Kontrolu kvaliteta vode na kupalištima rijeka širom Crne Gore ne sporovode državne institucije, dok iz civilnog sektora navode da barataju samo podacima koje prikupe na terenu i kroz prijave (fotografije i snimke) građana.
Nadležni objašnjavaju da rade opštu kontrolu kvaliteta vode rijeka, ali ne i specifično na kupalištima. Iz nevladine organizacije Grin houm (Green home) upozoravaju da od građana često primaju različite prijave - od raznog otpada koji pluta rijekom, do eksploatacije pijeska i šljunka.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju planira (ZHMS) kazali su “Vijestima” da će kontrolu kvaliteta voda početi tokom ovog mjeseca.
Precizirali su da su rezultati prošlogodišnjih ispitivanja 19 rijeka pokazali da sa 28 lokacija vode nisu imale zadovoljavajući kvalitet.
Kontrola za sad samo za morsku vodu
Iz ZHMS kažu i da “kontrolom treba da se utvrdi hemijski i ekološki status određenih vodnih tijela površinskih voda preko hemijskih elemenata (hemijski status) i osnovnih fizičko-hemijskih, bioloških i hidromorfoloških elemenata kvaliteta (ekološki status) sa ciljem da se utvrdi da li voda ima potrebni kvalitet, odnosno dobar status - da li je vodno tijelo opterećeno i ako jeste koliko je opterećeno”. Na osnovu toga, objašnjavaju, treba da se sprovedu propisane mjere”.
”Kvalitet površinskih voda, a time i rijeka prati Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju - Odsjek za kvalitet voda, prema Pravilniku o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda i Programu monitoringa koji predlaže Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a usvaja Vlada za svaku godinu”, naveli su iz ZHMS.
Pojasnili su da se ove godine monitoring voda planira tokom juna i da se radi uzorkovanje, u četiri serije, na godišnjem nivou.
Zavod, precizirali su, ne prati kvalitet voda na kupalištima rijeka.
”Taj aspekt ne zahtijeva navedeni pravilnik i uopšte praćenje vode sa mikrobiološkog kvalita. Postoji posebni Pravilnik o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje. Još nijesu određena kupališta za kopnene vode i procedura oko svega vezano za vode za kupanje je u toku i u nadležnosti Ministarstva. Monitoring se još ne sprovodi za slatke vode, već samo za morsku. Moguće da postoje zahtjevi lokalnih jedinica nekim drugim laboratorijama za ispitivanje kvaliteta vode sa mjesta gdje se ljudi okupljaju i kupaju tokom ljeta”, objašnjavaju iz ZHMS.
Zavod, navode iz te institucije, prati elemente kvaliteta vode i to u mjeri mogućnosti - finansijskih sredstava, tehničke opremljenosti i kadrovskih potencijala.
Kažu i da bi se ispoštovalo sve što traži Pravilnik, bio bi to složen i obiman posao, jer je propis usklađen sa zahtjevima Okvirne direktive Evropske unije.
”Na osnovu rezultata analiza prošlogodišnjeg ispitivanja 19 rijeka, sa 28 mjesta vode nijesu imale zadovoljavajući kvalitet. Najbolji kvalitet je pokazan na osnovu osnovnih fizičko-hemijskih parametara, a ono što doprinosi najviše da status nije dobar je biološki element makrozoobentos”.
Objasnili su da je to jedna lepeza od 13 indeksa, koji imaju različita gledišta i ima slučajeva da 12 indeksa pokaže dobar status, a da je samo jedan nezadovoljavjući.
”Propisi su takvi da se kvalitet proglašava u kategoriju umjeren, loš ili vrlo loš. Treba iznijeti da za biološke elemente nijesu još određene referentne vrijednosti, nego se uzimaju za sličan tip iz hrvatske metodologije”.
Negativan uticaj i na kvalitet vode i na ekosistem
Iz nevladine organizacije “Grin houm” su “Vijestima” kazali da ne rade kontrolu kvaliteta voda, već terenski kontrolišu stanje rijeka kako u Podgorici, tako i u drugim opštinama (obilazak lokacija, mapiranje ekoloških pritisaka i sl.).
”Redovno dobijamo prijave od građana putem društvenim mreža i našeg SOS telefona o nelegalnim aktivnostima koje primijete na rijekama. To je dosta čest slučaj sa Cijevnom i Moračom, kao i sa cijelim tokom Zete. Ovakve aktivnosti - nepropisno odlaganje otpada u koritu i na obalama, eksploatacija šljunka i pijeska, kao i ispuštanje otpadnih voda u rijeke definitivno utiču negativno kako na kvalitet vode, tako i na ekosistem”, saopštili su iz te NVO.
Prema izvještaju “Informacije o stanju životne sredine u Crnoj Gori”, kako su istakli, a koji radi Agencija za zaštitu životne sredine, podaci o kvalitetu voda govore da u 2020. godini od 38 ispitivanih lokaliteta rijeka, status vode je bio dobar, odnosno zadovoljio je zahtijevani kvalitet, na samo dvije lokacije, dok su ostali lokaliteti bili izvan zadovoljavajućeg statusa.
”Ovo se odnosi na opšti kvalitet voda. Rijeke zasigurno trpe veći uticaj danas nego ranije. Kada je riječ o Podgorici, prisutna je povećana izgradnja stambenih i poslovnih objekata, povećana naseljenost, samim tim je i nedovoljna infrastruktura za odlaganje otpada u velikom broju naselja. Sve navedeno utiče da stanje voda nije na zavidnom nivou, a svakako ne bolje nego ranijih godina. Kada govorimo o zagađenju u Podgorici, svakodnevno smo svjedoci narušavanja ekološkog stanja rijeka na razne načine. Prisutne su vode koje dospijevaju iz industrije, eksploatacija šljunka i pijeska, a najveći problem jeste otpad koji se odlaže na obalama i koritu rijeka, kako komunalni tako i građevinski. To definitivno govori da građani nisu svjesni koliko su rijeke značajne, kako za životnu sredinu tako i za njih same, te se ponašaju nemarno, što govori o razvoju društva i ekološke svijesti”.
Međutim, iz ZHMS tvrde da je stanje kvaliteta površinskih voda bolje posljednjih godina, u zavisnosti od “mjesta i vodnog tijela”.
”Tome doprinose možda izgrađena postrojenja za preradu otpadnih voda u nekim opštinama, uklanjanje nekih deponija sa obala, rad NVO i uticaj na svijest građana. Pored antropogenog uticaja na kvalitet utiču i prirodni faktori meteorološki uslovi i proticaji, nivoi vode i razna spiranja iz okruženja”, zaključuju iz ZHMS.
Bonus video:
