Pljevaljski pčelari završavaju još jednu relativno uspješnu sezonu, četvrtu uzastopno sa solidnim prinosima. Prosjek je bio oko 20 kilograma meda po košnici, dok su pojedina pčelinja društva davala i do 50 kilograma.
Ipak, iza ovog prosjeka krije se velika razlika među pojedinim djelovima opštine - dok su u nekim krajevima prinosi bili rekordni, u drugima pčelari ove godine gotovo da neće imati šta da izvrcaju.
Ovogodišnja sezona za pljevaljske pčelare nosi i poruku da proizvodnja meda postaje sve nepredvidljivija, jer klimatske prilike sve snažnije određuju gdje će “mediti”, a gdje će pčelari ostati bez prinosa.
Predsjednik pljevaljskog Pčelarskog udruženja “Matica” Žarko Dragašević kaže da su posebno dobri prinosi ostvareni na području Maoča, Vrulje, sela ispod Kraljeve gore i Ljubišnje. U Meljaku pčelari čak govore o prinosima kakve ne pamte. S druge strane, u Potkovaču, Kovaču i Boljanićima sezona je bila katastrofalna.
Jedan od glavnih razloga za velike razlike bile su vremenske prilike. Proljeće je počelo dobro, ali je krajem maja uslijedio težak period, nakon čega je početak jula donio snažan unos od dva do tri kilograma dnevno. Međutim, sezona je već u prvoj polovini jula praktično bila završena. Zbog toga su pčelari ove godine morali znatno ranije da vrcaju med, a Dragašević ocjenjuje da su klimatske promjene kraj sezone pomjerile za najmanje 15 do 20 dana.
Dragašević pčelari na svom organskom pčelinjaku u selu Dragaši, na oko 1.050 metara nadmorske visine. Od 136 sertifikovanih društava, oko polovine ove godine nije bilo namijenjeno proizvodnji meda, ali je iz sedamdesetak društava izvrcao više od 20 kilograma po košnici. Medila je i livada i šuma, a cijena njegovog sertifikovanog organskog meda sada je 20 eura po kilogramu. Kupaca, kaže, ne nedostaje.
Dobar primjer ovogodišnjih prilika je i Veselin Lučić, koji pčelari u Meljaku pod Ljubišnjom. Sa tridesetak DB košnica imao je određene gubitke i izraženije rojenje, pa je med izvrcao iz oko 25 košnica. Prosjek je bio oko 15 kilograma po košnici, što je manje nego prethodnih godina, posebno u odnosu na 2024, koja je za njegov pčelinjak bila izuzetno rodna. Ipak, pod Ljubišnjom su ove godine medile i livada i šuma, a pojedine košnice ostvarile su oko 30 kilograma, dok je dnevni unos u najboljim danima dostizao 3,5 kilograma po košnici.
Iskustva pljevaljskih pčelara pokazuju da se ovogodišnja pčelarska sezona ne može opisati samo jednim prosjekom. Sve zavisi od mjesta na kojem se pčelinjak nalazi. Dok pojedini krajevi bilježe izuzetno dobre prinose, drugi se suočavaju sa velikim podbačajem, što pčelari sve više povezuju sa nestabilnim vremenskim uslovima.
Cijena meda je u odnosu na prošlu godinu blago porasla i sada se uglavnom kreće između 18 i 20 eura po kilogramu, dok kvalitet, prema ocjeni pčelara, ostaje izuzetno dobar.
U Pljevljima je registrovano oko 400 pčelara, uz još najmanje stotinak manjih neregistrovanih proizvođača. Razvoju pčelarstva pomažu i opštinske i državne subvencije, uključujući podršku od pet eura po košnici i refundaciju dijela troškova za opremu.
Pčelari trenutno nemaju većih problema sa zdravstvenim stanjem društava, iako je varoa stalna prijetnja. Ohrabruje i činjenica da u posljednje tri godine u pljevaljskom kraju nije zvanično zabilježena američka kuga.
Veći problem za proizvođače predstavlja falsifikovanje meda, koje, prema upozorenju Dragaševića, može ugroziti i povjerenje potrošača i opstanak domaćih pčelara. Zbog toga on apeluje da se med kupuje od provjerenih proizvođača.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
