Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) u toku 2022. godine nije imala redovnih nadzora, dok je vanrednih bilo 114. U istoj godini, u odnosu na zaštitu ličnih podataka, Agencija je izvršila i 13 provjera postupanja. Ukupno, u prošloj godini, izvršeno je 127 nadzora, što je i najviše u protekle četiri godine.
To, pored ostalog, pokazuje Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. godinu, koji je Odboru za ljudska prava i slobode i Skupštini Crne Gore podnijela AZLP.
U odnosu na slobodan pristup informacijama, kako se navodi u izvještaju, ukupan broj pristiglih zahtjeva prema organima vlasti u 2022. godini, a koji su dostavljeni Agenciji, iznosi 6.997.
U izvještajnom periodu, prvostepeni organi su u 4.734 predmeta donijeli rješenje u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva, dok su prvostepeni organi prekoračili rok odlučivanja od 15 dana u 2.264 predmeta.
Najveći broj zahtjeva za SPI, prema izvještaju, u 2022. godini, podnijele su nevladine organizacije, 4.501, što je 58 odsto ukupnog broja. Fizička lica, u izvještajnom periodu, podnijela su 2.491 zahtjev (35 odsto), privredna društva 226 (tri odsto), pravna lica 105 (1,5 odsto).
Mediji su u 2022. godini podnijeli 76 zahtjeva za SPI, institucije ili ustanove 22, političke partije 21, sportski kolektivi četiri.
Najveći broj zahtjeva upućen je javnim ustanovama (1.305), opštinama (1.295), ministarstvima (1.189), upravi (983). Nekoj od agencija upućeno su 854 zahtjeva, a privrednim društvima 432.
Među onima koji su u 2022. godini uputili najviše zahtjeva za SPI je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz te NVO u prošloj godini, uputili su 2.081 zahtjev. Slijedi Emina Mraković (pun. advokat Dejan Klikovac), koja je uputila 904 zahtjeva, NVO “Glorija”, koja je dostavila 404 zahtjeva, NVO Društvo prijatelja Biblioteke Njegoš - Nikšić, koja je uputila 395 zahtjeva, predsjednik NVO Temida Nikšić Dragiša Karadžić uputio je 263, a advokat Dejan Klikovac 240 zahtjeva za SPI.
U 2022. godini, kako se navodi u izvještaju, zaprimljeno 8.865 žalbi, odlučeno je po 3.743, dok je usvojeno 2.307.
Broj žalbi u izvještajnoj godini, najveći je od 2017: u 2021. podnijeto je 5.400 žalbi, dok je broj žalbi u svim godinama prije toga manji.
I kod podnijetih žalbi, najveći broj njih podnijele su nevladine organizacije - 2.385. Fizička lica, u prošloj godini, podnijela su 1.336 žalbi.
“I dalje zabrinjava porast broja izjavljenih žalbi - 8.865. Visok broj žalbi izjavljenih Agenciji i dalje karakterišu slučajevi zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, kroz podnošenje velikog broja zahtjeva istovjetnim obveznicima primjene Zakona sa ciljem ostvarivanja prava na troškove postupka, koji zbog kratkih rokova postupanja imaju za posljedicu ostvarivanje pozamašnih troškova postupka kroz angažovanje advokata kao zastupnika”, navodi se u izvještaju.
Iz Agencije dodaju da to pitanje treba uzeti u obzir kod izrade izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
“U toku protekle četiri godine sudski troškovi na teret budžeta su iznosili preko 650.000 eura. Pitanje zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama treba ograničiti u praksi na primjere kada su zahtjevi previše neodređeni ili obuhvataju izuzetno obimnu dokumentaciju, kada nalažu nesrazmjerno velike napore organa u postupanju, kada se nerazumnim i čestim traženjem ometa normalan rad organa, a pritom organ vlasti čini dodatne napore u postupanju”, navode u izvještaju.
Takođe, kako dodaju, u situaciji kada se zahtjev ponavlja za već dobijenim ili dostupnim informacijama, što je u slučaju žalbe, odnosno upravnog spora, “organ je dužan i da dokaže”.
Predlažu i da se produže rokovi odlučivanja (trenutno zakonsko rješenje je 15 dana od dana podnošenja žalbe), bi se ostavio dovoljan vremenski prostor Agenciji da sprovede sve radnje i odluči na kvalitetan način.
Bonus video:
