Port Milena teško oboljela, neophodna stručna ekspertiza

Varaju se svi koji vjeruju da će samim ubrizgavanjem svježe vode biti riješeni svi problemi, šta ćemo sa betonskim i metalnim konstrukcijama ispod oba mosta, misle li da će odsustvo novih fekalija ukloniti nagomilani fekalni talog sa dna..., ocijenio Hodžić

43338 pregleda 18 komentar(a)
Nekada čuveno mrestilište, danas veliki problem, Foto: Samir Adrović
Nekada čuveno mrestilište, danas veliki problem, Foto: Samir Adrović

Projekat koji je u finišu realizacije i dva u najavi u skorije vrijeme, obećavaju bolje dane za Port Milenu, ali poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić tvrdi da to nije dovoljno da se nekad najvećem mrestilištu ribe na Mediteranu vrati makar malo starog sjaja.

Projekat izgradnje kanalizacionog sistema za četiri ulcinjska naselja, Donja Bratica, Bijela Gora, Totoši i Kodre, vrijedan skoro pet miliona eura, ušao je u finalnu fazu. Hodžić je kazao da je to izuzetno značajno za cijeli grad, razvoj turizma, ali i za Port Milenu, jer će prestati odlivanje fekalija Braticom u kanal, budući da su sva četiri naselja, koja su bila bez regulisane kanalizacione mreže, manje-više gravitirala rječici.

”Čini mi se da je neko iz bivše lokalne vlasti kazao da će realizacijom tog projekta stanje u Port Mileni biti bolje i 50-70 odsto. Naravno, to su gluposti i laičke političke priče koje slušamo već više od 30 godina i zbog kojih je Ulcinj danas tu gdje jeste - osiromašen i zapušten, i poslije Pljevalja vjerovatno najeksploatisanija opština u državi”, kazao je Hodžić “Vijestima”.

Naveo je da projektom nije predviđeno naselje Đerane, koje gravitira Port Mileni, kao ni većina kuća sagrađenih na samim obalama kanala.

Pozdravio je najavu da će uskoro biti otčepljen i kolektor na rtu Đerane, što bi takođe trebalo da doprinese čistijoj vodi u Port Mileni.

”To je dobra vijest jer će kolektorom fekalije ići oko kilometer i po daleko u more. Svakako, to je veoma značajno i za Port Milenu”, kazao je Hodžić.

Podsjetio je da je taj problem mogao biti riješen i prije više od 15 godina kada je on formirao ekipu koja je mogla da zakrpi nastalu pukotinu.

”Nijesmo naišli na razumijevanje tadašnjih lokalnih vlasti. Ne znam zašto, možda zato što sam ja inicirao rješenje iako to uopšte nije bilo bitno, važno je bilo da se kolektor osposobi, ali džaba”.

Sancija kolektora, kako je najavio v. d. sekretara za investicije Minir Karamanaga, trebalo bi uskoro da počne kao prioritetna aktivnost izvođača radova na realizaciji projekta vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, vrijednog skoro 20 miliona eura. Svečanost povodom početka radova na tom projektu najavljena je za 31. mart.

Hodžić je kritikovao i aktuelnu lokalnu vlast “jer ga ne zovu da prisustvuje sastancima čija je tema rješavanje problema na Port Mileni”.

”Ko može bolje da zna kako riješiti te probleme na pravi način od nas Ulcinjana. Dželal Hodžić je na Port Mileni prisutan više od pola vijeka i onda kada je bila simbol grada i od kada je postala problem”.

Odredila i sudbinu Solane
Odredila i sudbinu Solanefoto: Samir Adrović

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari i izvršni direktor Fonda za žaštitu životne sredine Crne Gore (Eko fond) Draško Boljević potpisali su nedavno Memorandum o saradnji kojim je planirana saradnja na realizaciji zajedničkih projekata i aktivnosti koje za krajnji cilj imaju poboljšanje kvaliteta života i zaštite životne sredine i energetske efikasnosti u Ulcinju i Crnoj Gori. Osnovni cilj potpisivanja Memoranduma je organizovanje zajedničkih akcija čišćenja kanala Port Milena, koje će Eko-fond i Opština Ulcinj uvrstiti u svoje ovogodišnje programe rada. Opština Ulcinj će, dogovoreno je, dostaviti Eko-fondu svu neophodnu dokumentaciju kako bi blagovremeno počela priprema akcije...

Hodžić: Pogrešan pristup, neophodne tri faze

Hodžić tvrdi da je to pogrešan pristup rješavanju problema.

”Port Milena nije ni političko ni mehaničko pitanje, već par ekselans ekspertsko pitanje. Kako će da čiste kanal, sa koje strane će da počnu…? Za to treba projekat, ekspertski”.

Hodžić je Port Milenu uporedio sa još živućim, ali teško oboljelim pacijentom od više bolesti.

”To ne može da riješi jedan ljekar, zar ne. Potreban je konzilijum specijalsita svih struka, da bi se utvrdila dijagnoza. Nakon toga ide terapija i eventualni oporavak. E, Port Mileni treba takav konzilijum, komisija od eksperata svih struka koja će locirati i idintifekovati sve probleme i dinamiku i načine za njihovo efikasno rješavanje. U komisiji moraju biti Ulcinjani - civilni sektor, ribari, mještani...”

Hodžić je dodao da se varaju svi koji vjeruju da će samim ubrizgavanjem svježe vode biti riješeni svi problemi.

”Vjerovatno neki, ali ne i svi. Šta ćemo sa betonskim i metalnim konstrukcijama ispod oba mosta, misle li da će odsustvo novih fekalija u nekim izvjesnim količanama ukloniti nagomilani fekalni talog sa dna, koji je sada ko zna koliko dubok. To je kao u pomenutom slučaju o oboljeljom pacijentu - možda će mu hirurg upsješno operisati srce, ali njemu ostaju bolesni bubrezi, pluća, krvotok...”

Hodžić je mišljenja da bi stanje u Port Mileni trebalo riješiti u tri faze.

”Prva faza od ušća do Starog mosta, druga od Starog do Novog mosta i treća od Novog mosta do kraja. Svi ti djelovi kanala imaju zajedničke probleme, ali i dosta divergentnih”.

Nije političko već ekspertsko pitanje: Dželal Hodžić
Nije političko već ekspertsko pitanje: Dželal Hodžić foto: Samir Adrović

”Vijesti” su prije dvije godine objavile da je vodeni tok Port Milene znatno sužen u posljednjih nekoliko decenija, budući da je uzurpirano oko 6 hektara zemljišta na obalama kanala.

”Izgradnjom objekata i proširenjem dvorišta, nasipanjem zemlje i šuta, površina ulcinjskog kanala Port Milena smanjena je za 62 hiljade kvadrata u posljednjih pola vijeka, a njegove obale u zadnja dva kilometra prema ušću u prosjeku su bliže za 31 metar”, pokazalo je istraživanje firme “Etalon geo office” iz Danilovgrada, u koje su “Vijesti” imale uvid.

Ukupna tržišna vrijednost zemljišta, prema tom istraživanju, nastalog nekontrolisanim nasipanjem, danas se kreće između 10 i 20 miliona eura.

”Vijestima” je tada potvrđeno da se vještački stvoreni kvadrati zemljišta vode na Vladu u katastarskim knjigama, odnosno da vlasnici okolnih imanja i kuća nijesu vlasnici, već samo korisnici nasute površine...

Hodžić je kazao da bi državne i opštinske institucije morale i tu hitno da reaguju.

”I da utvrde stvarne granice kanala koje su nekad postojale, a ne zatečene”.

Objekti izgrađeni na površini koja je nekada pripadala vodenom toku kanala, u listu nepokretnosti imaju zabilježbu - građenje na tuđem zemljištu.

Da nije bilo Porata, teško da bi bilo i Solane

Postanku luke i kanala prethodila je realizacija velikog državnog projekta za isušenje Zoganjskog jezera.

Kapetan Dinko Franetović je u svojoj knjizi naveo da je inženjer Josip Slade 1881. godine izradio projekat za isušenje Zoganjskog jezera, jer je nivo vode u njemu oscilirao u velikim amplitudama i konstantno ugrožavao poljoprivrednu proizvodnju.

Kako je Franetović zapisao, sljedeće godine državni senat je na Cetinju odlučio da izdvoji 10.000 forinti za realizaciju tog projekta, ali do izvođenja radova nije došlo. Zato je knjaz Nikola 1885. angažovao ruskog inženjera Vladimira Varmana, koji je projektovao i iskopao cik-cak kanal dužine 4,5 kilometra, od jezera do mora kod rta Đerane.

Nakon tri godine, upravitelj primorja, vojvoda Simo Popović, veoma uspješno je obavio prvo čišćenje kanala.

Drugo čišćenje sproveo je inženjer Marko Đukanović, ali je pritom navodno napravio veliku grešku - produbio je kanal i na jednom mjestu ispravio, tako da je nakon toga more prodrlo i nanijelo nenadoknadivu štetu obradivom zemljištu.

Poslije velikih poplava 1896. i izlivanja Bojane u Zoganjsko jezero i kanal, koji je usljed toga još više produbljen i proširen, nastala je luka Đerane, odnosno Port Milena.

Povremenim izlivanjima Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930.

Nakon što je 1934. godine izgrađena solana, zbog čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala rječnom vodom je prestalo. Od tada, pa sve do 1950. godine, ušće kanala Milena održavano je plovnim, stalnim radom jednog bagera...

Porat, kako ga skraćeno zovu Ulcinjani, nosi ime potonje crnogorske kraljice iz dinastije Petrovića.

”Sramota više za državu što je pretvoren u kanalizaciju i što je u stanju u kakvom jeste. Da nije bilo Milene, teško da bi bilo i Solane”, kazao je Hodžić.

Bonus video: