Sud donio mjeru, Dom zdravlja otkaz: Uprkos rješenju, Jelića otpustili dok je na bolovanju

Bjelopoljski Osnovni sud donio je ovog mjeseca privremenu mjeru kojom je naložio Domu zdravlja u toj opštini da obustavi disciplinski postupak i uzdrži se od preduzimanja bilo kakvih novih štetnih radnji protiv nekadašnjeg šefa finansijske službe te zdravstvene ustanove Danila Jelića.

Iako je sud ovu mjeru, shodno novom Zakonu o zaštiti zviždača, donio 7. septembra, Jeliću je uručen otkaz i to dok je na bolovanju.

I dok iz bjelopoljskog Doma zdravlja tvrde da je otkaz stupio na snagu 1. septembra i da rješenjem suda nije naloženo njegovo vraćanje na posao, on poručuje da je obavijestio poslodavca da mu je isteklo bolovanje i traži da mu se danas omogući ulazak u prostorije poslodavca. U suprotnom, tvrdi, obratiće se osnovnom državnom tužilaštvu zbog zaštite prava na izvršenje sudskog rješenja.

Disciplinski uslijedio nakon prijave

Jelić, u izjavi za “Vijesti”, kaže da je kao ovlašćeni računovođa i šef finansijske službe Doma zdravlja dužan da štiti zakonitost poslovanja i budžetska sredstva ustanove. Zbog toga je, tvrdi, odbio verifikaciju sportnih finansijskih dokumenata i potražio zaštitu pred Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK) i sudom.

On je, pored ostalog, pojasnio da je dokumentacija ukazala na teške zloupotrebe službenog položaja, nenamjensko trošenje budžetskih sredstava, fiktivno angažovanje lica po ugovorima o dopunskom radu, kao i zloupotrebu voznog parka i resursa ustanove i drugih nepravilnosti od značaja za javnost. Tvrdi da je zbog ukazivanja na nepravilnosti i odbijanja da učestvuje u nezakonitim radnjama, izložen intenzivnom mobingu, zbog čega je pokrenuo zvanične postupke za zaštitu i podnio prijavu u svojstvu zviždača.

“Osnovni sud u Bijelom Polju je rješenjem P. br. 508/26 usvojio privremenu mjeru kojom je poslodavcu izričito zabranio preduzimanje bilo kakvih štetnih radnji i prestanak radnog odnosa”, naglašava Jelić.

Pojašnjava da je poslodavcu pisanim putem ponovo dostavio zahtjev za dosljedno sprovođenje sudske odluke, obnavljanje prijave na obavezno socijalno osiguranje u registru Poreske uprave i preuzimanje radne knjižice.

“Očekujem da uprava Doma zdravlja bez odlaganja postupi po pravnosnažnom rješenju suda od 07.09.2026. i omogući nesmetano obavljanje radnih zadataka u pisanoj proceduri”, ističe Jelić.

Upitani zbog čega su mu uručili otkaz, iz Doma zdravlja kažu da mu je radni odnos prestao na osnovu odluke o izricanju mjere za povredu radne obaveze, zbog više težih povreda.

“Pomenuta odluka je konačna i stupila je na snagu danom donošenja, samim tim disciplinski postupak je završen 01.09.2026. godine”, kažu iz te ustanove.

Odgovorili su i da su upoznati sa rješenjem Osnovnog suda i da su blagovremeno izjavili prigovor, ne preduzimajući bilo koju radnju s obzirom na to da je disciplinski postupak već prethodno završen konačnom odlukom.

“Ističemo da predmetnim rješenjem suda nije naloženo vraćanje Danila Jelića na radno mjesto i poslove koje je obavljao prije prestanka radnog odnosa, a ukoliko takva odluka bude donijeta od strane suda, Ustanova će postupiti po njoj”, piše u odgovoru.

Jelić, međutim, kaže da je odluku o otkazu preuzeo 9. septembra iz sandučeta dok je bio na bolovanju, nakon čega je predao novu tužbu radi zaštiti zviždača zbog otkaza ugovora o radu. Sud je konstatovao da je već zaštićen prvom privremenom mjerom, kojom je, pored ostalog, ustanovi zabranjeno preduzimanje radnji iz člana 26 Zakona o zaštiti zviždača, uključujući i prestanak radnog odnosa.

Sudska mjera kojom se štiti zviždač

Bjelopoljski Osnovni sud 7. septembra donio je rješenjem kojim je određena privremena mjera da se Dom zdravlja uzdrži od preduzimanja bilo kakvih novih štetnih radnji iz člana 26 Zakona o zaštiti zviždača, do pravosnažnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred tim sudom. Tim članom novog zakona, koji je stupio na snagu u avgustu ove godine, zabranjuje se nanošenje štete stavljanjem u nepovoljniji položaj zviždača u vezi sa podnošnjem prijave, a to pored ostalog podrazumijeva pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka i izricanje kazni, suspenziju, otkaz, raspoređivanje na radno mjesto sa nepovoljnijim uslovima rada, mobing, diskriminaciju.

U rješenju se navodi da je Jelić krajem jula sačinio i v. d. direktorici dostavio službenu zabilješku, kojom je zvanično odbio likvidaciju i obradu nezakonite i nekompletne dokumentacije koju mu je dostavila da potpiše retroaktivno za vrijeme njegovog bolovanja u svojstvu nalogodavca (putnih naloga bez potpisa, pečata i pratećih dokaza za zaposlene), kao i postupanje suprotno važećim mjerilima za dodjelu stimulacija, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakonu o računovodstvu u javnom sektoru, dok je 13. avgusta podnio prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, o čemu je ASK izdao obavještenje 21. avgusta. Tužbu radi zaštite zviždača podnio je 25. avgusta, a dva dana kasnije i predlog za određivanje privremene mjere kojom traži da se do pravosnažnog okončanja ovog postupka spriječi dalje preduzimanje radnji u disciplinskom postupku, odnosno nastupanje posljedica koje bi iz tog postupka mogle proisteći.

Sud je, odlučujući o predlogu za određivanje privremene mjere, imao u vidu odredbe Zakona o zaštiti zviždača kojima je propisano pravo zviždača na zaštitu od štetnih radnji, pravo na sudsku zaštitu, pravila o teretu dokazivanja, kao i mogućnost određivanja privremene mjere u postupku po tužbi za zaštitu zviždača. Cijenio je da je Jelić postupao u cilju ukazivanja na moguće nepravilnosti i zaštite javnog interesa, koristeći raspoložive institucionalne mehanizme.

Sud je konstatovao da činjenica da se tužilac najprije obratio odgovornom licu u ustanovi, a potom ASK, ne ukazuje na zloupotrebu prava, već na postupanje koje je, prema utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja, bilo usmjereno na prijavljivanje nepravilnosti u zaštiti javnog interesa, zbog čega uživa zakonom predviđenu zaštitu zviždača. Ukazano je da bi samo vođenje disciplinskog postupka, ako bi se u konačnom utvrdilo da je pokrenut ili vođen kao posljedica obraćanja nadležnom organu i prijavljivanja nepravilnosti, može predstavljati oblik stavljanja zaposlenog u nepovoljniji položaj.

Postojanje mogućnosti da se disciplinski postupak okonča prije pravosnažnog odlučivanja o tužbi, tvrdi se u rješenju, dodatno opravdava potrebu za hitnom intervencijom suda.

Zaključuje se i da svrha privremene mjere nije da se tužiocu obezbijedi imunitet od disciplinske odgovornosti, niti da se unaprijed utvrdi da nije učinio povredu radne obaveze.

“Njome se samo privremeno sprečava nastupanje posljedica koje bi mogle učiniti buduću sudsku zaštitu neefikasnom. Takvo određenje mjere je posebno opravdano imajući u vidu da je zakonom izričito zabranjeno stavljanje zviždača u nepovolįniji položaj zbog podnošenja prijave nepravilnosti, kao i da je zakonodavac izričito predvidio mogućnost određivanja privremene mjere u postupku sudske zaštite zviždača”, zaključuje se u rješenju suda.