Reagovanje NVO "Don Gjon Buzuku“:

Za kašnjenje podizanja spomenika Skenderbegu kriva korona

Iz NVO nijesu razmrsili dilemu koja muči čelnike Opštine Ulcinj - na koju stranu će biti okrenut spomenik, prema istoku ili zapadu, moru ili sjeveru

1995 pregleda 3 komentar(a)
Spomenik planiran na kružnom toku, Foto: Samir Adrović
Spomenik planiran na kružnom toku, Foto: Samir Adrović

Za kašnjenje podizanja spomenika čuvenom junaku Đerđ Kastrioti Skenderbegu na kružnom toku kod zgrade Opštine u Ulcinju, kriva je pandemija virusa korona, a ne lokalna vlast.

To piše u reagovanju NVO “Don Gjon Buzuku“ na tekst “Skenderbeg čeka izbore?“, objavljen u “Vijestima” 14. juna. U reagovanju koje potpisuje ovlašćeno lice Đerđ Pepđonović, navodi se da je ta NVO, programom i odlukom Skupštine, označena kao organizator i inicijator projekta.

“Rok koji je dat u odluci ne znači da je mnogo obavezujući jer se ne radi o odluci temporalnog karaktera nego o razumnim rokovima“, piše u reagovanju. Dodaje se da je NVO “Don Gjon Buzuku“, nakon donošenja svih odluka, u svojstvu organizatora preuzela aktivnosti oko pripreme dokumentacije za objavu međunarodnog tendera i preliminarnoj procjeni figure i postamenta i za zaključenje ugovora o partnerstvu sa finansijerima.

Udruženje je, ističe se, zahvalno lokalnoj upravi koja je usvojila sve potrebne akte, “ali ona nije realizator projekta, kako se to može zaključiti iz teksta“.

“Postavljanje Skenderbega nije vezano ni za kakve izbore niti se projekat realizuje iz gradskog budžeta. Radi se o projektu kulturnog značaja koji je regionalnog i međunarodnog karaktera, jer je legendarani junak ratna dejstva sproveo na teritoriji cijelog Balkana, pa je tako, osim za Albance, on značajna istorijska ličnost i za druge narode“.

U reagovanju se navodi da je realizacija projekta odložena usljed više sile, a da su udruženje i dijaspora “veoma zadovoljne i zahvalne organima lokalne vlasti“.

“Što se tiče dosadašnje procedure, bilo je određenih tehničkih propusta u postupku davanja saglasnosti, ali sve je to uobičajena pojava o okviru ovakvih projekata“.

U reagovanju piše da se nakon otvaranja granica može očekivati zaključivanje ugovora o partnerstvu i raspisivanje međunarodnog tendera. Pepđonović je izbjegao da razmrsi glavnu dilemu u objavljenom tekstu, a koja muči čelnike Opštine - na koju stranu će biti okrenut spomenik, prema istoku ili zapadu, moru ili sjeveru. U usvojenoj odluci SO ističe se da će spomen-obilježje biti izliveno od bronze, visine 1,5 metara, na postamentu od 3,5 metara, na osnovu projekta arhitekte Shpetima Maraja iz Ulcinja. Stoji i da će frontalno na postamentu spomenika latiničnim pismom biti ispisano na albanskom jeziku “Gjrergj Kastrioti Skenderbegu 1405 - 1468“ i crnogorskom “Đerđ Kastrioti Skenderbeg 1405- 1468“.

Rok za podizanje spomenika bio je mart 2020. godine, a kako piše u odluci, novac će obezbijediti albansko-crnogorska dijaspora udružena u fondaciji “Simon Filipaj“ uz ulcinjsku NVO “Don Gjon Buzuku”.

Spomenik bi trebalo da bude replika već postojećeg u Tirani.

Pepđonović nije pojasnio ni čija je ideja da se prvi put Ministarstvu kulture na saglasnost dostavi predlog da će spomenik biti podignut Đerđu Kastriotiju, bez imena Skenderbeg - njegova, kao ovlašćenog lica, inicijatora i organizatora projekta, ili predsjednika Opštine Ljora Nrekića, čiji je potpis na predlogu. Dva puta su, kako su “Vijesti” već objavile, predlozi odluka o izgradnji spomen-obilježja trpjeli ispravke, uprkos jednostavnoj proceduri neophodnoj za dobijanje zelenog svjetla Ministarstva kulture.

Nrekić je od Ministarstva dobio saglasnost na predlog programa i izgradnju spomenika Đerđu Kastrioti, ali je lokalna Skupština usvojila dostavljeni predlog odluke sa punim imenom - Đerđ Kastrioti Skenderbeg.

Inspektor za kulturnu baštinu, Veselin Krstićević, nakon toga naredio je lokalnoj Skupštini da donese novi Program podizanja spomen-obilježja, koji bi bio saglasan sa rješenjem Ministarstva kulture iz jula 2018.

On je u obrazloženju naveo da je Nrekić prvi put dostavio predlog programa koji nije bio u cjelosti usklađen sa Zakonom o spomen-obilježjima. Pojasnio je da, kada su u pitanju istaknute ličnosti, zakon u bitnom propisuje da uz obrazloženje razloga za podizanje spomen-obilježja treba izostaviti nepotrebne formulacije koje nijesu neophodne za sadržinu programa.

Ministarstvo je u martu prošle godine donijelo rješenje o davanju saglasnosti na izmjene i dopune programa za podizanje spomen-obilježja, koje su se odnoslile na brisanje riječi “Đurađ“ i dodavanja riječi “Skenderbeg“ nakon riječi “Kastrioti“.

Lokalni paralment je na sjednici krajem istog mjeseca usvojio predlog programa, da bi Ministarstvo početkom novembra dalo saglasnost na zahtjev Nrekića.