informisaće javnost o nelegalnoj sječi šuma

"Održivo upravljenje šumama za sve“: Cilj projekta sinergija između javnog i civilnog društva

„Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. Podaci ukazuju da je u periodu 2012- 2018. godine, bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628 hektara, i procijenjenom štetom od blizu 6,5 hiljada eura“, istakao je Radulović

6008 pregleda 3 komentar(a)
Sa predsa DMEN, Foto: DMEN
Sa predsa DMEN, Foto: DMEN

Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) u partnerstvu sa NVO „Župa u srcu“ realizuje projekat „Održivo upravljenje šumama za sve“ koji ima za cilj da doprinese povećanju kapaciteta nevladinog sektora i državnih institucija u smjeru poboljšanja stanja životne sredine u Crnoj Gori.

Projekat, koji traje 18 mjeseci, sprovodiće se u opštinama Nikšić, Pljevlja i Berane. Ukupna vrijednost projekta, koji je finansijski podržan od EU u okviru programa „Povećana svijest o ekološkim i klimatskim politikama“ je 67 hiljada eura.

„Očekujemo da će projekat izgraditi sinergiju između javnog i sektora civilnog društva i da će doprinijeti bržem usvajanju EU politika koje se odnose na sektor šumarstva“, kazao je predsjednik DMEN-a, Miodrag Karadžić, na konferenciji za novinare.

U sklopu projekta planirana je analiza državnih politika vezanih za zaštitu šuma, obuka za lokalne NVO o savremenim standardima u zaštiti šuma i praćenju državnih politika, sastanci sa Upravom za šume, stalno terensko praćenje stanja šuma u ​​Crnoj Gori.

„Za građane ćemo izraditi internet platformu 'Čuvari šuma' putem koje će moći da prijave nepravilnosti u bilo kojem dijelu Crne Gore. Planirano je organizovanje tematskih okruglih stolova i konferencije koji će istaknuti važne teme vezane za šume, a realizovaćemo i dvije javne kampanje koje će se odnositi na ilegalne sječu i kampanju protiv šumskih požara“, kazao je Karadžić.

Kroz kampanje, kako je naveo, planiraju da uključe i informišu javnost o ilegalnoj sječi i protiv šumskih požara i podstaknu zajednicu na pozitivne promjene.

Jovo Radulović, iz NVO „Župa u srcu“, podsjetio je da Crna Gora spada među najšumovitije zemlje u Evropi po površini pod šumama (više od 59 odsto), ali i po odnosu ukupne površine po stanovniku (1,3 hektara po stanovniku).

„Ova činjenica o šumskom bogatstvu, čini se, doprinijela je tome da se na šume isključivo gleda kao na resurs za zadovoljenje potreba popune budžeta države i pojedinaca, odnosno socijalne strane društva. Ekološka i strateška strana razvoja šuma i šumske industrije kao dugoročnog, ali i ograničenog resursa, potpuno je zanemarena“, istakao je Radulović.

Osim globalnih uticaja šumski resurs u Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, najviše ugrožen požarima, biljnim bolestima i štetočinama, nelegalnom sječom, nedovoljno dobrim politikama i upravljanjem, lošim preventivnim mjerama u odnosu na ove probleme i nedovoljnom sanacijom opožarenih uzurpiranih prostora.

„Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. Podaci ukazuju da je u periodu 2012- 2018. godine, bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628 hektara, i procijenjenom štetom od blizu 6,5 hiljada eura“, istakao je Radulović.

Prema njegovim riječima, poslednjih godina u Crnoj Gori bespravna sječa šumskog drvnog bogatstva se mjeri u hiljadama metara kubnih godišnje, što je stanje koje za relativno malu teritoriju Crne Gore predstavlja ogroman problem, a ekonomska šteta se mjeri u milionima eura.

„Poseban problem koji pojačava uticaj na šumske prostore je loša koordinacija i saradnja između sektora, netransparentnost i nepostojanje kvalitetne baze podataka šuma u Crnoj Gori. Ovim problemima se nadodavaju i ograničeni kadrovski resursi i nedovoljna znanja svih u sistemu monitoringa i upravljanja šumama. Problema je čini se previše pa upravljanje šumskim resursima u Crnoj Gori zahtijeva korjenite promjene na svim nivoima“, zaključio je Radulović.

Projekat „Održivo upravljanje šumama za sve“, prema riječima Karadžića i Radulovića, će nastojati da da doprinos rješavanju ovih problema kako bi se stanje šumskog ekosistema poboljšalo na zadovoljstvo svih građana Crne Gore.