Decenijski simbol Kolašina postaje ruina

Spomen dom, jedan od objekata po kome je grad poznat ni ove godine nije na listi prioriteta. Za renoviranje nekadašnjeg ponosa Kolašina treba izdvojiti tri miliona eura

12146 pregleda 6 komentar(a)
Spomen dom Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović
Spomen dom Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

Da je bar djelimično realizovan četvorogodišnji Strateški plan razvoja opštine Kolašin, donesen 2017. godine, zgrada Spomen doma, višedecenijskog simbola grada, sada ne bi bila ruina.

Za rekonstrukciju tog objekta, u kojem su kancelarije lokalne uprave i Uprave za nekretnine, pojedinih političkih stranaka, UBNOR-a…, procijenili su autori plana, potrebno je tri milona eura.

Novac potreban za te investicije lokalna uprava tada je planirala da obezbijedi iz opštinskog budžeta, uz pomoć Vlade i investitora, odnosno donatora. Ni mnogo ranije nijesu nalazili načine da spasu od propadanja zgradu, ali je u svakom četvorogodišnjem razvojnom planu grada, tokom minulih decenija, to najavljivano.

Rekonstrukcija Spomen doma, jedne od najprepoznatljivijih zgrada u Kolašinu ni ove godine, kao ni decenijama ranije, nije među prioritetima ni Opštine ni države. Za sitnije radove na toj zgradi biće izdvojene samo sitnije sume novca iz lokalnog budžeta.

Nekadašnji ponos grada, podignut kasnih sedmadesetih godina prošlog vijeka, u znak sjećanja na zasjedanje ZAVNO-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja), građen je po ideji slovenačkog arhitekte Marka Mušiča. Pored dugotrajne nebrige i besparice, sadašnjem stanju “najznačajnijeg arhitektonskog obilježja centra Kolašina”, kažu stariji Kolašinci, doprinijele su i greške napravljene tokom i neposredno poslije gradnje.

Zgrada je, tvrde, useljena ranije nego što je planirano, jer je sedamdesetih godina objekat u kome su bile kancelarije Opštine uništen u požaru. Pored toga, navodno, betonski krovovi nikada nisu bili dobro rješenje za kolašinsku klimu. Mimo projekta, naknadno je dograđen ravan dio, za potrebe opštinske administracije.

U lokalnoj upravi godinama tvrde da je to finansijski preambiciozan projekat za lokalni budžet.

Nekada ponos, a sada propada
Nekada ponos, a sada propadafoto: Dragana Šćepanović

Nije bilo ništa ni od obećanja bivšeg ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, koji je prije tri godine obećao da će “taj objekat, kao kulturno-istorijski spomenik, biti predmet pažnje države.

On je tada i objasnio da za tu zgradu treba napraviti projektnu dokumentaciju, a “možda i kroz neki oblik privatno-javnog partnerstva doći do najboljeg rješenja”. To, navodno omogućava i novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Nije do sada ništa urađeno da se ta mogućnosti i iskoristi.

U starim strateškim planovima bila je predviđena rekonstrukcija velike kongresne sale sa 600 mjesta, koja je decenijama služila kao magacinski prostor. Da bi dobio novo ruho i služio prvobitnoj namjeni, procijenili su autori novijeg razvojnog plana, potrebno je čak tri milona eura.

”Postojeći objekti kulture imaju neadekvatnu opremljenost u smislu prezentovanja nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Za kulturne događaje potrebna je audio i video oprema, rekviziti i oprema za izvođenje predstava. Takođe, potrebna je posebna oprema za čuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa. Zgrada Spomen doma je u veoma lošem stanju, krov prokišnjava, stolarija je dotrajala. Uz sve to, zgrada je krajnje energetski neefikasna”, navodi se u opisu projekta.

Kako su nedavno ocijenili u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, taj objekat je čak i najočigledniji primjer energetske neefikasnosti u Kolašinu, jer godišnje troši 25.000 eura za struju.

Prije nekoliko godina, Spomen dom je bio jedan od četiri projekta “poslijeratnog graditeljskog nasljeđa sa potencijalnim scenarijom razvoja” koje je Crna Gora predstavila na venecijanskom Bijenalu arhitekture.

Po izboru Word Monuments Fund, ta zgrada se našla među 30 najatraktivnijih arhitektonskih dostignuća na svijetu. Planovi Vlade i Opštine nekada su bili i da se, nakon rušenja, na tom mjestu gradi turističko-poslovni kompleks. Finansijska kriza je osujetila te planove, pa je objekat, neobičnog izgleda, ostao. Do početka devedesetih godina minulog vijekla za održavanje zgrade bila je zadužena država. U budžetu se nalazila stavka kojom su određena novčana sredstva bila opredijeljena za popravke, ali i nekoliko zaposlenih na održavanju Spomen doma.

Navodno, na predlog tadašnje Narodne stranke iz budžeta izbrisana je ta stavka i država je prestala da se stara o najpoznatijoj kolašinskoj zgradi.

Bonus video: