apel Mještana potkomovskih katuna Vladi

Zaustavite sječu stabala, ponovo se uništava Park prirode Komovi

"Komovi će morati da budu stvarno, a ne samo deklarativno zaštićeni. Ako to ne učini država, mi ćemo, makar morali da stražarimo pored svakog stabla, jer u Crnoj Gori ima više ljubitelja prirode nego devastatora”, poručio je Ćulafić

17377 pregleda 66 reakcija 9 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

U Parku prirode Komovi bjesomučno se krčmi bukova i šuma smrče, što narušava ekosistem, tvrde mještani koji ljeta provode na katunima ispod Koma.

Jedan od njih, Mikša Ćulafić iz Andrijevice, rekao je “Vijestima” da se proteklih nekoliko dana uveliko doznačuju nova stabla predviđena za sječu, uprkos tome što je šuma već prorijeđena i maltene uništena.

”Stanje šume još je gore nego prije par godina kada zvuk testere nije prestajao. U srcu Komova, u zaštićenoj zoni Parka prirode, ovih dana uveliko se doznačuje velika količina bukovog i smrčevog stabla... Koliko imam saznanje, u ovom dijelu doznaka se vrši na osam hiljada kubika, što je nedopustivo za ovaj crnogorski biser”, rekao je on.

Ćulafić, koji najveći dio godine provodi na Božićkom katunu, svjedok je dugogodišnjeg uništavanja šume na Komovima, ali i flore i faune, kao i staništa mrkog medvjeda koji je u “svim normalnim zemljama zakonom zaštićen”.

Koncesionari su već ranije ostavili pustoš na toj planini - gotovo svuda su panjevi, ostaci posječenih grana, ogoljene i devastirane površine.

Andrijevčanin kaže da su od novog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Aleksandra Stijovića očekivali da stane na kraj devastaciji crnogorskih šuma.

”Prethodna vlast uništila je privredu, ugasila sela, a onda kada je samo još to ostalo, počeli su besomučno da uništavaju prirodu, kao da je sve to njihovo. U ovom kraju napravili su veliki zločin. Kada su otišli s vlasti mislili smo da je našim mukama došao kraj, ali očigledno nije. Nadali smo se da će ministar Stijović, čovjek od struke i znanja, već u prvim danima mandata zaustaviti sječu šume kako bi izvori nastavili da teku svojim tokom, i kako bi nam ostali zdravi putevi, ali on to nije uradio i mi u potkomovlju još nemamo miran život”, rekao je on.

Taj domaćin iz Božićkog katuna apelovao je na ministra Stijovića i predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da spasu šume Komova, poručivši da će, ako vlast to ne uradi, mještani sami braniti prirodu.

Rekao je i da je sječa planirana u dijelu gdje su glavni izvori i glavni pašnjaci za stoku.

”S obzirom na to da nam je baš na ovom području na kom doznačuju stabla za sječu najveći broj izvora, i da drugih nemamo, javno apelujem na premijera Krivokapića i ministra Stijovića da čuju naš vapaj, sagledaju razmjere ovog problema i da hitno zaustave devastaciju Komova. U suprotnom, moraćemo sami krenuti u odbranu ovog kraja, kao što su to naši preci radili”, poručio je Ćulafić.

On je pozvao sve ljubitelje prirode, planinare koji posjećuju Komove, nevladine organizacije, građanske inicijative i društva koja se bore za zaštitu prirode... da im pomognu u odbrani šuma.

”Ne smijemo dozvoliti da se i dalje opšte dobro podređuje interesima privilegovanih koncesionara, koji godinama uništavaju crnogorske šume. Naprotiv, krajnje je vrijeme da krenemo s obnavljanjem šuma kako bi i generacijama koje ostaju iza nas ostavili makar dio ove ljepote, a ne samo ruglo, uništenu i sprženu zemlju”, rekao je on.

Ćulafić, koji je redakciji “Vijesti” dostavio fotografije doznačenih stabala i uništenih predjela, tvrdi da su i bez planirane sječe onom prethodnom ugroženi lokalni putevi, pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi...

Podsjeća i da šume Komova nije spasilo ni to što je ta planina proglašena Regionalnim parkom prirode, jer to ništa ne znači šumskoj mafiji koja nemilosrdno uništava sve pred sobom.

Prema Zakonu, Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivisano područje kopna i/ili mora, koje karakteriše visok nivo biološke raznovrsnosti i/ili geoloških vrijednosti sa značajnim predionim, kulturno-istorijskim vrijednostima i ekološkim obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.

”U parku prirode zabranjeno je vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka”, propisano je Zakonom.

U zaštićenim područjima, kakvo je i područje Komova, zabranjeno je njihovo korišćenje na način koji prouzrokuje oštećenje zemljišta i gubitak njegove prirodne plodnosti, oštećenje površinskih ili podzemnih geoloških, hidrogeoloških i geomorfoloških vrijednosti... osiromašenje prirodnog fonda divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, smanjenje biološke i predione raznovrsnosti, zagađivanje ili ugrožavanje podzemnih i površinskih voda.

Ćulafić tvrdi da neplanska i prekomjerna sječa šume, koja traje godinama, ima za posljedicu sve navedeno.

Podsjeća da su za Komove određene zone zaštite II i III stepena, ali da država ne čini ništa da zaustavi nepovratno uništavanje te planine.

”Već pune tri decenije Crna Gora je samo na papiru ekološka država, u stvarnosti, daleko smo od toga. Obilježavanje godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom dočekujemo s uništenom prirodom, opustošenim planinama, zarobljenim i devastiranim rijekama, betoniranim plažama... Gotovo na svakom pedlju države građani biju bitku da sačuvaju svoj kraj i njegove ljepote, a za to vrijeme političari samo potpisuju neke deklaracije, studije... pričaju jedno, a onda rade drugo i podobnima daju koncesije na ono što je opšte dobro. Komovi će morati da budu stvarno, a ne samo deklarativno zaštićeni. Ako to ne učini država, mi ćemo, makar morali da stražarimo pored svakog stabla, jer u Crnoj Gori ima više ljubitelja prirode nego devastatora”, poručio je Ćulafić.

”Vijesti” od Uprave za šume očekuju odgovor na pitanja o sječi šume u području Komova, koja su im poslata juče poslije podne.

Preporučujemo za Vas