Država mora učiniti sve da Romi budu integrisani, poštovani i ravnopravni članovi društva, poručila je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.
U Skupštini je danas, u susret 8. aprilu - Međunarodnom danu Roma, održano prvo zasijedanje Romskog parlamenta.
Đurović je kazala da je to događaj kojim se želi skrenuti posebna pažnja na prava romske zajednice i probleme sa kojima se njeni pripadnici svakodnevno susrijeću.
"Kada je riječ o integraciji Roma u crnogorsko društvo, posebna pažnja je usmjerena na šest ključnih oblasti: obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje, pravni status, socijalni status i porodičnu zaštitu i kulturu, identitet i informisanje", rekla je Đurović i dodala da je ostvaren značajan napredak.
Kako je kazala, uprkos mjerama i aktivnostima preduzetim na unapređenju položaja romske i egipćanske populacije koje su dale značajne rezultate, istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.
"Iako je povećan broj romske djece koja pohađaju školu, nije uspostavljena precizna baza podataka o djeci izvan školskog sistema, niti postoji adekvatna metodologija nadgledanja kvaliteta obrazovanja, ranog napuštanja škole i neredovnog pohađanja nastave", rekla je Đurović, saopšteno je iz Skupštine.
Đurović je navela da su nizak nivo ekonomske aktivnosti, visoka stopa nezaposlenosti i gotovo potpuna isključenost iz organa javne vlasti karakteristike života Roma i Egipćana, što je uslovljeno niskom stopom opšteg i stručnog obrazovanja.
Takođe, kako je dodala, romske i egipćanske zajednice nema u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, jer Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini, niti u skupštinama lokalnih samouprava.
"Pa ipak, to ne znači da se poslanici ovog i prethodnih saziva parlamenta ne zalažu za poštovanje i unapređenje prava pripadnika romsko-egipćanske populacije", rekla je Đurović.
Ona je kazala da je Odbor za ljudska prava i slobode je u skoro decenijskom radu tokom aktuelnog i prethodnih saziva kroz kontrolnu ulogu parlamenta i brojne druge aktivnosti posvetio veliku pažnju unapređenju položaja romsko-egipćanske populacije.
Prema riječima Đurović, to je rađeno uz učešće nadležnih državnih organa, Ombudsmana, međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori, nevladinog sektora i istaknutih aktivista, pripadnika romsko-egipćanske populacije.
Ona je svim pripadnicima romske zajednice čestitala Međunarodni dan Roma, koji se obilježava u čast Prvog svjetskog kongresa Roma, koji je održan u Londonu od 8. do 12. aprila 1971. godine.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović istakao je da je uvjeren da će današnja aktivnost biti upisana kao jedna od ključnih prekretnica u ostvarivanju prava pripadnika romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori.
On je dodao da očekuje da će uskoro romsko-egipćanska zajednica imati i autentičnog poslanika.
"Uvjeren sam da ćemo i u okviru ove aktivnosti razmjenom mišljenja i iskustava zajednički utvrditi dalje pravce djelovanja i saradnje u cilju unapređenja položaja pripadnika romsko-egipćanske populacije", naglasio je Vučurović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka pozdravio je prvo zasijedanje Romskog parlamenta, navodeći da je to veliki uspjeh za Crnu Goru kao i za sve koji predano rade na unapređenju položaja romske i egipćanske zajednice.
"Ukoliko želimo društvo jednakih mogućnosti moramo zajedno sačuvati kulturne i etničke raznolikosti naše zemlje. Asimilacija jedne zajednice nije put za razvoj građanskog demokratskog društva", rekao je Đeka.
On je naglasio da je zajednička obaveza da se romskoj i egipćanskoj zajednici omogući da njeguje svoju kulturu, koristi svoj jezik, praktikuje svoje običaje te bolji i sadržajniji kvalitet života.
Đeka je kazao da želi da se ustanovi praksa saziva Romskog parlamenta.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković upozorio je da je položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori još uvijek nepovoljan u svim ključnim aspektima života, od socijalnog i ekonomskog statusa do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije.
On je precizirao da rezultati dostupnih istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.
Bjeković je kazao da je marginalizacija i društvena isključenost Roma dominantno uzrokovana nedostatkom održivih rješenja u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socio-ekonomskog statusa.
To je, kako je kazao, dovelo do generacijskog siromaštva koje se ne može prevazići bez primjene adekvatnih mjera afirmativne akcije.
Bjeković je ocijenio i da je činjenica da u odnosu na učešće u političkom i društvenom životu, romska i egipćanska zajednica nema predstavnika u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, jedan od suštinskih uzroka njihove onemogućenosti da sudjeluju u donošenju odluka u oblastima koje ih se direktno tiču.
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021. – 2025, Sokolj Beganaj, istakao je da održavanje prvog Romskog parlamenta još jednom potvrđuje veliku posvećenost Crne Gore romskoj i egipćanskoj populaciji.
On je naglasio da je suštinski važno konstatovati da je Crna Gora prepoznala poteškoće i izazove sa kojima se ta zajednica susreće.
Beganaj je kazao da su prije svega Romi i Egipćani podvrgnuti ekstremnom siromaštvu, anticiganizmu i višestrukoj diskriminaciji, što su i razlozi za društvenu isključenost.
On je upozorio na činjenicu da, iako su postignuti značajniji rezultati u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, rezultati još nijesu na zadovoljavajućem nivou.
Tako, kako je naveo, veliki broj Roma i Egipćana nema nikakvo obrazovanje, a veliki broj romske i egipćanske djeca ne poznaje službeni jezik.
Beganaj je poručio da problemi i poteškoće sa kojima se Romi i Egipćani suočavaju ne mogu i ne smiju biti isključivo samo njihovi i da se moraju još više i značajnije povećati napori za uključivanje Roma i Egipćana u crnogorsko društvo, ali i poboljšati njihov ekonomski i socijalni položaj.
Prvo zasijedanje Romskog parlamenta realizovano je u organizaciji Odbora za ljudska prava i slobode, a u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednice Skupštine Crne Gore.
Bonus video:
