Imamo kćerku od šest godina koja ima poremećaj iz spektra autizma. Primali smo tuđu njegu i pomoć do septembra 2025. godine, što je poslije prestalo, jer su nas obavijestili da moramo da obnovimo dokumentaciju. Naravno, niko nas nije obavijestio da treba da to uradimo kako se ne bi prekidala tuđa njega i pomoć. Međutim, rekli su nam da će oni to isplatiti retroaktivno kada komisija bude zasjedala, ali da oni ne znaju kad će to tačno biti, kaže jedan roditelj koji je odgovorio na upitnik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) o prekidu rada socijalno-ljekarskih komisija.
Zbog zastoja u radu socijalno-ljekarskih komisija u centrima za socijalni rad, hiljade građana u Crnoj Gori mjesecima čeka odluke od kojih zavisi ostvarivanje osnovnih prava iz sistema socijalne i dječje zaštite. Bez odluka socijalno-ljekarskih komisija, građani i građanke kojima je to potrebno nijesu u mogućnosti da ostvare pravo na materijalno obezbjeđenje dodatka za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom radnog vremena.
Prekid u radu ovih komisija doveo je do situacije u kojoj su brojni predmeti, podnijeti još tokom prošle godine, i dalje bez epiloga.
Roditelj s početka teksta objašnjava da su Upravnom sudu podnijeli i tužbu zbog lične invalidnine još krajem decembra 2024. godine, a koja još nije uzeta u razmatranje.
“Odluka za tužbu je uslijedila nakon dva odbijanja od komisije Ministarstva rada i socijalnog staranja, a zahtjev postoji od aprila 2024. godine. Sada pišemo urgenciju za tužbu, pa se nadamo konačno da će uspjeti to da se što prije riješi. Ovo Vam pišem kako bi imali približno informacije kako funcioniše, odnosno ne funkcioniše sistem za najranjivije kategorije društva. Mnogo djece ima i veće probleme od moje kćerke, pa ne mogu da ostvare svoja prava, što je sramotno”, upozorava roditelj.
Na upitnik CIN-CG-a odgovorilo je gotovo 400 korisnika pomoći, koji mjesecima, a pojedini i godinama, čekaju na odluke socijalno-ljekarskih komisija. Na desetine njih ostavili su lični kontakt, kako bi ispričali svoje priče.
Među njima su brojne osobe sa invaliditetom, koje su i socijalno ugrožene, roditelji djece sa invaliditetom, porodice osoba kojima je potrebna tuđa njega, podstanarske porodice sa malom djecom, roditelji koji samostalno snose troškove liječenja djece, uključujući i terapije koje nijesu dostupne u Crnoj Gori, ali i osobe koje brinu o starim i nemoćnim roditeljima.
Odgovori na upitnik CIN-CG-a pokazuju da su za građane najveći problemi kupovina ljekova i visoki troškovi liječenja i njege. Najveći broj učesnika u anketi, njih 212, čeka na odluku komisije između šest mjeseci i godinu dana, 80 čeka na odluku između tri i šest mjeseci, a 45 je kazalo da čeka na odluku duže od godinu. Čak 382 ispitanika/ca kazali su da od institucija nijesu dobili nikakvo objašnjenje zašto su probijeni zakonski rokovi o odlukama.
Na odluke komisija čekaju i građani i građanke u potrebi koji se prijavljuju po prvi put, ali i svi oni koji su ranije primali određena primanja ili subvencije, koji čekaju na obnavljanje odluke od nadležnih organa, jer se ovakva primanja uglavnom daju na određen rok.
UGROŽENI POSTALI JOŠ UGROŽENIJI
Sagovornica CIN-CG-a koja brine o suprugu oboljelom od demencije kaže da je on dva puta odbijen za invalidsku penziju, uprkos kompletnoj medicinskoj dokumentaciji, te da od oktobra 2025. čekaju poziv za drugostepenu komisiju nakon uložene žalbe. Ona ističe da porodica sama snosi troškove terapije i prilagođavanja života bolesti, dok je za pravo na tuđu njegu čekala gotovo šest mjeseci. Posebno joj je, kaže, zasmetao odnos socijalno-ljekarske komisije jer je stekla utisak da dokumentacija nije bila ozbiljno razmotrena, kao ni priroda same bolesti, za koju terapija ne znači izlječenje, već eventualno usporavanje napredovanja.
“Smatram da bi država morala da obezbijedi sistem njegovatelja za ovu kategoriju oboljelih i druge slične slučajeve, kako bi imali adekvatnu i cjelodnevnu njegu i kako bi se spriječile situacije da se izgube ili da im se dogodi nešto još gore”, navodi ona.
Još jedan čovjek za CIN-CG kaže da njegova majka, koja ima 86 godina, na rješenje za tuđu njegu i pomoć čeka duže od godinu, bez ikakvog objašnjenja nadležnih institucija o razlozima kašnjenja.
“Prinuđeni smo da sami obezbjeđujemo njegu za nju, što nas košta oko 450 eura mjesečno. Majka je prepuštena sebi i nama kao porodici, a da se država ni u jednom segmentu ne okrene prema osobi u tim godinama. Sramota je za državu i institucije koje pokazuju pravo lice kad si bolestan i star”, navodi on.
Kaže da kada za nove informacije pitaju pravnicu u nadležnom centru za socijalni rad ne dobijaju nikakav konkretan odgovor.
“Zovem je jednom mjesečno i vidi se da nemaju ni viziju, ni najavu kad će se komisije opet sastati.”
Iako nema zvaničnog odgovora, kao jedan od mogućih razloga pominju se izmjene podzakonskih akata koji regulišu uslove za ostvarivanje socijalnih davanja.
U prošlosti je bilo zloupotreba, pa je Vlada Crne Gore odlučila tokom prošle godine da pokrene ispitivanje rada socio-ljekarskih komisija i obustavila donošenje odluka o pomoći. Prema Predlogu zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je donesen na elektronskoj sjednici krajem oktobra 2025. bez prisustva javnosti, specijalne Vladine komisije kontrolisaće postupke za ostvarivanje prava na njegu i pomoć koje su ljekarsko-socijalne komisije započele od 1. januara 2026. godine. Rad ovih specijalnih komisija trebalo je da počne 1. januara, a oročen je do 1. jula 2026, odnosno do stupanja na snagu Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. To značajno može produžiti čekanje najranjivijih grupa građana, koji se već mjesecima suočavaju sa nedostatkom pomoći za ozbiljne zdravstvene probleme.
Institucije tako krše Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji predviđa da se o zahtjevima za ostvarivanje prava iz ovog sistema odlučuje u roku od najviše 30 dana.
CIN-CG nije dobio odgovore od Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije (MSSD), niti od Ministarstva finansija (MF) koje trenutno, kako nam je nezvanično saopšteno, radi na novom budžetiranju u skladu sa reformama socijalne zaštite.
Iz Ministarstva zdravlja (MZ), koje bi trebalo da kontroliše rad socijalno-ljekarskih komisija, kazali su za CIN-CG da to nije njihova nadležnost, već MSSD.
Nezvanično, CIN-CG saznaje da je razlog što se komisije ne sastaju političko nadgornjavanje oko formiranja jedinstvenog tijela za vještačenje, odnosno oko toga ko će biti imenovan u njegov sastav. Zbog toga je, navodno, ministar MSSD Damir Gutić želio da podnese ostavku.
CIN-CG se obratio Gutiću, ali do objave istraživanja nije dobio odgovor.
NA ČEKANJU I ONKOLOŠKI PACIJENTI U TERMINALNOJ FAZI BOLESTI
Maja Gardašević, izvršna direktorka NVO “Diši”, organizacije koja se bavi podrškom i zaštitom prava onkoloških pacijenata, ocjenjuje da su kašnjenja i sporne odluke komisija posljedica političkih igara i institucionalne nefunkcionalnosti.
“Stanje je posebno alarmantno u Baru i Nikšiću”, navodi Gardašević.
Prema odgovorima iz ankete CIN-CG-a, među onima koji čekaju rješenja nalazi se veliki broj onkoloških pacijenata, uključujući neke i u terminalnoj fazi bolesti.
“Imam metastaze, čekam više od godinu dana na odluku drugostepene komisije. Članovi moje porodice ne mogu da rade svoje poslove jer moraju o meni da brinu”, kaže jedan od ispitanika CIN-CG-a.
Drugi čovjek ističe da na odluku o tuđoj njezi i pomoći čeka duže od šest mjeseci, bez ikakvog objašnjenja nadležnih institucija, iako ima karcinom sa metastazama, koji mu se ponovo pojavio nakon pet godina od prve operacije. U međuvremenu, porodica sama snosi troškove njege i dodatne pomoći, koji iznose oko 250 eura mjesečno.
“Moj tata je umro ne dočekavši rješenje”, navodi jedna ispitanica.
INSTITUCIJE NE ODGOVARAJU GRAĐANIMA
Iz NVU “Roditelji” su više puta tokom prošle godine upozoravali da dugotrajno čekanje krši prava na socijalnu sigurnost i minimalni životni standard. Ovoj organizaciji javili su se brojni roditelji djece sa invalididtetom, koji su socijalno ugroženi, a zdravstvene potrebe njihove djece ogromne.
“Slali smo od septembra brojne dopise MSSD, nakon što su nam se javili brojni građani koji čekaju na ove odluke. U februaru smo poslali posljednji dopis, koji smo uputili i kabinetu premijera u Vladi, ali sve bez odgovora’’, kaže za CIN-CG Kristina Mihailović.
Zbog zastoja u čekanju roditelji djece sa invaliditetom ne mogu da ostvare ni dobijanje lične invalidnine za dijete, ali ni roditeljsko odsustvo sa posla, odnosno naknadu za skraćeno radno vrijeme, koja im omogućava da se o djetetu staraju, objašnjava Mihailović. Na taj način su porodice sa djecom sa invaliditetom višestruko ugrožene.
Mihailović upozorava da se sistem ne smije oslanjati na povremeno ili sporadično zasjedanje komisija, jer upravo njihovi nalazi predstavljaju osnov za donošenje rješenja o novčanim naknadama i drugim vidovima podrške.
Od centara za socijalni rad (CSR) u Crnoj Gori kojima se CIN-CG obratio sa pitanjima u vezi sa zasjedanjem komisija, odgovorilo je svega nekoliko njih.
“Posljednja sjednica socijalno-ljekarske komisije održana je u prostorijama JU Centra za socijalni rad za Opštinu Danilovgrad u maju 2025. godine, te ovaj organ ne raspolaže informacijama o razlozima obustave rada komisije, kao ni o narednom terminu održavanja istih. Na dan 12. 2. 2026. godine, na evidenciji JU Centra za socijalni rad za Opštinu Danilovgrad je 701 zahtjev za čije rješavanje je neophodno pribaviti nalaz, ocjenu i mišljenje prvostepene socijalno-ljekarske komisije, te će isti biti riješeni po pribavljanju istog”, kazali su iz CSR Danilovgrad za CIN-CG.
“Kod Centra za socijalni rad Podgorica trenutno je na čekanju, za izlazak pred socijalno-ljekarsku komisiju 4.530 predmeta”, kazali su za CIN-CG iz podgoričkog CSR.
U ovom centru je posljednja komisija organizovana u decembru 2025.
Stanje je posebno alaramantno u Baru i Nikšiću
Međutim, kako građani i građanke u upitniku CIN-CG navode, mnogi još nijesu došli na red ni u Podgorici.
Iz CSR Mojkovac i Kolašin kažu da komisija nije zasjedala od jula 2025. godine, te da nijesu ovlašćeni da daju odgovore na dodatna pitanja CIN-CG-a bez saglasnosti MSSD-a.
Iz CSR Gusinje i Plav kazali su da imaju oko 2.100 neriješenih zahtjeva, ali da ne mogu govoriti na ovu temu, već je za to nadležno MSSD.
TROŠKOVI LIJEČENJA UVELIKO PRELAZE IZNOSE POMOĆI
Troškovi liječenja su često i veći nego što to mogu pokriti dodaci za tuđu njegu i pomoć, te lična invalidnina.
“Troškovi su jako veliki, jer je u pitanju dijete sa autizmom, kom su potrebni tretmani koje nažalost plaćam ja kao roditelj. Za to izdvajamo 80 eura nedjeljno”, jedna je od ispovijesti u upitniku CIN-CG-a.
Najveći broj ispitanika i ispitanica kazao je da su mjesečni troškovi liječenja oko 200 eura, ali mnogi navode i da je više stotina eura. Mjesečni troškovi jedne ispitanice koja je onkološki pacijent iznose i do 400 eura.
“Nemam desno plućno krilo, i četiri rebra, imam i fistulu koja se trenutno otvorila i treba da je operišem. Nisam sposobna za kretanje mimo stambenog prostora bez tuđe pomoći. Tuđa njega u međuvremeni ne stiže”, navodi ona.
Lična invalidnina nakon posljednjih izmjena u avgustu 2025. iznosi oko 332 eura. Maloljetnici u skladu sa Zakonom o socijalnoj dječjoj zaštiti, na ime lične invalidnine primaju oko 210 eura. Dodatak za njegu i pomoć iznosi oko 97 eura dok roditelj/staratelj korisnika prava na ličnu invalidninu mjesečno prima oko 288 eura.
Nepokretnim ljudima je od toga naročito potrebno mnogo više. Jedna nepokretna ispitanica navodi da su njeni zdravstveni troškovi oko 650 eura.
Veliki broj ispitanika i ispitanica uopšte ne može da izdvoji neophodan iznos, već izdvaja neophodni minimim.
“Izdvajam 100 eura, a trebalo bi više. Ali, ne mogu”, navodi se u jednom odgovoru.
Zbog toga su u procesu pomaganja često angažovane cijele porodice.
“Lična invalidnina je tetki pokrivala ljekove. Mi se svakako organizujemo i plaćamo joj pomoć u kući, a sad i ljekove dok čekamo odluke”, kaže sagovornik CIN-CG-a.
“KATASTROFALNI ZDRAVSTVENI IZDACI”
Lična invalidnina i dodaci za njegu i pomoć, iako u potpunosti ne mogu da pokriju troškove onih kojima su potrebni, ipak su od ključne važnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je, u izvještaju prošle godine, da Crna Gora ima daleko skuplje i nedostupnije zdravstvo za građane od većine država u Evropi.
Prema ovoj studiji, devet odsto domaćinstava u Crnoj Gori je osiromašilo nakon plaćanja zdravstva. SZO ovakve izdatke na ljekove i njegu, koji vode porodicu u siromaštvo, naziva “katastrofalnim zdravstvenim izdacima”. Stopa ovakvih izdataka veća je u Crnoj Gori nego u većini zemalja Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Katastrofalni zdravstveni izdaci u velikoj mjeri pogađaju domaćinstva sa niskim prihodima, nezaposlene, druge ekonomski neaktivne osobe i starija domaćinstva. Više od 75 odsto domaćinstava sa katastrofalnim zdravstvenim izdacima nalazi se u najsiromašnijih 20 odsto građana. Svako treće domaćinstvo među najsiromašnijih 20 odsto suočava se sa zdravstvenim izdacima koje vode porodicu u propast.
Katastrofalni zdravstveni izdaci su u najvećoj mjeri uzrokovani plaćanjem ambulantnih ljekova iz sopstvenog džepa, a zatim izdacima za medicinska pomagala i proizvode (na primjer, slušne aparate i naočare) i ambulantnu zdravstvenu zaštitu (posjete primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističkim ambulantnim pregledima).
Rast cijena ljekova višestruko je veći od prosjeka u Evropi - ljekovi su u Crnoj Gori 2025. u odnosu na 2024. poskupili za više od 15 odsto, dok je evropski prosjek bio 2,1 odsto.
Prema podacima UNICEF-a iz 2023. godine, više od osam odsto građana živi u apsolutnom siromaštvu, dok 20 odsto svih građana Crne Gore živi u zoni rizika od siromaštva. Čak 27 odsto od ukupnog broja djece živi u siromaštvu. Manje od 15 odsto najsiromašnijih prima socijalnu pomoć koja se kreće između 97 i 187 eura mjesečno.
SZO: PRIORITET SIROMAŠNI I HRONIČNO BOLESNI
Na osnovu nalaza za Crnu Goru iz 2025. godine, SZO ukazuje na to da bi prioritet reformi u zdravstvu trebalo da bude zaštita ljudi sa niskim primanjima i hronično oboljelih, koji se iznova suočavaju sa troškovima za ljekove. Preporuke su usmjerene na smanjenje plaćanja iz džepa, i to kroz širenje liste ambulantnih ljekova za najčešća hronična oboljenja, bolju dostupnost ljekova o trošku osiguranja u svim apotekama u zemlji, kontrolu cijena ljekova koji nijesu pokriveni osiguranjem i smanjenje nepotrebnih participacija.
UNICEF, s druge strane, u analizama iz oblasti socijalne zaštite preporučuje da se unaprijedi efikasnost podrške preciznijim usmjeravanjem materijalne pomoći prema najsiromašnijima. Istovremeno, preporučuje se jačanje minimalnog paketa socijalnih usluga i ulaganje u njihovu dostupnost i kvalitet, što je posebno važno za zdravstvenu ranjivost povezanu sa siromaštvom, naročito kod starijih kojima je potrebna dugotrajna njega.
Analiza Ujedinjenih nacija (UN) za Crnu Goru dodatno upozorava da trajne nejednakosti proizilaze iz “nejednake osnove” ekonomske proizvodnje i sistema socijalne pomoći, dok se ograničeni institucionalni kapaciteti za pružanje ključnih usluga, poput obrazovanja i zdravstva, prepoznaju kao ozbiljna prepreka napretku.
U Univerzalnom periodičnom pregledu ljudskih prava iz 2024. godine, UN preporučuje Crnoj gori da dodatno ojača mjere za suzbijanje siromaštva i podršku ranjivim grupama.
Bonus video:
