Međunarodni dan močvarnih staništa, 2. februara, obilježen je u Tivtu okriglim stolom o značaju i vrijednostima posebnog rezervata prirode Tivatska Solila.
Skup je priredilo JP Morsko dobro u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Tivat, sa cijem da se kroz primjer dobrog upravljanja posebnim rezervatom prirode Solila javnosti približi značaj očuvanja ovakvih područja, ne samo kao značajih staništa rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, već i zbog uloge koju močvarna područja imaju za lokalno stanovništvo.
Na skupu je predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije, primjeri upravljanja močvarnim staništima, kao i rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila rađena prošle godine.
Solila su prije svega poznata kao ornitolopki rezervat i podaci o brojnosti populacija odnosno vrstama ptica koja se tu gnijezde ili povremeno borave, javnosti su manje-više dobro poznati.
Stoga su predstavljeni rezultati istraživanja o prisutnosti na Solilima insekata, vodozemaca, gmizavaca i sisara, a iz Instituta za biologiju mora iz Kotora su predstavili svoj trogodišnji rad na istraživanjima zajednice riba i rakova, ali i kvaliteta zemljišta i voda.
"Ti rezultati su potvrdili da su Solila izuzetno važna za očuvanje biodiverziteta, ne samo ptica i halofitne vegetacije, nego i zaštite insekata jer je ovdje zabilježeno prisustvo oko 40 vrsta vilinog konjica izuzetno rijetkih, vrijednih, ali i ugroženih vrsta insekata, što svakako potvrđuje da je ovo područje izuzetno značajano za biodiverzitet i pokazuje da je to jedno od potencijalnih djelova Natura mreže zaštitećih područja EU", kazala je rukovodilac Službe za održivi razvoj JP Morsko dobro, Aleksandra Ivanović.
Ističući da su Solila područje koje zbog svog izuzetnog prirodnog značaja uživa poseban status zaštite na nacionalnom i međunrodnom nivou, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja Opštine Tivat, Tamara Furtula je kazala da ne smije da zanemariti ni njihov kulturološki i istorijski značaj, s obzirom da područje ovih nekadašnjih srednjevjekovnih solana, predstavlja kulturološki i prirodni pejsaž nastao kao zajednička kreacija čovjeka i prirode.
Kako se čulom najnovija istraživanja na Solilima pokazala su i određene prijetnje tom zaštićenom području.
"Istrazivanja IBMK su pokazala i upozorila na loš kvalitet vode i to je jedan od zadataka kojim ćemo se morati pozabaviti, u saradnji sa Opštinama Tivat i Kotor koji gravitiraju tom području, jer vode na Solila dolaze iz okruženja bujičnim tokovima. I koliko god Solila mogu i trebaju da prime svu vodu, odnosno pomognu u rješavanju pitanja poplava zaleđa jer močvarna staništa služe i kao retenzije za prihvat velikih količina vode, te vode su lošijeg kvaliteta koje utiču i na život u samom rezervatu. Drugi probelm su invazivne vrste koje u nekim slučajevima i ugrožavaju autohtone vrste koje nastanjuju ovo područje", kazala je Aleksandra Ivanović.
Bonus video:
