REAGOVANJE VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

Oslobađajuće presude po optužnicama SDT-a u 13 predmeta

Za proteklih pet godina po optužnim aktima SDT-a osuđujuće presude donijete su protiv ukupno 420 fizičkih i pravnih lica, protiv tri lica donijete su odbijajuće presude, dok je protiv sedmoro lica obustavljen postupak, a u odnosu na ukupno 440 fizička i pravna lica optužni akti se i dalje nalaze u fazi suđenja

5054 pregleda 6 komentar(a)
Foto: SAVO PRELEVIC
Foto: SAVO PRELEVIC

Povodom teksta pod naslovom “Samo četvrtina optužnica SDT-a završena osuđujućom presudom” objavljenog u “Vijestima” 15. 01. 2022. reagovalo je vrhovno državno tužilaštvo. U reagovanju se navodi:

”U navedenom tekstu se usljed očitog nerazumijevanja, porede neuporedivi podaci i javnost dovodi u zabludu. Ne želimo da vjerujemo da je pogrešno predstavljanje podataka rezultat loše namjere autora teksta, koji se upustio u analizu neuporedivih podataka i izvođenje pogrešnih zaključaka na osnovu takve analize, što navodi na zaključak da je riječ o površnom pristupu temi koja zahtijeva ozbiljnost.

Naime, pojašnjavamo javnosti, ali i autorima teksta da po optužnim aktima tužilaštva mogu biti donijete tri vrste presuda – osuđujuća, oslobađajuća i odbijajuća, koji podaci se u navedenom tekstu ne saopštavaju, već se za predmete u kojima nije donijeta odluka, iznijetim podacima i zaključcima aludira da je Sud već donio oslobađajuću presudu.

Zbog svega navedenog informišemo javnost, ali i podsjećamo autore teksta da se ukupan broj slučajeva koji je okončan oslobađajućom presudom ne može miješati sa podatkom o broju predmeta koji su i dalje u toku pred Sudom i koji još nisu okončani.

S obzirom na to da ovakav način saopštavanja ozbiljno nanosi štetu u radu tužilačke organizacije, da bi javnost sa njima bila upoznata, saopštavamo precizne podatke za Specijalno državno tužilaštvo, Više državno tužilaštvo u Podgorici i Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru za koja su u objavljenom tekstu iznijeti netačni podaci.

Specijalno državno tužilaštvo, u periodu od 2016. do decembra 2021. godine, podnijelo je optužne akte protiv ukupno 850 lica (protiv 778 fizičkih i 72 pravna lica). U odnosu na broj optuženih lica oslobađajuće presude donijete su protiv 19 fizičkih i pravnih lica, i to u ukupno 13 predmeta, a ne u 194 slučaja kako je u navedenom tekstu i kroz tabelu prikazano. Činjenica da je podatak predstavljen u tekstu skoro 15 puta veći od stvarnog dovoljno govori o površnom pristupu ovoj temi autora teksta.

Za period od proteklih 5 godina po optužnim aktima SDT-a osuđujuće presude (kazna zatvora, novčana kazna, uslovna osuda i rad u javnom interesu) donijete su protiv ukupno 420 fizičkih i pravnih lica, za 9 pravnih lica izrečena je kazna prestanak pravnog lica brisanjem iz CRPS-a, protiv 3 lica donijete su odbijajuće presude, dok je protiv 7 lica obustavljen postupak, a u odnosu na ukupno 440 fizička i pravna lica optužni akti se i dalje nalaze u fazi suđenja.

U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici tokom prethodnih šest godina sve optužnice su bile potvrđene, uključujući i one koje su bile vraćene na dopunu. Što se tiče ukupnog broja slučajeva koji nije okončan osuđujućim sudskim presudama, odnosno 391 optuženje kako je to navedeno u tekstu i u pratećem tabelarnom prikazu, napominjemo da se ovaj broj odnosi na optuženja koja još nisu okončana kod nadležnog Suda, a nikako na oslobađajuće presude, kako se pogrešno zaključuje u tekstu. Potvrda pogrešnog zaključivanja jeste i podatak da je prosjek osuđujuih presuda u predmetima iz nadležnosti Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u prethodnih šest godina bio veći od 93%.

Od 2016. do 2020. godine pred Sudom su riješena 1923 optuženja Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, od čega je donijeto 56 oslobađajućih odluka, što znači da procenat oslobađajućih presuda u odnosu na ukupan broj optuženja iznosi samo 2,91 %, što dovoljno govori o kvalitetu podnijetih optužnih akata.

Napominjemo da je u zahtjevu koji je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru NVU “Centar za građanske slobode” nije tražio dostavu podataka o ukupnom broju optuženja u periodu od 2016. do 2020. godine već samo informaciju o optuženjima koja nisu okončana pravosnažnom osuđujućom presudom, zbog čega, u odgovoru, podatak o ukupnom broju optuženja nije ni dostavljen.

Ističemo da je od 107 optuženja koja nisu rezultirala osuđujućom presudom, u periodu od 2016. do 2020. godine, donijeto 56 oslobađajućih odluka, dok se u ostalim predmetima u kojima nije donijeta osuđujuća presuda radi o odbijajućim presudama i obustavljenim postupcima, koji su posljedica različitih okolnosti kao što su: smrt okrivljenog, zastara krivičnog gonjenja pred sudom, izmjena zakonskih propisa, a koje okolnosti se ni u kom slučaju ne mogu pripisati lošem radu ovog tužilaštva.

Veoma je važno napomenuti da se svi podaci o broju osuđujućih, oslobađajućih i odbijajućih presuda nalaze u godišnjim izvještajima tužilaštava, koji su javno dostupni podaci i koji se mogu koristiti za svaku vrstu ozbiljne analize, što je u konkretnom slučaju očito izostalo. Da je ozbiljna analiza izostala potvrđuje i navođenje podatka o procentu od više od 90% prijava koje su odbačene usljed zastare, što nije tačno.

Osim toga, ukazujemo javnosti da o kvalitetu optužnih akata odlučuje Sud prilikom kontrole i potvrđivanja optužnica odnosno prilikom prethodnog ispitivanja optužnog predloga u skraćenom postupku. Dakle, kvalitet optužnih akata ne ocjenjuje Tužilački savjet, jer za to nije ni nadležan, već je u okviru postojećih zakonskih normi Tužilački savjet ovlašćen da odlučuje o pritužbama koje se odnose na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca”, navodi se u reagovanju kabineta Vrhovnog državnog tužilaštva.