Više nevladinih organizacija i civilni aktivisti pozvali su Vladu da preispita odluku o neprihvatanju izbjeglica iz Avganistana "u ovoj fazi".
Iz Ministarstva vanjskih poslova juče je saopšteno je da se Crna Gora pridruživanjem izjavi od oko 100 država koju je objavio Stejt Department, "nije obavezala da će privremeno prihvatiti stanovnike Avganistana koji su pomagali savezničkim snagama, pošto takva obaveza nije ni predviđena ovom izjavom.
Iz MVP su naveli da Crna Gora, "u ovoj fazi, neće primati izbjeglice".
"Osim pridruženja saopštenju Stejt Dipartmenta potrebno je preduzeti konkretne mjere podrške licima koja će napustiti svoj dom i tražiti zaštitu u drugoj državi. Međunarodne organizacije i crnogorska javnost razočarani su stavom Vlade Crne Gore da osim podrške kroz saopštenje ne pruži konkretnu podršku izbjeglicama iz Avganistana. Crna Gora mora ostati dosljedna dosadašnjoj podršci građanskom Avganistanu", navodi se u saopštenju.
Ističu da je potrebno da Crna Gora i sada djeluje u skladu sa osnovnim načelima zaštite ljudskih prava i da ponudi privremeni ili trajni smještaj za određeni broj osoba iz Avganistana, u skladu sa svojim mogućnostima.
"Prethodno je potrebno da nadležni organi izvrše procjenu mogućnosti naše države te u odnosu na to organizuju dalje djelovanje. Podsjećanja radi, države regiona Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Hrvatska preduzele su konkretne korake i najavile da će prihvatiti određeni broj izbjeglica iz Avganistana. S obzirom na limitirane mogućnosti naše države potrebno je pružiti podršku onima kojima je u ovim okolnostima najviše potrebna, ovdje se prvenstveno misli na novinare/ke, lidere/kinje NVO sektora, građanske aktivniste/kinje, žene i djecu, pripadnike/ce LGBTI zajednice i druge zajednice koje su i u životnim okolnostima koje nijesu radikalne i ratne, u riziku od socijalne isključenosti ili socijalno isključene".
U saopštenju se navodi da je, prema informacijama kojima javnost trenutno raspolaže, veliki broj građana i građanki Avganistana u strahu od talibana napustio svoj dom i želi da zatraži zaštitu u nekoj od država Evrope.
"Crna Gora je, poštujući međunarodno pravo a u odnosu na svoje kapacitete i mogućnosti, do sada bila sigurna tranzitna ruta za migrante, ali je i pružila sigurnost određenom broju lica koji su iz opravdanog straha za svoj život napustila matičnu državu. U cilju razvoja otvorenog i demokratskog društva tražimo od Vlade Crne Gore da revidira stav i da dozvoli da se za određeni broj izbjeglica iz Avganistana dozvoli prihvat u Crnoj Gori. Nejasan je stav u kojem se pružanje podrške dijeli na određene faze, jer za lica koja imaju opravdani strah za svoj život duži protok vremena može donijeti samo više negativnih posljednica. Stoga je potrebno da cjelokupno društvo reaguje blagovremeno kako bi se, onima koji to žele, pružila adekvatna podrška".
U saopštenju se podsjeća da je Crna Gora od 2010. godine do 16. septembra 2020. godine bila učesnik mirovne misije "Odlučna podrška" i ISAF u Avganistanu.
"U toku desetogodišnjeg perioda u Avganistanu je boravilo 550 crnogorskih vojnika koji su nastojali da pruže podršku lokalnom stanovništvu na putu izgradnje mira i stabilnosti. Iako je u misijama učestvovao veliki broj država rezultati koji su postignuti nijesu dali dugoročan efekat. Ljudska prava u vjerski radikalizovanom društvu su ugrožena i ne daju pravo na bilo kakvu slobodu i različitost", navodi se u saopštenju.
Povezani članci
Potpisnici saopštenja su izvršna direktorica Juventasa Jelena Čolaković, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra Danijel Kalezić, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković, izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, programska direktorica Expeditio Biljana Gligorović, izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, izvršna korodinatorka SOS za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić Nataša Međedović, izvršna direktorica Bona Fide Pljevlja Sabina Talović, aktivistkinja ženskog i mirovnog pokreta Aida Petrović, predsjednica Upravnog odbora NVO Ženski glasovi Olja Raičević i predsjednica društva dr Martin Schneider Jacoby Association Zenepa Lika.
Bonus video:
