
On smatra da bi “u ovakvim ekonomskim krizama u sektoru zapošljavanja trebalo ulivati više sredstava, kako bi se više ljudi zapošljavalo, jer to direktno utiče na socijalu“.
Bonus video:
