OPŠTINI VRUĆ KROMPIR

Jokić se žalio Vladi: Treba da izda dozvole za turističko naselje na zaštićenom području

Jokić se žalio Vladi jer treba da izda građevinske dozvole u Kostajnici i Dobroti, gdje turističko naselje pravi Edin Kolarević
231 pregleda 0 komentar(a)
Vladimir Jokić, Foto: PR Centar
Vladimir Jokić, Foto: PR Centar
Ažurirano: 16.01.2018. 20:30h

Dok je na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine Crne Gore izmjena Zakona o zaštiti prirodnog i kulturnog područja Kotora koji treba da pomogne popravljanju ugleda države u UNESCO, lokalna vlast pokušava da izbjegne izdavanje dozvola za gradnju u djelovima gdje je ona zabranjena. Međutim, prije moratorijuma, graditelji su ispunili sve uslove da dobiju građevinske dozvole, pa je kotorska vlast u škripcu.

U pitanju su prije svega Kostajnica i Dobrota, gdje je počela gradnja stambenog naselja, koja se povezuje sa sestrićem bivšeg premijera Edina Kolarevića.

Danas je osnivačka sjednica Savjeta za upravljanje kulturno-istorijskim područjem Kotora, na čijem je čelu predsjednik SO Kotor Vladimir Jokić. On je juče najavio za “Vijesti” da će iznijeti probleme, o kojima je ranije obavijestio nadležne u državnom vrhu. “Nakon što su formalno ispunjeni svi uslovi za davanje građevinskih dozvola, Opština mora da izda osam za objekte u Kostajnici. Takođe, treba da damo građevinsku dozvolu za “revitalizaciju plaže u Dobroti iako, koliko ja znam, tamo nikada nije bilo plaže“, rekao je Jokić “Vijestima”.

Na parceli u zahvatu DUP-a Dobrota, površine 6.835 kvadrata, počele su pripreme za gradnju „turističkog naselja“ nazvanog „Dobrota Palazzi“, čiji je formalni investitor kompanija „MD Enterprise“ iz Kotora. Prema podacima „Vijesti“, NVO MANS i kotorske „Expeditio“ dokumentacija ofšor kompanija koje stoje iza nje pokazuje da je jedna od vlasnika sestrić bivšeg premijera.

“Na taj način se dovodi u pitanje sve što je bila intencija moratorijuma jer upravo je UNESCO ukazao na Kostajnicu kao problem. Kad je u pitanju Dobrota, iako u članu zakona koji se mijenja stoji zabrana nasipanje obale u Bokotorskom zalivu, realost ukazuje na nešto drugo”, navodi Jokić.

On je u decemrbu 2017. pisao premijeru Dušku Markoviću, ministru uređenja prostora Pavlu Radonjiću, predstavnicima Ministarstva kulture, koje je obavijestio da Opština nije izdala građevinske dozvole, upravo zbog dileme devastacije područja pod zaštitom UNESCO.

Dobio je odgovor, kaže, jedino od Radonjića koji mu je napisao da postupi po zakonu, odnosno da Opština izda građevinske dozvole. Vlada je ranije usvojila Akcioni plan za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO-a za Kotor, a zatim i Odluku o promjeni prostornog plana kojom je zabranjena gradnja u ovom dijelu.

To je posljednji pokušaj da se Stari grad i područje Kotorskog zaliva zadrži na listi zaštićene svjetske prirodne i kulturne baštine. Jedna od mjera je da se stavi privremeni moratorijum na dalju izgradnju. Na sastanku Komiteta UNESCO u Istanbulu 2016, Crna Gora je opomenuta zbog odnosa prema ovom području.

Izvještaj o mjerama koje je država preduzela da promijeni devastaciju, biće razmatran na sjednici Komiteta svjetske baštine UNESCO ove godine.

Prije gradnje radiće se procjena uticaja na kulturnu baštinu

Ako Skupština usvoji Izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturnog područja Kotora, ubuduće će se prije svake gradnje raditi procjena da li građevinski radovi mogu da štete kulturnoj baštini.

To je ključna novina vladinog predloga, koji je na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore koja počinje 19. januara. O predlogu izmjena zakona danas će se izjasniti skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Preporučujemo za Vas