Barsko Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja “Lea” je tokom oktobra, a u saradnji sa Sekretarijatom za sport i mlade, realizovalo niz aktivnosti u okviru programa “Škola roditeljstva - Mjesec porodične povezanosti”.
Cilj je bio jačanje roditeljskih kompetencija i razvoj pozitivnih, nenasilnih vaspitnih praksi kod roditelja, kao važan korak ka prevenciji nasilja nad djecom i mladima.
“Kroz četvoronedjeljni program besplatnih edukativnih radionica i individualnih savjetovanja, zainteresovani roditelji, staratelji i usvojitelji su imati priliku da razviju bolje razumijevanje dječjeg ponašanja, značaj komunikacije prilagođene uzrastu i da nauče strategije pozitivne discipline, nenasilne komunikacije i prepoznavanja emocionalnih potreba djece, kazala je rukovoditeljka organizacije “Lea Bar” Emilija Jukić.
Ona je navela da je poseban akcenat stavljen na svakodnevne izazove modernog roditeljstva, uključujući stres, digitalne tehnologije i međugeneracijski jaz.
Pokretanje programa škole roditeljstva proisteklo je iz potrebe zajednice da se roditeljima pruži konkretna podrška u suočavanju sa izazovima savremenog roditeljstva, navela je. U radu sa ženama i djecom žrtvama nasilja, stručni tim Skloništa “Lea” uočio je da nedostatak roditeljskih vještina, komunikacije i podrške često dovodi do nesvjesnog prenošenja nasilnih obrazaca ponašanja unutar porodice.
“Zbog toga je bilo važno stvoriti siguran prostor u kojem roditelji mogu otvoreno govoriti o svojim dilemama, strahovima i greškama, ali i učiti nove načine reagovanja koji doprinose zdravijim porodičnim odnosima”, ispričala je Jukić.
Interesovanje za školu roditeljsta bilo je zadovoljavajuće, ocijenila je, i u skladu s planiranim očekivanjima, što potvrđuje da roditelji prepoznaju važnost ovakvih edukacija. Ipak, primijetile su da su među učesnicima dominantno bile majke, dok je učešće očeva bilo znatno manje.
“Ovakav odnos pokazuje da se u društvu i dalje često roditeljstvo, posebno briga o emocionalnom razvoju djeteta, doživljava prvenstveno kao odgovornost majke. To dodatno potvrđuje potrebu da se aktivno radi na promjeni društvenih stavova i podsticanju većeg uključivanja očeva u programe podrške roditeljstvu”, kazala je ona.
Na pitanje koji su to glavni strahovi i izazovi koje su kod roditelja prepoznale tokom škole roditeljstva, Jukić odgovara da su iskustva različita, ali da se prepoznaje određeni šablon.
Tokom rada s roditeljima na ovom projektu prepoznale su da se oni u Baru najčešće suočavaju s nesigurnošću u sopstvene roditeljske vještine, strahom da “ne pogriješe” u vaspitanju i teškoćama u balansiranju posla, stresa i porodičnih obaveza.
“Često su isticali i izazove u komunikaciji sa djecom, naročito u tinejdžerskom uzrastu, kao i zabrinutost zbog uticaja digitalnih tehnologija i vremena koje djeca provode onlajn”, prepričala je.
Mnoge majke su ukazale i na osjećaj preopterećenosti, prenijela je Jukić, jer se roditeljstvo i dalje uglavnom doživljava kao njihova primarna odgovornost, dok se očevi rjeđe uključuju.
Posebno ih brine izloženost djece neprimjerenim onlajn sadržajima, istakla je u razgovoru s “Vijestima”, gubitak interesa za školu i sport, kao i sve češće povlačenje djece u digitalni svijet bez stvarne komunikacije i podrške.
Roditelji takođe ističu zabrinutost zbog nedostatka kvalitetnih sadržaja za mlade u zajednici, ograničenih mogućnosti za slobodno i bezbjedno druženje, kao zbog i slabljenja porodičnih vrijednosti i povezanosti.
Ovi trendovi, kako primjećuje Jukić, ukazuju na potrebu za jačanjem uloge porodice, škole i lokalne zajednice u stvaranju sigurnog, podsticajnog okruženja za djecu i mlade u Baru.
Roditeljima je najčešće potrebna pomoć u uspostavljanju granica i disciplini, pokazalo je njeno iskustvo, komunikaciji s djecom, te u razumijevanju emocionalnih potreba djece i adolescenata.
“Mnogi su isticali da im je teško da ostanu dosljedni bez kažnjavanja, kao i da pronađu pravi način da reaguju kada dijete pokazuje bunt, povlačenje ili agresiju.Takođe, često traže savjete u vezi sa upotrebom telefona i interneta, školskim obavezama i odnosima sa vršnjacima”, kazala je.
Jukić je zaključila da je većina roditelja pokazala spremnost da traži i prihvati pomoć, posebno kada se ona pruža na nenametljiv, podržavajući način.
Bonus video:
