Pandemija koronavirusa je globalna kriza koja definiše generacije. Ali kako ona utiče na one od kojih zavisimo za kritične, relevantne i tačne informacije?
“Paradoks sadašnjice je da mediji odavno nisu bili čitaniji/gledaniji nego u vremenima pandemije, i da su prvi odabir građana širom svijeta a da njihov opstanak nikad nije ugroženiji i neizvjesniji nego sada. Sa jedne strane imamo ogromnu potrebu za konzumacijom medija a sa druge ugroženost njihovog opstanka”, objašnjava neprofitna organizacija ‘Međunarodna medijska podrška’.
Globalno ekonomsko ‘gašenje’ uzrokovano korona krizom, ozbiljno je smanjilo prihode od oglašavanja od kojih zavise mnoge medijske kuće. Kao rezultat toga, "širom svijeta, veliki broj nezavisnih medijskih kuća primorano je da otpusti novinare ili se potpuno zatvori".
Oglašavanje visi o tankoj niti
Na svjetskom nivou, mnoge kompanije su smanjile svoje marketinške budžete ili preusmjerile svoju potrošnju za oglašavanje na druge platforme, često dramatično smanjujući prihode za medije u tom procesu. "Globalna ekonomija oglašavanja će se smanjiti za 11,8 odsto na 517,5 milijardi dolara" navodi se u komentarima Media Post-a. U Crnoj Gori, očekuje se pad oglašavanja u medijima od oko 33%.
S obzirom da se mnoge medijske kuće još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na prihode od oglašavanja, postoji bojazan da bi pandemija mogla da dovede do izumiranja za mnoge izdavače širom svijeta. Mnogi nezavisni mediji se okreću drugim vidovima poslovanja – povezivanju sa korisnicima i kreiranju zajednice kroz vidove članarina i pretplata na te medije. Kroz ovaj način, mediji se manje oslanjaju na faktore na koje ne utiču, i grade bazu stabilnosti i pospješuju odnos sa svojim čitaocima.
Uticaj na redakcije i novinare
Izgubiljeni prihodi od oglašavanja, doveli su do otpuštanja, odsustva i zatvaranja u svim medijskim sektorima širom svijeta.
U Južnoj Africi, u mjesecu maju,17 magazina nestalo je zbog zatvaranja dvije izdavačke kuće, Kakstona i Asošiejted medija Izdavaštva (AMP). Dva mjeseca kasnije, Media24 – još jedna južnoafrička kompanija – najavila je zatvaranje pet časopisa i dvije novine, piše news24. Priča se ponavlja iznova i iznova, bez obzira na zemlju. Jedina konstanta je da nijedan tip organizacije ne ostaje netaknut.
Postoji niz direktnih posljedica po novinare i novinarstvo. Najočiglednije je da su hiljade novinara izgubile posao i da imaju manje prilika da se ponovo zaposle na drugim mjestima.
Oni koji ostaju često se suočavaju sa konstantnom neizvjesnošću, smanjenjem plata i povećanjem obima posla, a sve to dok istovremeno rade od kuće – sa svim dodatnim kompleksnostima koje to uvodi.
Frilens novinari se suočavaju sa ovim, ali i sa drugim izazovima. Frilenseri koji rade na istraživačkim zadacima su suočeni sa dodatnim izazovima, vezanim za njihovu ličnu bezbjednost.
Ubrzanje dugoročnih trendova
Nesigurnost radnih mjesta nije ništa novo u svijetu novinarstva.
Finansijska kriza iz 2007. godine je takođe dovela do velikog broja otpuštanja u sektoru medija. U međuvremenu, višedecenijska migracija prihoda od oglašavanja na digitalne platforme poput Gugla i Fejsbuka uticala je na tradicionalne poslovne modele mnogih novinskih kuća.
Promjena prihoda i mehanizama isporuke vijesti stvara sliku da je sektor u stanju konstantne nestabilnosti. Restrukturiranja (kao što je prelazak na internet) postala su način života mnogih novinara, stvarajući nestabilnost i nesigurnost radnih mjesta u redakcijama širom svijeta, piše wnip.com.
Čini se da ljudi postepeno gube poštovanje prema profesiji , s obzirom da se novinari često ne tretiraju sa odgovarajućim poštovanjem, ili imaju poteškoća da ostvare dobru saradnju u cilju dobijanju informacija.
Uprkos svim izazovima sa kojima se susreću, izdavači širom svijeta nastavljaju da tragaju za novim načinima održivog poslovanja. Među njima se ističe digitalna pretplata, kao jedini put ka očuvanju nezavisnih I objektivnih medija.
Bonus video:
