Novinarke Biljana Matijašević i Alisa Hajdarpašić dobitnice su nagrade za istraživačko novinarstvo za tekst "Ćerke predsjednika Azerbejdžana vlasnice Porto Novog" koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Drugu nagradu dobila je Svetlana Đokić za serijal Put osvete, emitovan na TV Vijesti.
Treću nagradu je dobila grupa autora Marko Vešović, Vladimir Otašević i Saša Dragojlo za tekst o poslovima Svetozara Marovića.
Specijalno priznanje za kontinuirano istraživanje dobio je Dejan Milovac iz MANS-a.
Novinarske nagrade su i novčane.
Ministarka javne uprave i medija Tamara Srzentić rekla je da treba stvoriti ambijent za bezbjedno istraživačko novinarstvo .
"Tamo gde su mediji slobodni da istražuju to su demokratska društva," rekla je ona u EU info centru gdje su dodijeljene nagrade za istraživačko novinarstvo za Zapadni Balkan i Tursku.
"Biljana, Alisa, Svetlana, Vladimire , Saša, Marko, Dejane, hvala vam što ste hrabri, uporni, istrajni i što govorite u ime onih koji nemaju vašu snagu da istupe. Hvala Vam što Vašim pisanjem doprinosite da Crna Gora bude bolje mjesto za život. Ponosno je društvo koje vas ima", rekla je Srzentić.
Šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa je u online poruci ukazala na važnost slobode medija i istraživackog etičkog novinarstva.
Direktorica CIN-a Milka Tadić-Mijović je kazala da se priznanje dodjeljuje po treći put u okviru velikog regionalnog projekta Unapređenje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj koji podržava Evropska unija.
"Odluke o tome ko će dobiti ove nagrade je donosio je međunarodni žiri. Žiri je radio na volonterskoj osnovi tri godine, oni su zaista imali težak posao, ali na kraju veoma sam zadovoljna, jer iako su ocjenjivala na tri različita kraja Evrope, obično su se poklapale njihove ocjene", kazala je Tadić-Mijović.
Dodala je da je u ove tri godine prijavljeno preko 60 radova iz medija u Crnoj Gori, kako nacinalnih tako i lokalnih, kao i nevladinih organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom.
"Među dobitniccima bilo je novinara i novinarki iz MANS-a, Pobjede, RTCG, Dana, televizije i novine Vijesti, CIN-CG, Radio Berane, portala Lupa. Ovakva raznovrsnost dokaz je da se istraživanjem možete baviti u javnim i privatnim medijima, u velikim nacionalnim glasilima, ali i u lokalnim, u nevladinim organizacijama. Dakle, nema opravdanja, gdje god da smo naša je dužnost da tragamo za istinom i da tu istinu saopštimo javnosti, ma koliko da to košta", kazala je Tadić-Mijović.
Novinarka Biljana Matijašević je kazala da joj je izuzetna čast dobiti ovu nagradu i izrazila zahvalnost delegaciji Evorpske unije.
"Znamo svi da nije lako biti istraživački novinar u Crnoj Gori zbog dugogodišnje prakse tajnih podataka i zatvorenih institucija, ali nadamo se da će to brzo da se mijenja. Čuli smo ohrabrujuće riječi od ministarke. Poručila bih ministarki da nam pomogne i da podsjeti institucije da postoji Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kakav da je, ali dok ne dobijemo bolji da nam omogući da se dalje bavimo istraživačkim radom, a mojim kolegama bi poručila da se bave istraživačkim radom bez obzira na sve prepreke, jer se trud isplati. Bez obzira koliko je teško doći do infomacije, trud se isplati", kazala je Matijašević.
Novinarka Alisa Hajdarpašić je istakla da se nada da će kao što nagrada predstavlja podstrek za dalji rad za nju kao mladoj novinarki, da će priča biti opomena za sve koji zloupotrebljavaju moć i javne funkcije za lično bogaćenje, da sve što rade može biti otkriveno.
"U tome da pošteno i istrajno radimo ovaj posao neće nas zaustaviti ni loši uslovi, zastrašujuci ambijent u kom je izgleda postalo normalno da nas napadaju jer se bavimo istrazivačkim novinarstvom. Priča, kao što je Biljanina i moja, je potrebno mnogo više i nadam se da ćemo svi pojedinačno raditi na unapređenju uslova za rad u novinarstvu. U tome bi nam pomoglo kada bi se osjecali bezbjedno, kada bi napadi na novinare bili sankcionisani i strožije kažnjavani, kada bi nas bolje plaćali za stresan rad, kada bi zakon o SPI bio kvalitetniji, a organi vlasti otvoreniji, proaktivniji i transperentniji", kiazala je Hajdarpašić.
Dodala je da bez slobodnog novinarstva neće biti ni demokratije u Crnoj Gori.
Svetlana Đokić je rekla da se serijalom dokemntarnih emisija za koju je dobila nagradu nastojalo nadležnim organima ukazati da treba da porade na bezbjednosti jer je, kako je rekla, Crna Gora na klimavim nogama.
"Ova nagrada je dokaz da kao društvo možemo da doprinesemo da budemo bezbjedni i da na jedan način možemo uticati na nadležne organe kako bi crnogorsko društvo, ne samo novinari, nego cjelokupno društvo se osjećalo bezbjedno. To je ono što smo željeli da ukažemo ovim projektom, to je ono što smo nastojali i nadam se i uspjeli da ukažemo crnogorskim nadležnim organima da Crna Gora je na klimavim nogama što se tiče bezbjednsoti i da na tome treba da poradi i da ne dozvoli bilo kom da remeti svakodnevicu našeg naroda", rekla je Đokić.
Pozvala je kolege-novinare da se bave što delikatnijim temama.
Marko Vešović kazao je da je ovo podsticaj za istraživačko novinarstvo koje je od presudnog značaja za osvajanje novih demokratskih sloboda.
"Ova nagrada je vrlo važan podsticaj da nastavimo da se bavimo istraživačkim novinarstvom, jer nije nikakva tajna i nije ništa novo ali treba uvijek isticati - mislim da je u ovom trenutku u Crnoj Gori istraživačko novinarstvo od presudno važnog značaja da osvajamo nove demokratske slobode i da u istini pravimo neko društvo po mjeri moderne evropske demokratije 21. vijeka", istakao je Vešović.
Dodao je da i dalje postoje moćinici koji iz raznoraznih razloga biva omogućava da brutalno krše zakone bez ikakvih posljedica što je pokazala i priča za koju je on i još dvoje novinara dobilo nagradu.
Dejan Milovac je kazao da su oni aplicirali sa pričom o korupciji opozicionog gradonačelnika, što je dodatan izazov, jer, kako je kazao, takve priče su rijetke i izazovne.
"Ova priča je pokazala da korupcija ne stanuje samo na adresama vlasti i da imamo slučajeva gdje pojedni opozicioni funkcioneri kad dobiju vlast imaju tu tendenciju da budu korumpirani", rekao je Milovac.
On je povodom priče o slobodnom pristupu informacija kazao da su novinari jako dugo čekali da Zakon koji reguliše tu oblast uđe u proceduru.
"Ova konkretna priča o poslovima Bata Carevića je sto procentno urađeno kroz slobodan pristup informacijama i nešto terenskog rada... Jutros smo dobili odgovor od jedne institcije koja nam je izračunala troškove pristupa informacijama u iznosu od 15 hiljada eura, Vi imate pristup informacijama, ali ga u stvari nemate", rekao je Milovac
Rekao je da mnogo priča nije napisano jer se ne primjenjuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i kazao da je tekst o gradonačelniku Budve Marka Carevića napisan uglavnom na osnovu njega.
Bonus video:
