Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budzetske rezerve Eparhiji budimljansko-nikšićkoj uplati 220 hiljada eura za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Iz Vlade su saopštili da je danas na sjednici usvojena Informacija o korišćenju novca iz tekuće budžetske rezerve u cilju implementacije zaključka Skupštine od 27. decembra prošle godine.
„Riječ je o zaključku Skupštine povodom usvajanja Zakona o budžetu za ovu godinu kojim je Vlada zadužena da obezbijedi novac za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću“, kaže se u saopštenju.
U informaciji se navodi da taj objekat predstavlja jedan od najreprezentativnijih pravoslavnih hramova u Crnoj Gori, koji posjeduje pravni staus kulturnog dobra pod državnom zaštitom, ali je i svojevrsan znak kulturnog raspoznavanja Nikšića.
„Takođe, navodi se da je ulaganje krajnje neophodno, radi očuvanja tog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno je moralna obaveza prema palim junacima u ratovima za oslobođenje od 1875. do 1880. godine radi čijeg spomena je i podignuta“, kaže se u saopštenju.
U informaciji piše da je u toku izdavanje konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara u svrhu izrade projekta za njenu rekonstrukciju.
Iz Vlade su naveli da bi rekonstrukcija podrazumijavala sanaciju spoljne i unutrašnje fasade, zamjenu prozora i bakarnog krova, restauraciju satnog mehanizma i zvonarskog elektro-sistema, sanaciju elektro instalacije, vodoinstalacije i informatice infrastrukture, izradu palionice svijeća i suvenirnice, popločavanje platoa i sanaciju stepeništa.
„Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da na osnovu dostavljene dokumentacije i konzervatorskih uslova iz sredstava tekuće budzetske rezerve Eparhiji budimljansko-nikšićkoj uplati 220 hiljada eura“, kaže se u saopštenju.
Vlada je dala saglasnost na Predlog za preusmjerenje novca sa tekuće budžetske rezerve, u iznosu od 60 hiljada eura.
Iz Vlade su rekli da je taj novac namijenjen za 155 zaposlenih u Osnovnom sudu, koji su preživjeli stres našavši se na licu mjesta u incidentu koji se desio početkom marta ove godine.
Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Iz Vlade su kazali da se izmjenama tog propisa pristupilo u cilju jačanja nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti sudstva, a u smislu prevazilaženja problema koji su se pojavili u njegovoj praktičnoj primjeni.
„Kao što su: rad Sudskog savjeta, sistem etičke i disciplinske odgovornosti sudija, izbor sudija i predsjednika sudova, izrada Plana slobodnih sudijskih mjesta, upućivanje i premještanje sudija, kao i njihovo ocjenjivanje“, navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su rekli da se novim rješenjima ispunjavaju preporuke Evropske komisije da se preduzmu mjere za jačanje nezavisnosti pravosuđa, kao i da se revidira disciplinski i etički okvir za sudije, kako bi se učvrstila objektivnost, proporcionalnost i efikasnost i osiguralo njegovo djelotvorno sprovođenje.
U diskusiji je naglašeno da će predložene zakonske odredbe, pored ostalog, omogućiti da Sudski savjet unaprijedi rad i u punom kapacitetu ostvari ustavnu nadležnost izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Iz Vlade su naveli da je u diskusiji naglašeno da će predložene zakonske odredbe omogućiti da se veći broj potencijalnih kandidata prijavi za oglas za predsjednika Vrhovnog suda, i da se unaprijedi bilans ostvarenih rezultata na polju etičke i disciplinske odgovornosti sudija.
„Kao i da se, putem podsticajnih mjera za izbor i trajno dobrovoljno premještanje sudija, na oglase za sudije u malim sudovima prijavi veći broj kandidata, i unaprijedi sistem ocjenivanja sudija, tako da bude objektivniji i zasnovan na rezultatima rada“, navodi se u saopštenju.
Vlada je utvrdila Predlog izmjene i dopune Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu i Predlog izmjena Zakona o sudovima.
Iz Vlade su rekli da se predloženim izmjenama ti zakoni usklađuju sa Predlogom izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore iz prošle godine.
Vlada je usvojila Mjere za prevenciju, suzbijanje i djelovanje Vlade u slučajevima nasilja među djecom, adolescentima i mladima 2023.
Navodi se da je, na predlog Savjeta za prava djeteta, a prepoznajući da postoji potreba za efikasnim odgovorom na izazove u toj oblasti, Vlada usvojila set mjera.
Mjere koje je Vlada usvojila odnose se na razvoj i unapređenje strateškog okvira za prevenciju i zaštitu djece u slučajevima nasilja, finansiranje i monitoring, povećanje dostupnosti stručne podrške unutar školskih eskosistema za prevenciju, suzbijanje i djelovanje u slučajevima nasilja.
Vlada je usvojila mjere koje se odnose na osnaživanje sektora socijalne i dječje zaštite za efikasnu koordinaciju zaštite djece od nasilja, unapređenje sistema prevencije i zaštite zdravstvene dobrobiti djece, podrške mentalnom zdravlju djece i mladih i žrtvama nasilja, obezbjeđivanje veće dostupnosti pravosuđa po mjeri djeteta.
Jedna od usvojenih mjera odnosi se na unapređenje društvene akcije za kvalitetno provođenje slobodnog vremena kroz kreativne, sportske i naučne programe za djecu i adolescente.
Usvojene su i mjere koje se tiču unapređenja zaštite djece u korišćenju elektronskih i digitalnih medija, kao i unapređenja djelovanja sektora policije u cilju prevencije i suzbijanja nasilja među i nad djecom i mladima.
Navodi se da se, prilikom usvajanja mjera, Vlada rukovodila ciljem da se do donošenja strateških dokumenata, čija izrada je u toku, osmisle mjere kratkoročnog djelovanja.
„I najkasnije do početka naredne školske godine stvori ambijent u kojem se djeca osjećaju sigurno i bezbijedno, kao i snažnije doprinese ostvarivanju kvalitetnih uslova za njihov rast i razvoj, prije svega u vaspitno-obrazovnim ustanovama, ali i šire“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da su u procesu izrade mjera pažljivo analizirani svi prikupljeni predlozi i inicijative, rasprave u medijima, kao i zahtjevi sa protesta Udruženja roditelja, nastavnika i učenika, kao i diskusije pred različitim odborima u Skupštini i zaključci sa održanih konsultativnih sastanaka.
Kako su naveli, paket kratkoročnih mjera ne zamjenjuje niti umanjuje značaj kreiranja dugoročnih sistemskih rješenja od kojih su neka i obuhvaćena predloženim paketom mjera, već doprinosi njihovom kontinuiranom ostvarivanju.
Vlada je donijela Odluku o osnivanju Javne zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar Kotor.
Kako je saopšteno, donošenjem te Odluke stanovnicima južne regije omogućiće se brža i dostupnija zdravstvena zaštita tercijarnog nivoa iz djelatnosti hirurgije i interne medicine.
U diskusiji je naglašeno da će i pored bolje i blagovremenije dostupnosti tih usluga, doći do rasterećenja Kliničkog centra u odnosu na te usluge.
„Za implementaciju ovog akta potrebno je obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava u ukupnom iznosu od 4.226.185 eura u periodu od naredne do 2026. godine“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su rekli da je taj novac potreban za obezbjeđivanje zapošljavanja novih radnika i nabavku određene opreme, stručno osposobljavanje doktora specijalista, doktora užih specijalista i drugih zdravstvenih radnika.
Vlada je donijela i Odluka o osnivanju Javne zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar Berane.
Ta odluka se, kako je saopšteno, donosi u cilju povećanja, odnosno očuvanja nivoa pružanja zdravstvene zaštite građanima sjeverne regije.
„Za implementaciju ove odluke nije potrebno obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava za ovu godinu, dok je za naredne tri potrebno ukupno 6.368.089 eura“, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
