Sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Popović planinarka je, uspješno je završila više gradskih polumaratona i planinskih trka, uz brojne druge ovog ljeta popela se i na dva vrha preko 5.000 metara, Kazbek u Gruziji i Elbrus, najviši vrh Rusije i Evrope. Slađana je nedavno naučila da vozi bicikl, a tu vještinu savladala je zahvaljujući projektu koji već tri godine realizuje nevladina organizacija Biciklo.me.
Za “Vijesti” kaže da je izazov u odraslom dobu naučiti bilo koju novu vještinu:
“Jer smo puni strahova i svjesni mogućih neželjenih posljedica, u ovom slučaju povreda”, kaže.
Ipak, uz instruktore iz udruženja Biciklo.me, svi polaznici savladali su vožnju.
“Nije mali broj odraslih koji ne znaju da voze, a nažalost, od tog broja veliki je procenat žena koje još nisu savladale vožnju bicikla. Ovo je odličan način da nauče”, kaže ona.
Obuka koju je pohađala i Slađana, treća je koju su iz Biciklo.me organizovali u proteklih godinu, a ovih dana završena je još jedna.
“Cilj je u početku bio da ženama pruži znanje, praktične vještine i samopouzdanje da bicikl koriste samostalno i bezbjedno u svakodnevnom gradskom saobraćaju, kasnije se proširio i na muškarce, ali je interesovanje do sada dominantno bilo na strani žena. Vjerovatno iz razloga što prema nekim procjenama oko 30 odsto žena ne umije da vozi bicikl”, kaže za “Vijesti” Dejan Tofčević iz te organizacije, ujedno i instruktor na obuci.
Kako je kazao, biciklizam žele da predstave, ne samo kao rekreaciju, već kao ravnopravno, praktično i dostupno prevozno sredstvo.
Obuku u školi koju organizuju uz pomoć Fondacije Hajnrih Bel, pohađalo je 12 žena različitih godina i različitog prethodnog iskustva, od potpunih početnica do žena koje već voze bicikl, ali nisu imale dovoljno sigurnosti u gradskom saobraćaju.
Program, pojašnjava Tofčević, traje tri dana, a polaznice su kroz teorijski i praktični dio učile osnovna saobraćajna pravila, pravilno pozicioniranje na kolovozu, bezbjednu vožnju kroz raskrsnice, komunikaciju sa drugim učesnicima u saobraćaju i osnovno održavanje bicikla.
Posebna vrijednost obuke, kaže Tofčević, bila je podržavajuća atmosfera:
“Bez pritiska i osjećaja da neko ‘mora već znati da vozi’. A poseban kvalitet svemu daje dobro raspoloženje u grupama i visoka motivacija polaznica”.
Zbog čega žene
Na pitanje zbog čega su žene u fokusu projekta, Tofčević kaže zato što one bicikl koriste rjeđe od muškaraca, iako su, dodaje, često među grupama koje bi najviše imale koristi od sigurnog, jeftinog i fleksibilnog prevoza.
“Razlozi nisu u sposobnosti, već prije svega u osjećaju nesigurnosti, lošoj i nepovezanoj infrastrukturi, agresivnom saobraćaju i činjenici da žene češće obavljaju više kratkih putovanja tokom dana - do posla, škole, vrtića, prodavnice ili radi brige o porodici. Grad koji je siguran i pristupačan za žene na biciklu, sigurniji je i prijatniji za sve”, kazao je on.
Naglašava i da su polaznice njihove obuke samosvjesne žene koje su negdje u prošlosti iz različitih razloga preskočile obuku u vožnji bicikla.
“Kada su osvijestile potrebu o prednosti korišćenja bicikla koji im pruža kvalitetniji život u svakodnevnom kretanju, pristupile su rješavanju problema trezveno i bez ikakvog kompleksa”.
Rodni jaz nije samo crnogorski
Za Crnu Goru, kažu iz NVO Biciklo.me, nažalost, ne postoji reprezentativna državna statistika koja pokazuje udio žena među svim vozačima bicikla.
“Najbliži podatak imamo iz Podgorice: u istraživanju Biciklo.me iz 2025. godine žene su činile 41,8 odsto anketiranih svakodnevnih korisnika bicikla, a muškarci 58,2 odsto. To nije podatak za cijelu državu, ali jasno ukazuje na rodni jaz”, kaže Tofčević.
Za Evropsku uniju (EU) postoji podatak o udjelu žena i muškaraca u putovanjima biciklom. Prema tim podacima, žene ostvare oko 6,3 odsto, dok muškarci ostvare 9,2 odsto svih putovanja biciklom.
“To je drugačiji pokazatelj, udio biciklističkih putovanja, a ne struktura svih biciklista, ali pokazuje da rodni jaz nije samo crnogorski problem. Razlika je manja u gradovima sa mirnijim saobraćajem i kontinuiranom, fizički zaštićenom biciklističkom infrastrukturom. Dakle, ako želimo više žena, ali i ostalih učesnika u saobraćaju, na biciklima moramo im omogućiti kvalitetnu infrastrukturu, koja se ne gradi riječima, već djelima”, kaže Tofčević.
Zajednica u porastu, infrastruktura kaska
NVO Biciklo.me već godinama organizuje grupne vožnje, takozvani Critical Mass.
“Ponosni smo prije svega na kontinuitet. Organizovati 102 Critical Mass vožnji znači više od pukog okupljanja: to je više od stotinu puta da su građani poslali poruku da Podgorica može i mora biti grad u kojem se ljudi kreću bezbjednije, zdravije i sa manje buke i zagađenja”, kaže Tofčević.
Dodaje i da su u udruženju ponosni na zajednicu koja se godinama okuplja oko Biciklo.me, na to što su biciklistički saobraćaj i održiva urbana mobilnost postali vidljivije javno pitanje i što su teme poput biciklističke infrastrukture, javnog prevoza, parkiranja, bezbjednosti i prava ranjivih učesnika danas nezaobilazne u razgovoru o gradu.
Ukazuje i na izazove:
“Najveći izazov je to što se biciklistička infrastruktura i dalje često posmatra kao sporedni dodatak, umjesto kao integralni dio saobraćajnog sistema, te da se kao jedan od stubova Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) planira sveobuhvatno. Staze su nepovezane, često loše projektovane ili održavane, a ulaganja nisu praćena jasnim planom izgradnje mreže i nivoom zahtjevanog kvaliteta. Nakon desetak godina od početka izgradnje biciklističke infrastrukture vertikalna signalizacija nije postavljena. Sve to odbija njene potencijalne korisnike”.
U NVO Biciklo.me žele da obuka kakvu je prošla i Slađana Popović bude redovna, nakon toga organizovana je još jedna, a nove će realizovati kada obezbijede podršku i kapacitete za novi ciklus.
“Zainteresovani će moći da se prijave putem kanala Biciklo.me”, kaže Tofčević.
Prema njegovim riječima, značajno bi bilo da njihovu trodnevnu školu pohađaju i muškarci, jer je, kaže, ona prilagođena i njihovim potrebama.
Obuka je za sada organizovana u Podgorici, ali to, kaže Tofčević, nije predstavljalo problem kandidatkinjama iz drugih gradova da učestvuju.
Staze moraju biti povezane i kvalitetne
Prva biciklistička staza u Podgorici otvorena je 2015. godine, nakon toga formirane su i druge, staze i trake, neke uklanjane... One koje postoje, nisu sve i povezane.
Tofčević kaže da Podgorica mora dobiti povezanu mrežu biciklističkih traka i staza ako želi da ozbiljno odgovori na rast broja automobila, gužve, zagađenje i bezbjednost u saobraćaju.
“Parcijalne staze, koje počinju i završavaju bez veze sa ostatkom grada, ne mogu podstaći veći broj ljudi da voze bicikl. Potrebna je kontinuirana, bezbjedna i dobro održavana mreža koja povezuje naselja, škole, radna mjesta, javne ustanove i centar grada”, kaže on
Mora se, kako dodaje, poraditi i na kvalitetu biciklističke infrastrukture:
“Jer je potpuno neprihvatljivo da novoizgrađene staze imaju oštećenja, prepreke, sa neadekvatnim prelazima, i nisu završene kako je to predviđeno Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi, već njene korisnike dovode u opasnost”.
Na pitanje da li će se to zaista i dogoditi, kaže da zavisi od više faktora:
“Političke volje, stručnog planiranja i spremnosti da se dio prostora koji danas gotovo u potpunosti pripada automobilima pravednije raspodijeli. Biciklo.me će nastaviti da insistira na tome da mreža bude stvarna, a ne samo nacrtana na planovima i prikazana na fotografijama u promotivne svrhe”, poručio je on.
Jedan od ciljeva usavršiti javni prevoz
Uz nedavno završenu obuku budućih biciklista, NVO Biciklo.me, kaže Tofčević, nastaviće da radi i na drugim projektima.
“Nastavljamo rad na bezbjednosti biciklista i pješaka, promociji aktivne mobilnosti, praćenju stanja biciklističke infrastrukture i zagovaranju kvalitetnijeg planiranja saobraćaja, unapređenju legislative, edukaciji donosilaca odluka, ali i učesnika u saobraćaju... Posebno insistiramo na projektovanju ulica gdje se više uvažavaju potrebe djece, starijih, osoba sa invaliditetom, pješaka i biciklista, a ne samo protočnost automobila”, kaže on.
Dodaje i da im je u udruženju posebno važno usavršavanje javnog prevoza.
“Javni prevoz koji mora postati temelj održive urbane mobilnosti Podgorice”, poručio je on.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
