Akvaponija – nova šansa za zaposlenje

Eparhija će obučiti 14 nezaposlenih osoba za rad u akvaponijskoj proizvodnji

"Projekat ima za cilj povećanje poslovnih kompetencija i zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije mladih, žena i lica sa invaliditetom u inovativnoj akvaponijskoj proizvodnji, te povećanje mogućnosti zapošljavanja u oblasti alternativne ekološki održive poljoprivrede i akvakulture u manje razvijenim opštinama", kazao je protođakon Konstantin Dojić, koordinator projekta

3808 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Svetlana Mandić
Foto: Svetlana Mandić

Nakon što je 2018. godine uspješno realizovan projekat „Artos – prilika svima“ i udareni temelji akvaponijskoj proizvodnji, nakn što je plastenik u nikšićkom naselju Mrkošnica, u kojem se vrši akvaponijska proizvodnja povrća i ribe opravdao održivost pa je i nakon okončanja projekta rad u njemu nastavile dvije osobe sa invaliditetom, eparhija budimljansko-nikšićka je odlučila da ode korak dalje.

U sklopu projekta „Artos – prilika za inovativno zaposlenje“, koji je predstavljen na današnjoj konferenciji za novinare, eparhija će obučiti 14 nezaposlenih osoba za rad u akvaponijskoj proizvodnji, a najmanje njih šestoro imaće priliku da dobije zaposlenje kod šest poljoprivednih preduzetnika, dok će jedan trener-dizajner biti zaposlen u eparhiji.

Svi oni radiće tokom trajanja projekta i najmanje šest mjeseci nakon njegovog okončanja, dok će poljoprivredni preduzetnici dobiti podršku za pokretanje akvaponijske proizvodnje u maksimalnom iznosu od 15.000 eura. Javni poziv za preduzetnike eparhija je objavila danas, a prvi sastanak sa zainteresovanima obaviće 11. jula.

„Projekat ima za cilj povećanje poslovnih kompetencija i zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije mladih, žena i lica sa invaliditetom u inovativnoj akvaponijskoj proizvodnji, te povećanje mogućnosti zapošljavanja u oblasti alternativne ekološki održive poljoprivrede i akvakulture u manje razvijenim opštinama: Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Ove opštine su zbog velike stope nezaposlenosti, kao i zbog specifičnih geoloških i klimatskih uslova veoma pogodne za razvoj akvaponijske proizvodnje“, kazao je protođakon Konstantin Dojić, koordinator projekta.

Projekat finansira Evropska unija, posredstvom Ministarstva finansija i socijalnog staranja Crne Gore, kroz IPA II fond, a u okviru programa Podrška zapošljavanju u manje razvijenim opštinama u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost projekta je 222.492 eura, od čega sufinansiranje Evropske unije iznosi 205.772 eura.

Akvaponijski plastenik u naselju Mrkošnica koji je otvoren 2018.
Akvaponijski plastenik u naselju Mrkošnica koji je otvoren 2018.foto: Svetlana Mandić

„Neki se čude otkud crkva u nekim inovacijama. Crkva je uvijek u tome bila, nije to nešto novo. Ljudi doživljavaju crkvu kao neku kočnicu svakom napretku, a to nije tako“, kazao je Dojić.

Đorđo Borović, iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kazao je da je ispitivanje tržišta rada pokazalo da svi imaju problem sa kvalifikovanom radnom snagom, da im nedostaju sredstva za obuku radnika, mentorski rad, za probni posao.

„Baš zbog toga jedan dio ovog programa, koji je vrijedan 18 miliona, namijenjen je za zapošljavanje i obučavanje nezaposlenih lica. Najbitnija stvar je što, u ovom slučaju ne, ali na primjer u ostalim slučajevima imaju mogućnost da dobiju bespovratna finansijska sredstva za obuke za zanimanja koja im trebaju. U ovom slučaju to je inovativno zapošljavanje i inovativna znanja koja su sigurno potrebna u većem dijelu Crne Gore“, kazao je Borović.

Aleksandrina Vujačić, dizajner permakulture (umijeće rada u skladu sa pririrodom) kazala je da smo okruženi raznim tehnologijama, ali ne onim koje trebamo, jer tehnologija „sama po sebi nije ni put ni bespuće“.

„Tehnologija je ono što mi sa njom uradimo“, kazala je Vujačić i skrenula pažnju kako bi u školama trebalo započeti obuke da učenici na vrijeme shvate da treba da se radi u skladu sa prirodom, a ne na njenu štetu.

Akvaponija je simbiotski metod uzgoja ribe i biljaka, sposoban da koristi sušno zemljište bez značajnih vodnih resursa za hortikulturu i akvakulturu, povećava efikasnost rada i proizvodi velike količine organske hrane po jedinici površine na neplodnim površinama sa minimalnim količinama vode – do 95 odsto manje u odnosu na konvencionalne metode.