Preko 20 hiljada jedinica krvi prikupljeno je u Crnoj Gori za 11 mjeseci 2024. godine. Od toga, manje od polovine su dobrovoljne, dok su namjenske donacije činile većinu. Ipak, kako su “Vijestima” rekli iz Zavoda za transfuziju krvi, u odnosu na godinu prije, broj dobrovoljnih donacija veći je skoro za hiljadu.
U Zavodu, uz trend kakav je bio prisutan tokom prvih 11 mjeseci, očekuju i da, prema broju prikupljenih jedinica krvi, prošla godina bude rekordna. Ukupan rezultat za 2024. još nije poznat, jer, kako su kazali, predstoji prikupljanje podataka iz svih crnogorskih centara za transfuziju.
U Zavodu su izuzetno zahvalni građanima koji su, kako su kazali, shvatili važnost te humane aktivnosti i time podržali funkcionisanje zdravstvenog sistema.
“Ovi rezultati su izuzetno ohrabrujući, jer je u odnosu na prethodnu godinu donirano 1.639 jedinica više”, rekli su za “Vijesti”.
Pohvalili su se i time što je u odnosu na 2023. godinu, organizovano 13 više akcija dobrovoljnog davanja krvi, pa ih je u prošloj godini bilo 228.
“Možemo reći da je svih 20.139 doniranih jedinica krvi spasilo ili unaprijedilo zdravstveno stanje pacijenata kojima je bila potrebna, jer su brojna stanja koja zahtijevaju transfuziološku potporu”, kazali su iz ZZTK.
Objasnili su da gotovo da nema operativnog zahvata koji se uradi u nekom od bolničkih centara u Crnoj Gori, bez obzira na stepen kompleksnosti, koji ne zahtijeva tu vrstu podrške.
“Brojna su stanja za koja je potrebna transfuzija krvi, od porođaja, hematoloških i onkoloških oboljenja, preko kardiovaskularnih operativnih zahvata, do saobraćajnih i drugih urgentih traumatizama, gdje je osnovno pravilo da krv uvijek čeka pacijenata, a ne obrnuto”, kazali su iz Zavoda.
Dobre rezerve jedan od najvažnijih stubova zdravstvenog sistema
Na dnevnom nivou u Zavodu za transfuziju krvi obradi se od 100 do 150 jedinica krvi. Od toga se napravi preko 400 krvnih komponenti koje se dalje distribuiraju ka kliničkim i bolničkim centrima u Crnoj Gori.
“Sam taj podatak dovoljno govori koliko je značajno da se svakog dana u Zavodu donira dovoljan broj jedinica krvi kako bi zdravstveni ststem nesmetano funkcionisao”, kazali su iz ZZTK.
Prema njihovim riječima, susrijeću se sa raznim predrasudama u vezi sa doniranjem krvi.
“Tokom našeg obrazovno-motivacionog rada sa različitim ciljnim grupama uglavnom naši stanovnici naglašavaju nekoliko predrasuda u vezi sa doniranjem krvi. Jedna od najčešćih jeste da je riječ o procesu u kome davalac krvi može da bude inficiran, odnosno da tokom samog doniranja krvi dobije neku zaraznu bolest. Naše osoblje se trudi da objasni svim davaocima da se za svaku donaciju koriste sterilni setovi za jednokratnu upotrebu, te da rizika za bilo kakvu infekciju tokom postupka nema. On je 100 odsto bezbjedan”, poručili su iz Zavoda.
Još jedna od predrasuda, kako su kazali, je da se nakon prve donacije krvi javlja neka vrsta “zavisnosti” koja tjera davaoce da stalno dolaze:
“U tom slučaju objašnjavamo davaocima da u našoj bazi podataka imamo davaoce sa različitim intervalima između davanja krvi, imamo davaoce koji iz nekih opravdanih razloga više ne mogu da doniraju krv, a u svakom slučaju doniranje krvi ne stvara zavisnost”.
Još jedno pogrešno uvjerenje koje građani imaju je da davaoci treba da čekaju na njihov apel da bi donirali krv, jer misle da su samo hitne situacije te u kojima je ovaj lijek neophodan pacijentima:
“Brojna zdravstvena stanja zahtijevaju krv pri liječenju, iako nije riječ o hitnim stanjima, stoga je neophodno da dobrovoljno doniranje krvi bude redovna aktivnost koja će doprinijeti da svi naši pacijenti dobiju ovaj lijek u momentu kada mu je ona potrebna”.
Za krv, kako su kazali, nema sintetske zamjene.
“Bez primjene krvi ne može da se izvede nijedna veća hirurška procedura, ali je krv vrlo često najvažniji lijek za veliki broj hroničnih bolesnika. Jasno je da su dobre nacionalne rezerve krvi jedan od najvažnijih stubova zdravstvenog sistema. Samim tim možemo zaključiti da su davaoci krvi jedna od najvažnijih karika za uspješno funkcionisanje zdravstva svake države. Osim svakodnevne pomoći koju pružaju zdravstvenom sistemu i svim pacijentima kojima je ovaj lijek neopohodan, davaoci krvi šire i misiju humanosti i empatije i tako unapređuju naše društvo”, kazali su iz Zavoda.
Najveći izazov sa kojim se susrijeću u obezbjeđivanju dovoljnih zaliha krvi, kako su kazali iz Zavoda, uobičajeno imaju tokom ljetnjih mjeseci kao i u periodu praznika, kada zbog slobodnih dana građani odlaze na kraći ili duži odmor.
“Ljeto predstavlja dodatni izazov zbog priliva velikog broja stranih turista za koje smo u slučaju povreda ili bolesti dužni da pružimo adekvatnu zdravstvenu uslugu”, rekli su iz ZZTK.
Za svaku transfuziološku službu pravovremeno obezbjeđivanje sigurne krvi predstavlja izazov, ocijenili su iz Zavoda, ali predanim radom na razvoju davalaštva, taj izazov se teži svesti na najmanju moguću mjeru.
“Rad na motivaciji stanovništva je kontinuiranog karaktera i trudimo se da kroz rad sa različim ciljnim grupama ukazujemo na značaj dobrovoljnog davalaštva krvi za stanje pacijenata i zdravstveni sistem u cjelini”, kazali su oni.
Matematikom nemoguće izračunati broj spašenih života
Ocijenili su da svaka jedinica krvi može da spasi ili unaprijedi nečiji život, jer je riječ o lijeku humanog porijekla.
“Od jedne jedinice cijele krvi mogu se napraviti četiri krvne komponente, pri čemu se one pojedinačno distribuiraju različitim pacijentima u zavisnosti koja im je komponenta u datom momentu potrebna. Međutim, gotovo je nemoguće matematičkom formulom izračunati koliki je broj spašenih života, odnosno liječenih stanja iz razloga što najveći broj njih zahtijeva veliki broj transfuzija koje se daju u različtim vremenskim intervalima. Tako npr. životno ugrožen pacijent zbog masivnog krvarenja može za samo nekoliko sati da primi nekoliko desetina krvnih komponenti, dok npr. neki hronični bolesnici godinama periodično primaju po jednu ili dvije transfuzije i tako svoju bolest drže pod kontrolom”, rekli su iz Zavoda.
Ističu da je u godini kakva je bila prošla, zabilježen i veliki broj ličnih rekorda dobrovoljnih davalaca krvi kada je broj donacija u pitanju:
“Zavod za transfuziju krvi Crne Gore vodi evidenciju i za svakog davaoca pojedinačno i trudimo se da, i pored velikog broja humanih ljudi, najistaknutijim pojedincima uručimo i prigodne zahvalnice na našoj centralnoj svečanosti povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi”.
Posebnu zahvalnost, kako su kazali, duguju i organizatorima akcija dobrovoljnog davanja krvi, ali i svim onim davaocima koji ih redovno samoinicijativno posjećuju.
Tokom proteklog perioda, kako su kazali, najbolje rezultate ostvarili su 2022. godine, kada je prikupljeno 20.723 jedinice krvi i registrovan procenat davalaštva od 3,4 odsto.
Trude se, kako su kazali, da u svakodnevnim aktivnostima iskažu zahvalnost svima koji svojim donacijama pomažu da zalihe ovog lijeka budu stabilne.
“Smatramo da su priznanja, nagrade i različite povoljnosti zaista mali znaci pažnje za njihova humana djela. Podsjećamo da je Zavod za transfuziju krvi Crne Gore inicirao kod Socijalnog savjeta povećanje broja slobodnih dana na koja davaoci krvi imaju pravo nakon donacije krvi. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prepoznao je ulogu davalaca krvi, pa su svi oni sa više od 10 donacija oslobođeni plaćanja participacije u zdravstvenom sistemu. Takođe, u saradnji sa Nacionalnim parkovima Crne Gore obezbijeđene su besplatne ulaznice za dobrovoljne davaoce krvi, a trudimo se da kroz partnerstva sa privatnim sektorom obezbijedimo male poklone i znake pažnje, poput ulaznica i poklon vaučera”, rekli su iz Zavoda, dodajući da se trude da tu listu redovno ažuriraju.
“Mišljenja smo da davaoci krvi u Crnoj Gori moraju imati znatno bolji status u društvu, za šta ćemo se u budućnosti još intenzivnije zalagati”, poručuju.
Bonus video:
