O „spontanoj” inicijativi na posebnoj sjednici: Odbor održao sastanak sa profesorima UCG-a koji su podržali inicijativu

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport zakazaće tematsku sjednicu na kojoj će poslanici, akademska zajednica, rukovodstvo Univerziteta Crne Gore, ali i predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija moći da ukrste argumente u vezi sa inicijativom da se rektor državne visokoobrazovne ustanove bira na neposrednim izborima.

To je ishod sastanka Odbora sa profesorima koji su potpisali inicijativu - Veselinom Mićanovićem, Radovanom Stojanovićem i Gojkom Joksimovićem.

Inicijativa je pokrenuta početkom avgusta i dobila podršku, kako je stajalo na sad već ugašenom sajtu inicijativa.me, 70 potpisnika sa 18 fakulteta i jednog instituta UCG.

Njome se predlaže izmjena Zakona o visokom obrazovanju kako bi rektora neposredno birala akademska zajednica, odnosno zaposleni u nastavnim i naučnim zvanjima, predstavnici saradnika i studenti. Sajt je u međuvremenu ugašen i na njemu nema više nikakvih podataka o toj inicijativi, koju su profesori UCG juče pred poslanicima nazvali “spontanom”.

Mićanović je u izlaganju pred poslanicima kazao da to “nije pitanje pojedinca, kandidata niti jednog izbornog ciklusa, već principa - ko treba da bira rukovodstvo Univerziteta i odakle proizlazi njegov legitimitet”.

“Ako je Univerzitet autonomna akademska zajednica, onda njen rektor mora imati neposredan legitimitet te zajednice, a ne prvenstveno legitimitet ograničenog broja članova institucionalnih organa”, kazao je.

Prema njegovim riječima, model prema kojem rektora biraju Senat i Upravni odbor koncentriše odlučivanje u mali broj glasova. Mićanović je ocijenio da sadašnji model može obeshrabriti potencijalne kandidate, dok bi neposredni izbor, smatra, povećao konkurenciju, odgovornost, transparentnost i legitimitet rektora.

“Gdje je spontani server”

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović kazala je da se plaši da crnogorsko društvo “nije ni politički ni kulturološki demokratski zrelo za predloženi model”.

Komentarišući odgovor profesora Stojanovića da se radi o spontanoj inicijativi, Bojanić Lalović je ukazala na to da “s obzirom na činjenicu da je potpisivana onlajn, sigurno postoji negdje i server”. Pitala je i “gdje je taj server i ko je njegov tvorac”.

Ona je ukazala i na to da niko nije preuzeo na sebe odgovornost da iskomunicira u vezi sa takvom inicijativom, odnosno da nema jasno navedenog inicijatora.

Bojanić Lalović je profesora Mićanovića pitala da li je bio član stručne grupe koja je radila na novom Zakonu o visokom obrazovanju i, ako jeste, zbog čega tokom tog rada nije predložio model neposrednog izbora rektora. Mićanović je odgovorio da nije bio član te grupe u posljednjem sastavu.

Bojanić Lalović je podsjetila i na evropske prakse, navodeći da se, prema njenim riječima, u posljednjih dvadesetak godina odustaje od neposrednog izbora širom Evrope, a radi uspostavljanja ravnoteže između akademske autonomije i profesionalnog upravljanja.

“Ono što je meni nelogično - zašto smo došli u situaciju da sad o ovome razgovaramo kad smo nedavno imali izmjene Zakona o visokom obrazovanju”, kazala je ona.

“Vlade preuzele titularstvo nad univerzitetima”

Stojanović govorio je o odnosu države i Univerziteta, navodeći da su vlade “preuzele titularstvo nad univerzitetima”, te da UCG ne treba da ima samo formalnu, već suštinsku autonomiju.

Na pitanje Bojanić Lalović ko stoji iza inicijative, odgovorio je da je ona nastala spontano.

“Univerzitet nema strukovnu organizaciju, ona je ugašena od strane menadžmenta struktura i zamislite vi univerzitet koji nema strukovnu organizaciju. Naučnici i profesori u Crnoj Gori je nemaju. Taksisti je imaju, to vam govori o stanju svijesti i demokratije”, kazao je Stojanović.

On je rekao i da je bilo zastrašivanja u vezi sa inicijativom, ocjenjujući da zaposleni svoja prava ne mogu ostvarivati preko indirektnog predstavljanja.

I profesor Joksimović poručuje da “ne postoji organizovana grupa koja stoji iza inicijative i da sastav 70 potpisnika pokazuje da ona nije politički ni ideološki obojena”. O eventualnom danu neposrednih izbora govorio je kao o “jednom danu koji će da bude praznik demokratije”.

On je ocijenio da Senat ne predstavlja na odgovarajući način cijelu akademsku zajednicu, navodeći kao primjer da Filološki fakultet sa oko 60 profesora predstavlja jedna osoba, dok jednog predstavnika ima i najmlađi Institut za napredne studije - sa šest zaposlenih.

Kazao je i da među potpisnicima nema profesora sa Pravnog fakulteta.

“Nego smo došli kolega sa Elektrotehničkog fakulteta i ja da objašnjavamo demokratske procedure”, kazao je Joksimović.

Bojanić Lalović: Ako podržavate, što ne mijenjate propise?

Bojanić Lalović je konstatovala da očigledno “predstavnici vlasti podržavaju inicijativu”, pa je poslanika Uglješu Uroševića iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) pitala “zašto sami ne pokrenu izmjene preko Vlade ili Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija”.

“Vi ste vlast, očigledno podržavate ovu inicijativu i borite se za nju. Zašto ne biste olakšali profesorima inicijatorima i pokrenuli ovo preko Vlade ili Ministarstva prosvjete - ići će brže”, kazala je Bojanić Lalović.

Poslanik Vladimir Bakrač na to je odgovorio da je, bez obzira na to ko je inicijativu pokrenuo, važan njen demokratski cilj.

Poslanik Dragan Bojović rekao je da je inicijativa jako ozbiljna i da je treba razmotriti, ali je otvorio pitanje da li treba podnijeti direktan predlog izmjena zakona i u kojoj formi bi on trebalo da ide u proceduru.

Poslanica Branka Marković podržala je održavanje tematske sjednice, ali je poručila da treba čuti i institucionalni stav Univerziteta.

“Ja sam za tematsku sjednicu, ali da čujemo i univerzitet”, kazala je Marković, dodajući da inicijativu podržava jedan dio profesora i da zato treba saslušati i predstavnike UCG.

Anonimnost ne znači manjak podrške

Mićanović je nakon sastanka za “Vijesti” kazao da anonimnost prvobitne inicijative ne znači da iza nje ne stoji širi krug članova akademske zajednice.

“Negdje smo svi odgovorni, odnosno zajednički u tom procesu da pokušamo da demokratizujemo univerzitet na način na koji ćemo otvoriti mogućnosti svoj akademskoj zajednici da bira svog prvog čovjeka, odnosno rektora”, rekao je.

Prema njegovim riječima, takav sistem otvorio bi prostor za više kandidata, a akademska zajednica i studenti mogli bi da se opredjeljuju prema njihovim programima.

“Lično smatram da je ovaj istorijski momenat sam pokušaj da se nešto promijeni, da se unaprijedi proces izbora ne samo rektora, već uopšte demokratizacije na univerzitetu”, kazao je Mićanović.

“Vijesti” su pitanja o tome ko konkretno stoji iza inicijative, zbog čega se njeni inicijatori nisu javno predstavili, ko upravlja podacima prikupljenim tokom potpisivanja, zbog čega su od potpisnika traženi matični brojevi, kao i zašto su sajt i dalje potpisivanje ugašeni, uputile na adresu glaszaposlenih.ucg@proton.me, sa koje je inicijativa ranije distribuirana još 11. avgusta, ali odgovor nije stigao.

Mićanoviću je nakon sastanka predočeno da su pitanja poslata na tu adresu, a on je kazao da o tome ne zna ništa.

Prema aktuelnom modelu, nakon usklađivanja Statuta UCG sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, Senat Upravnom odboru predlaže kandidata za rektora koji dobije najviše glasova senatora. Ako nijedan kandidat kroz tri kruga ne dobije većinu ukupnog broja članova Senata, pokreće se novi postupak izbora.

Aktuelnom rektoru UCG Vladimiru Božoviću trogodišnji mandat ističe naredne godine, a postupak izbora novog rektora mora početi najmanje šest mjeseci ranije.

“Vijesti” su ranije pitale i Agenciju za zaštitu ličnih podataka o eventualnoj nezakonitoj obradi podataka tokom prikupljanja potpisa na sajtu inicijativa.me, ali su oni odgovorili da u vrijeme dostavljanja njihovog odgovora na toj internet adresi nema drugih informacija osim da je upućena Skupštini Crne Gore.

Rovčanin: Inicijativa nema neposredni pravni efekat

Da bi elektronska peticija podnesena preko portala Skupštine bila upućena nadležnom odboru, potrebno je da u roku od 60 dana prikupi najmanje 6.000 potpisa.

Podnosilac peticije ostavlja lične podatke, dok se javno objavljuju njegovo ime i prezime. Ako peticija dostigne potreban broj potpisa, nadležni odbor je razmatra, ali to ne znači automatski da će tražena inicijativa ili izmjena zakona biti usvojena.

Predsjednik Odbora za prosvjetu Nikola Rovčanin kazao je da sama inicijativa nema neposredan pravni efekat i da bi za promjenu načina izbora rektora bilo potrebno izmijeniti Zakon o visokom obrazovanju. Otvorio je i pitanje koliko bi se zakonskim rješenjem moglo zadirati u materiju koju uređuje Statut UCG.

Objasnio je da bi, ukoliko poslanici pokrenu izmjene zakona, predlog ušao u skupštinsku proceduru, nakon čega bi bio upućen matičnom odboru i Vladi na mišljenje.

Rovčanin je za “Vijesti” pojasnio da sastanak nije predstavljao formalno razmatranje peticije.

“Ovo je apsolutno neformalni sastanak sa članovima Odbora. Ovo nema funkciju peticije, jer ona ne ispunjava dovoljan broj potpisa i nije podnesena na način na koji to propisuje Poslovnik u smislu izmjene zakona”, kazao je.

Dodao je da Odbor takve razgovore praktikuje sa građanima, profesorima i drugim zainteresovanim stranama, te da je na sastanku objasnio šta je proceduralno moguće.