"ZDRAVSTVENI RADNICI TREBA DA IMAJU ADEKVATNIJA PRIMANJA"

Hrapović za "Vijesti": Neodgovorni direktori biće sankcionisani

"Zdravstveni sistem Crne Gore je sistem u kojem je zaposleno blizu 8.000 ljudi i sa potrebnom kadrovskom, prostornom i tehnološkom infrastrukturom, funkcioniše 24 sata 365 dana u godini", rekao je Hrapović
204 pregleda 11 komentar(a)
Godišnjica Vlade, Kenan Hrapović, Foto: Savo Prelević
Godišnjica Vlade, Kenan Hrapović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.01.2018. 20:38h

Direktorima opštih i specijalnih bolnica dat je nalog da javno objave liste čekanja za prve preglede i operacije na njihovim sajtovima, a svi koji se ne budu odnosili odgovorno prema tom ozbiljnom i delikatnom problemu biće sankcionisani.

To je, u intervjuu “Vijestima” kazao ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Naglasio je i da da zdravstveni radnici treba da imaju adekvatnija primanja za najtežu i najodgovorniju profesiju, apostrofirajući srednji medicinski kadar.

Kako komentarišete rad Kliničkog centra, a kako opštih bolnica, domova zdravlja? U kojim oblastima ove ustanove moraju više da pruže pacijentima?

Zdravstveni sistem Crne Gore je sistem u kojem je zaposleno blizu 8.000 ljudi i sa potrebnom kadrovskom, prostornom i tehnološkom infrastrukturom, funkcioniše 24 sata 365 dana u godini. To je ogromni potencijal, državni zdravstveni servis i velika sigurnost za građane Crne Gore. Zdravstveni sistem u kojem rade izuzetno posvećeni ljudi, koji profesionalno i kvalitetno obavljaju svoj posao, ima kapaciteta da u svakom momentu pruži kvalitetne zdravstvene usluge. To je sistem koji, kao i svi drugi, ima svojih nedostataka i problema, ali je potencijalima sposoban da radi najzahtjevnije i najsloženije procedure u medicini, kao što su, između ostalih, kardiohirurgija i transplantacija organa, koje se danas rade u Kliničkom centru Crne Gore.

Da bi sistem mogao da funkcioniše kako treba on se mora i održavati, a to se u prvom redu odnosi na osposobljavanje mladih kadrova, tehnološku opremljenost, prostorno osavremenjavanje i stvaranje uslova za komforan rad zaposlenih i boravak pacijenata, jer je sve to neophodno za održavanje i kvalitetno funkcionisanje zdravstvenog sistema. Pored toga, sistem mora da funkcioniše jednobrazno, na jasno definisanim principima, koji moraju da se primjenjuju u svim segmentima zdravstvenog sistema. Zato smo mi veoma studiozno radili na analizi zatečenog stanja, na osnovu koje su pripremljena i već se sprovode odgovarajuća rješenja. To nisu promjene s kratkoročnim efektom, već dugoročno orjentisane stategije.

Svakako da uvijek može bolje i više i da treba još da unapređujemo sistem, ali ja sam generalno zadovoljan kako smo svi zajedno radili protekle godine, jer su građani imali dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a u skladu sa mogućnostima, ulagalo se u opremu, rekonstrukciju objekata, stručno usavršavanje medicinskog kadra.

Kako ocjenjujete kadrovske kapacitete naših zdravstvenih ustanova, a kako opremu kojom raspolaže zdravstveni sistem?

Analiza koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, kada je kadar u pitanju, pokazala je da smo imali neadekvatan odgovor na potrebe zdravstvenog sistema u prethodnom periodu i nedostatak određenog broja specijalista i subspecijalista. U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 1.647 ljekara, od čega 1.087 specijalista i 93 užih specijalista, trenutno je na specijalizaciji 405, a na užem specijalističkom usavršavanju 45 ljekara.

U cilju prevazilaženja kadrovskih nedostataka, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, uradili smo sistematizacije svih javnih zdravstvenih ustanova, koje su dugoročno orijentisane planom ljudskih resursa u zdravstvu za period 2013-2022 (primjer: KC prvobitno tražio 5.412, nakon analize svedeno na 3.192 izvršilaca). Takođe, specijalizacije su rađene u saradnji sa menadžmentima ustanova, direktorima klinika i ljekarima, pa je za narednu godinu definisano da odobri 85 specijalizacija i 10 subspecijalizacija. Za program kontinuirane medicinske edukacije iz svih oblasti, za ljekare i srednji medicinski kadar opredijeljeno je 700.000 eura godišnje. Tokom 2017. godine obezbjeđena je i doedukacija za ljekare u razvijenim evropskim zdravstvenim centrima i šire.

Šta činite na polju edukacije?

Svi znamo da nema napretka u zdravstvu bez obrazovanih i stručnih ljudi i zato je jedan od naših prioriteta permanentna edukacija, na svim nivoima zdravstvene zaštite. U zdravstvu nema promašenih investicija, jer ljekar mora da ima adekvatne uslove za rad, a zato je potreban i prostor i oprema, ali sve to ne vrijedi ukoliko nema stručne kvalifikacije. Zato su naše aktivnosti usmjerene na jačanje kadrovskih kapaciteta svih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi dobili kadrovski optimalan i održiv zdravstveni sistem, čime ćemo imati kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Kada je nabavka medicinske opreme u pitanju, u 2017. godini Vlada je za ovu namjenu opredijelila 11.800.000 eura. Od tih sredstava izdvojio bih nabavku angio sale i operacionog mikroskopa za zadnji segment oka za Klinički centar Crne Gore, za koje smo pacijente upućivali u centre van Crne Gore. U proceduri je nabavka linearnog akceleratora i gama kamere za KCCG, čiji su postupci nabavke i vrednovanja u toku, kao i nabavka pet skenera za četiri bolnice i Institut za bolesti djece. U narednoj godini, pored ostalog, posebno ističem nabavku dva digitalna mamografa za sjevernu i južnu regiju, koji će biti namijenjeni za preventivne programe za karcinoma dojke. Dakle, u kontinuitetu radimo i na tehnološkom osavremenjavanju zdravstvenih ustanova.

Na koji način planirate da smanjite vrijeme čekanja na usluge u zdravstvenom sistemu?

Iako se često u javnosti spekuliše da su čekanja na određene specijalistike preglede duga, najnoviji podaci iz KCCG pokazuju da su te liste značajno smanjene, a u pojednim oblastima ih više i nema. Tako, prema podacima iz KCCG : na kardiohirurgiji u novembru 2017. godine 97 pacijenata čeka operaciju, a u istom periodu prošle godine taj broj je bio 205. Za oftalmološke operacije nema liste čekanja, dok je prošle godine 347 pacijenata čekalo na te operativne procedure. Endokrinologija, takođe, nema listi čekanja.

U pojedinim specijalističkim granama evidentan je nodostatak kadra, ali se prevazilazi angažovanjem ljekara iz zdravstvenih centara iz okruženja.

Još jedan veliki problem koji nam trenutno utiče na liste čekanja su pacijenti koji ne dolaze na zakazane preglede, a takvih je u ovom trenutku 38 odsto. Razmatramo mogućnosti za prevazilaženje ovog problema, ali svakako apelujem na građane da se uredno odazvaju na zakazane preglede, jer na taj način vode računa o svom, ali i o zdravlju ostalih građana, koji duže čekaju na pregled zbog neopravdano zauzetih termina. Svi u sistemu moramo biti odgovorniji. Ako tražimo od ljekara da pruže maksimum, da rade u dopunskom radu, prekovremenom radu, da bi se ispoštovale sve potrebe stanovnika, a neko smatra da ne treba da dođe na pregled i da o tome nikoga ne obavijesti, to znači da mi nemamo ravnopravnog partnera na drugoj strani.

Svim direktorima opštih i specijalnih bolnica, dat je nalog da liste čekanja moraju da stave na svoje sajtove. Klinički centar već izvjesno vrijeme to redovno radi. Oni direktori koji se ne budu odgovorno odnosili prema ovom ozbiljnom i delikatnom problemu, biće sankcionisni.

Na koji način ćete riješiti nedostatak specijalista iz određenih oblasti medicine, kao i ljekara za djecu?

Planom ljudskih resusra do 2022. godine predviđeno je da se broj ljekara u Crnoj Gori sa sadašnjih 220 dovede na nivo od 260 na 100.000 stanovnika, a prosjek Evrope je 350 ljekara na 100.000 stanovnika. Dakle, nesporno postoji manjak ljekara i mi ćemo se truditi da povećamo broj, s tim što će najveći broj nedostajućih ljekara biti uključen u primarnu zdravstvenu zaštitu. U crnogorskom zdravstvenom sistemu trenutno radi 1.647 ljekara, od čega 1.087 specijalista i 93 užih specijalista. Na stručnom specijalističkom usavršavanju se nalazi 405 ljekara, dok je na užem specijalističkom usavršavanju 62 ljekara. Povratkom ovih ljekara sa edukacije u zdravstveni sistem, smatramo da će se ojačati svi segmenti pružanja zdravstvenih usluga.

U posljednjih šest godina iz KCCG je otišlo 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet - dakle radi se o migracijama unutar sistema i oni svoje usluge i dalje obavljaju unutar crnogorskog sistema zdravstva. Takođe, 17 ljekara je nastavilo svoj radni angažman u privatnim zdravstvenim ustanovama, od kojih je većina u mreži javnih zdravstvenih ustanova i samim tim su oni i dalje u sistemu. Takođe, postoji značajan broj ljekara koji su sa primarnog nivoa prešli na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG, što opet implicira njihove usluge unutar sistema javnog zdravstva.

U posljednjih pet godina svega šest ljekara je iz KCCG otišlo u inostranstvo. Iz opštih i specijalnih bolnica u inostranstvo je otišlo osam ljekara, iz domova zdravlja tri, što čini ukupan broj od 17 ljekara za pet godina. Od toga je deset ljekara svoju karijeru nastavilo u Srbiji, dvoje u Švajcarskoj, jedno u Sloveniji, a za pet ljekara iz Kliničkog centra nemamo podatak u kojoj su državi nastavili svoju karijeru.

Postoji značajan broj ljekara koji žele da se vrate iz privatnog sektora u javni zdravstveni sistem jer nisu zadovoljni radom u privatnom sektoru i javni zdravstevni sistem doživaljavaju kao mjesto gdje zaista mogu da napreduju. Tako se u ovoj godini 7 ljekara iz privatnog sektora vratilo u javni zdravstveni sistem.

Planiranje resursa u zdravstvu je živa stvar koja traži reevaluaciju na godišnjem nivou. S tim u vezi, napravljena je analiza nedostajućeg kadra u svim zdravstvenim ustanovam i napravljen plan raspisivanja specijalizacija za sledećih pet godina. Planirali smo da na godišnjem nivou raspišemo oko 100 specijalizacija od kojih bi jedna petina pripala KCCG, koji je u prethodnom periodu i raspisao veliki broj specijalizacija i očekuje povratak ljekara sa stručnih usavršavanja u sledećih nekoliko godina. Iz KCCG su trenutno 184 ljekara na specijalizaciji. Naredne godine, vraća se 50 ljekara, a 2019. godine vraća se 45 ljekara sa specijalizacije.

Prema posljednjoj sistematizaciji u KCCG sistematizovano je oko 3.220 radnih mjesta, od čega je radno angažovano oko 2.300 medicinskog i nemedicinskog kadra. Ostala radna mjesta su nepopunjena, dakle, nedostajući kadar nije hiljadu ljekara, već zajedno ljekara, medicinskih sestara, saradnika i tehničkog osoblja. Ta brojka sadrži i preko 200 ljekara koji se nalaze na specijalizacijama, a koji će nakon povratka sa stručnog usavršavanja popuniti radna mjesta u sistematizaciji.

Prema najnovijim podacima Instituta za bolesti djece, u ovom segmentu KCCG trenutno rade tri dječija oftalmologa, od kojih su dva angažovana iz privatnog sektora. Od dva oftalmologa koja su trenutno na specijalizaciji, jedan se vraća naredne godine. Takođe, naredne godine sa specijalizacije se vraćaju jedan ljekar ORL i jedan specijalista dječije psihologije. Dječiji alergolog i reumatolog su nakon završene edukacije počeli da rade.

Da li je Ministarstvo potpisalo ugovor o transplantacijama organa sa hrvatskim Ministarstvom zdravlja? Ukoliko nije, kada će se to desiti?

Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpisalo je Protokol o saradnji u oblasti transplantacione medicine sa Ministarstvom zdravlja Republike Hrvatske.

Prethodni Protokol o saradnji u oblasti pribavljanja i presađivanja djelova ljudskih organa u svrhu liječenja prestao je da važi 2015. godine, a cijeneći postignuti napredak u procesu donacije i transplantacije kroz njegovu primjenu odlučili smo da obnovimo saradnju u cilju uspostavljanja samoodrživog sistema i razvoja programa donorstva i transplantacije organa u Crnoj Gori.

To znači da se državljani Crne Gore mogu upisati na listu čekanja Republike Hrvatske za presađivanje organa, koja je dio Eurotransplant Fondacije, tj. organizacije koja pruža usluge transplantacijskim centrima, laboratorijima i donorskim bolnicama u najrazvijenijim evropskim zemljama, a uz poštovanje pravila reciprociteta, po sistemu organ za organ.

S obzirom da je Eurotransplant organizacija koja obuhvata značajan broj država, a samim tim i raspolaže velikim brojem organa dostupnih za transplantaciju, što je za države sa manjim brojem stanovnika i potencijalnih primaoca organa velika prednost.

Organizovan i uređen sistem listi čekanja za transplantaciju organa štiti nas od odlaska pacijenata na crna tržišta organa i svih neželjenih dešavnja koja ih prate, tim prije što je Crna Gora i potpisnica Istanbulske deklaracije, koja podrazumijeva zabranu i borbu protiv nelegalnih transpalntacija organa, crnih trzšita organa i transplantacionog turizma.

Kada će Ministarstvo zdravlja izraditi strategiju nabavki medicinske opreme, s obzirom na raniji izvještaj DRI koji je pokazao da planiranje javnih nabavki u zdravstvenom sistemu Crne Gore nije dovoljno uspješno?

Ministarstvo zdravlja je prhvatilo preporuke DRI i u skladu s tim dostavilo Akcioni plan za njihovu realizaciju. Početkom naredne godine započeće se sa izradom strateškog dokumenta, za nabavku medicinske opreme. Očekujemo da će strategija za nabavku medicinske opreme biti pripremljena i predata Vladi na usvajanje sredinom naredne godine.

Primanja moraju biti veća, ali dijelimo sudbinu sa ostalima

Premijer Duško Marković prošle godine u ekspozeu je naveo da je nizak nivo materijalnog položaja zaposlenih u zdravstvu jedan od najvećih problema u toj oblasti, međutim, njihove zarade nijesu povećavane u 2017. Kako ocjenjujete zarade ljekara i da li i kada mogu očekivati povećanja?

Smatram da zdravstveni radnici treba da imaju adekvatnija primanja za najtežu i najodgovorniju profesiju, posebno kada je u pitanju srednji medicinski kadar.

U fokusu Ministarstva zdravlja, kao što sam ranije rekao, svakako je podizanje kvaliteta života zaposlenih u zdravstvenom sistemu. Ali svjesni smo da svi zajedno, na nivou ekonomskog potencijala države, dijelimo sudbinu trenutne ekonomske situacije sa svim ostalnim državnim sistemima, kao što su školstvo, sudstvo, državna uprava, policija i drugi. Zato ćemo boljom organizacijom rada, planiranjem i racionalnom potrošnjom i raspodjelom sredstava, stvarati finansijske uštede u sistemu, koje će se reinvestirati u razvoj tehnologije, ali i za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih sve ćemo uraditi, što je u granicama objektivnim finansijskih mogućnosti države i zakona, da se u bližoj perspektivi taj status popravi.